Connect with us

Politika

ŠIRENJE DEZINFORMACIJA U MEDIJIMA! CIK pokreće istragu protiv SDS-a i Liste za pravdu i red

Centralna izborna komisija BiH prvi put mogla bi provesti istragu protiv SDS-a i Liste za pravdu i red po članu Izbornog zakona koji se odnosi na objave lažnih informacija u medijima.

Naime, Centralna izborna komisija BiH, na sjednici u četvrtak odbila je zahtjev Srpske demokratske stranke kojim se tražilo izuzeće od odlučivanja Jovana Kalabe, predsjednika CIK-a, u vezi sa prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

SDS je zahtjev uputio nakon što je u medijima objavljena informacija da je supruga Jovana Kalabe imenovana za savjetnicu Siniše Karana, SNSD-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Tu informaciju prvi je objavio Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, na svom blogu, a preuzeli su je još neki mediji.

U tekstu je Vukanović, između ostalog, naveo da je Mirjana Dragoljić, supruga Kalabe, imenovana za Karanovu savjetnicu i glavnog inspektora u Odjeljenju za strateško planiranje Ministarstva unutrašnjih poslova.

To imenovanje, navodno je kako je napisano, izvršeno dok je Karan obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova.

“Mirjana Dragoljić, supruga predsjednika CIK BiH Jovana Kalabe, bila je jedan od najbližih saradnika Karana dok je bio na čelu MUP-a Republike Srpske i kao nagradu za vjernu službu, između ostalog, nagrađena je službenim pištoljem. Imajući u vidu povezanost svoje supruge i člana porodice sa Sinišom Karanom, koja je bila njegov savjetnik u Kabinetu, jasno je da se Jovan Kalaba nalazi u klasičnom sukobu interesa i da ne bi smio glasati i odlučivati u predmetima i pitanjima vezanim za Sinišu Karana, jer postoji osnovana sumnja da je pristrasan”, napisao je između ostalog Vukanović.

Nakon tog teksta, SDS je i formalno uputio zahtjev za izuzeće Kalabe, međutim CIK je sve to odbio uz obrazloženje da se radi o klasičnim dezinformacijama i potpunim izmišljotinama.

Na toj sjednici donijeli su i zaključak da otvore istragu po članu 16.17 stav 2, i to će biti prvi put u istoriji da se sprovodi istraga po tom članu zakona.

“Umjesto da se posvete odbrani izborne volje građana i spriječe izborne krađe, članovi CIK BiH pokušavaju voditi istragu i procese protiv opozicije koja se bori za poštene izbore, što je nedopustivo”, napisao je na svom blogu Vukanović nakon što je CIK odbio zahtjev SDS-a.

Kada je riječ o istrazi i članu Izbornog zakona na koji se poziva CIK, on glasi: “Političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače.” Dalje, u stavu 2. istog člana navedeno je: “U slučaju povrede odredbi iz stava 1. ovog člana, CIK je ovlašten da provede postupak.”

U slučaju postupka, i ako se utvrdi da su SDS i Lista za pravdu i red dezinformisali javnost, njima se smiješi kazna i do 30.000 KM.

Kaznene odredbe Izbornog zakona BiH kažu da će novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 KM biti kažnjen politički subjekt ako on ili njegov kandidat: “Putem medija širi netačne informacije koje mogu ugrožavati integritet izbornog procesa i pogrešno informisati birače”, a sve u suprotnosti sa članom 16.17 stav a. Osim kazne od 30.000 KM za kršenje tog člana i prekršaj biće kažnjeno i odgovorno lice političke partije kaznom od 600 do 15.000 KM, a moguće je kažnjavanje i kandidata političkog subjekta novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 KM.

“Moramo reagovati. Ove političke dezinformacije koje predstavljaju potpunu izmišljotinu koja nema osnova u činjenicama niti su bilo čime potkrijepljene imaju cilj da naruše povjerenje u rad organa za provođenje izbora i na taj način se šteti integritetu rada ove komisije”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH, tokom sjednice.

