Politika
BORCI NA ČEKANJU! Dodatak će rasti kada budžet “STANE NA NOGE”
Borački dodatak u Republici Srpskoj bi trebalo da raste. Borcima se povećanje dijeli u dvije rate – ukupno jednu marku. Na papiru napredak, u novčaniku sitniš: mjesec dana prve linije i dalje vrijedi tek nekoliko maraka. Vlast kaže da će borački dodatak rasti, ali tek kad budžet “stane na noge”.
Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske 16.12.2025. na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske izjavio je: “Negdje od marta kada se krene sa normalnim punjenjem budžeta… tad će se krenuti sa prvim uvećanjem boračkog dodatka koje će ići na 4 KM, nakon donošenja zakona on će biti 4,5 KM i vezaće se za prosječnu platu, a cijenimo da će već 2027. godine kada se prvi put taj sistem obračuna boračkog dodatka krene sprovoditi to već biti 5 KM.”
Tako će borac za mjesec dana prve linije, umjesto dosadašnjih 3,5 marke, dobijati najprije 4, pa 4,5 KM. Ko je u rovu proveo dvije godine, sa 84 ide na 108 maraka – plus 24 KM mjesečno, dovoljno tek za par osnovnih namirnica. A računi i cijene ne čekaju. Evo kako izgleda ta surova realnost: u Janji, braća Poletan – ostavili godine u rovu – jedan prikovan za krevet, drugi ide na dnevnicu, a borački dodatak 105 maraka.
Branimir Poletan kaže: “Ne može mi borački ni za račune biti… samo ni za to ne može izaći. Nemam ja više nikakvih primanja, ne radim, odem privatno ovako raditi… Nek ih je sramota, svih, sve do jednoga.”
Borcima ide sitno, na kašičicu – po pola marke. A na vrhu budžeti rastu: preko 80 miliona za kabinet predsjednika, planirano zaduženje 1,69 milijardi, arbitraže kao rupa bez dna. Tako poručuju borci: gore se dijeli šakom i kapom, a kad treba pomoći onima koji su u rovovima ostavljali zdravlje i živote – uvijek ista priča: “sačekajte”.
Veljko Tasić iz Višegrada poručuje: “Šta da mislim, to je sramota. 4 godine borci bili u rovu i po kiši, snijegu i svak se borio za svoj život mogao je svaki momenat poginuti i da mu bude borački 3,5 marke, to je sramota u odnosu na plate poslanika i na budžete predsjednika Republike, to je sramota.”
Radislav Borovčanin, potpredsjednik Gradske boračke organizacije Bijeljina za BN ocjenjuje odluku o najavljenom povećanju:
“Ovo je stvarno sramno nakon toliko godina da mi još raspravljamo o statusu boraca. Sam borac koji ima prosječnu platu 1.200 maraka i taj borački dodatak, to je ništa ako znamo da je potrošačka korpa 2.800, šta može on s tim, a da ne govorimo o penzionerima borcima koji imaju minimalnu penziju 300 maraka.”
Tri decenije poslije rata, mnogi borci kažu da se njihova žrtva svela na 100 maraka mjesečno – premalo za lijekove, a kamoli za dostojanstven život. Samo od boračkog dodatka, u Srpskoj preživljava oko 14.000 boraca.
Radislav Borovčanin dodaje: “Mi imamo i boraca koji su trenutno na birou, još jedna stavka u Zakonu je pomoć tim borcima koji su na birou, da im se socijalno, zdravstveno, novčano pomogne, to je jedini način da bi borci opstali i živjeli u ovoj Republici.”
Odnos vlasti prema ovoj kategoriji najbolje oslikava primjer braće Poletan, sa početka naše priče.
“Nikakav, kao da ne postojimo, ko da ništa nismo ni borili se ni stvarali državu, ništa. Svi su nas zaboravili, zaboravljeni od svih.”
Godine prolaze, a ključna pitanja boraca se i dalje odgađaju – zakoni, revizije, rješenja.
Boraca je sve manje jer su mnogi bolesni i umiru, troškovi života rastu, a