I Željko Bakalar, član CIK-a, rekao je da je degutantno koliko politički predstavnici kontaminiraju javni prostor i izborni proces pokušavajući da ga uruše.

“Krajnje je vrijeme da aktiviramo ovaj član zakona i tražimo odgovornost”, rekao je Bakalar, pišu Nezavisne novine.

 

Related Topics:

Politika

AMERIKA PREDLOŽILA, EVROPA ODBILA: Novi visoki predstavnik mora biti plod dogovora

Nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira međunarodna zajednica pokazala je prve ozbiljne pukotine u odnosima prema Bosni i Hercegovini, što je znak za ozbiljnu zabrinutost jer je stabilnost BiH u velikoj mjeri ovisila o stabilnosti transatlantskih odnosa

Kako saznajemo iz više diplomatskih izvora, većina evropskih predstavnika dočekala je s iznenađenjem i razočaranjem stav iz SAD da treba imenovati njihovog kandidata kao novog visokog predstavnika. Kako saznajemo, Evropljani neće pristati da na tu poziciju dođe Antonio Zanardi Landi, bivši italijanski diplomata.

Konsenzus Evrope i Amerike

BiH je od kraja rata naovamo funkcionisala na konsenzusu da će Evropljani preuzeti odgovornost za ekonomsko-politički dio izazova u BiH, a Amerika za bezbjednosni dok Evropljani ne steknu dovoljno sposobnosti da preuzmu više odgovornosti za bezbjednost na evropskom kontinentu. Još je administracija Džordža Buša Mlađeg povlačenjem američkog kontingenta SFOR-a iz BiH ukazala Evropljanima da treba da požure s drugim dijelom svoje odgovornosti. Iako je sve ove godine bilo mnogo neslaganja na liniji evropske metropole – Vašington, osnovni dogovor je funkcionisao manje-više stabilno. To je politika koju su američke administracije obje stranke, uz vodstvo Stejt departmenta, uvijek pokušavale održati funkcionalnim, uprkos odugovlačenju Evropljana da više ulažu u odbranu i bezbjednost.

Sada je Vašington, prvi put nakon Dejtona, Evropu doveo pred ultimatum: ili će prihvatiti njihovog kandidata za novog visokog predstavnika, ili će doći do preispitivanja američke uloge u ovoj misiji, pa i u BiH.

Naime, iz Ambasade SAD je nakon neuspješnog pokušaja imenovanja visokog predstavnika stiglo ozbiljno upozorenje da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u BiH.

“Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visokokvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate, ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao ‘gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji'”, navodi se u objavi Ambasade SAD na društvenoj mreži X.

Kandidat oko koga su svi saglasni

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo nakon sjednice PIC-a, Evropljani ostaju pri stavu da novi visoki predstavnik mora biti kandidat konsenzusa.

To je, diplomatski, poručeno i iz Delegacije EU, koja je u odgovoru na pitanje “Nezavisnih” navela da novi visoki predstavnik mora biti rezultat konsenzusa.

“Članice EU u okviru Upravnog odbora PIC-a u cijelosti su posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Kristijana Šmita do kraja mjeseca. Cijenimo saradnju sa SAD i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u sprovođenju mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere”, stoji u odgovoru Delegacije EU.

Prevedeno, to znači da su Evropljani bliži tome da se ne prihvati Zanardi Landi, ne jer ga smatraju lošim kandidatom,već zato što smatraju da nije uspostavljen dogovor unutar PIC-a.

Najveći problem za Evropu je bio i ostao nedostatak zajedničke spoljne politike, koji bukvalno kreira situacije u kojima Evropa bude dovedena pred svršen čin po principu “uzmi ili ostavi”. Stalno otezanje i odugovlačenje kad je u pitanju jača odgovornost u okviru NATO-a ljutila je sve američke predsjednike od Buša na ovamo, ali Donald Tramp, sadašnji predsjednik Amerike, je prvi koji je to pitanje konačno odlučio da otvori do kraja, a posljedice toga osjećamo i na zapadnom Balkanu.

SAD otišle predaleko

Međutim, čini se da su SAD otišle predaleko jer su pored opravdanog insistiranja na većoj ulozi Evropljana posegli pritiscima. Kako saznajemo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u odlasku kojem u Srpskoj otpočetka osporavaju legitimitet, pretrpio je ozbiljne prijetnje, što objašnjava ne samo zašto se naglo povukao s funkcije već i zašto je nakon sjednice PIC-a promijenio raniji stav da će na funkciji ostati sve dok se ne izabere novi visoki predstavnik, izjavivši da odlazi do kraja juna, bez obzira bude li dogovora ili ne.

Ukoliko Amerikanci istraju do kraja i insistiraju na Landiju koji neće imati podršku većeg dijela evropskih zemalja, rizikuju smanjenje uticaja u BiH, uključujući i u vezi dijela koji se odnosi na američke investicije. Naime, čak i ako Luiz Džej Krišok, američki diplomata i Šmitov zamjenik, postane v.d. visokog predstavnika, bez podrške Evrope biće veliki izazov da obavlja svoju funkciju, a i američke namjere da investiraju u BIH mogle bi biti dovedene u pitanje.

Najveću štetu zbog novonastale situacije mogla bi trpjeti BiH, jer bi mogla ostati bez međunarodnog konsenzusa, što je bio osnov njene stabilnosti.

Nastavi čitati

Banjaluka

ČUVAJUĆI VJERU I TRADICIJU: Stanivuković prisustvovao maslima u Golešima (FOTO)

Zajedno sa brojnim mještanima i vjerujućim narodnom, gradonačelnik Draško Stanivuković prisusvovao je maslima u Golešima, kao i osvećenju Časnog krsta kod Gajića.

Kako je poručio gradonačelnik, često prisusvuje maslima jer su upravo ona dio naše tradicije i identiteta našeg naroda.

-Masla se dešavaju u mjestima gdje se naš narod na selima moli Bogu za blagorodne i plodne njive, žito i usjeve, odnosno da sve ono što se u zemlju posadi nikne i svake godine donosi sve više plodova. To je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Danas je moja generacija tu, ali i mlađi ljudi preuzimaju ulogu domaćina i čuvara običaja. Drago mi je što ovdje dolazim već više od jedne decenije. Dolazio sam kao odbornik, kao narodni poslanik, a gotovo u kontinuitetu i kao gradonačelnik. Volim Goleše i Pervan, jer je i ovo moj rodni kraj – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je ovdje ranije dolazio i kada nije bilo infrastrukture, koja je danas izgrađena.

-U svakom malom dijelu razvoja ovog mjesta učestvovao sam kao čovjek, jer sam želio da pomognem. Za svaki rad i trud domaćina koji su se okupljali da nešto urade, imali su slobodu da me pozovu, a mi smo nastojali da pomognemo koliko god smo mogli. Danas imamo dvije ladare, pecanu i Časni krst koji smo osveštali uz molitvu. Prije nekoliko godina uradili smo ovdje i dio puta. Ostaje nam da izgradimo glavnu saobraćajnicu od Čokorskih polja prema Golešima i očekujem da to završimo što prije – rekao je on.

Podsjetio je i na to da je mnogo toga urađeno kada je riječ o vodosnabdijevanju ali i podsticajima u poljoprivredi.

Naime, Časni krst je visine osam metara, te je osveštan u prisustvu vjrujućeg naroda i sveštenstva

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆ ODGOVORIO MINIĆU: Načelnik Pala iznio činjenice i otklonio nedoumice (VIDEO)

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić zamjerio je načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću što se juče, u ime opštine domaćina, nije pojavio na sjednici Vlade, koja je održana na Palama. Minić je načelniku Kojiću zamjerio i što se s njim nije pozdravio u Žepi, na obilježavanju 34 godine od stradanja Paljana.

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić danas je na konferenciji za novinare odgovorio na zamjerke premijera Minića.

Nastavi čitati

Aktuelno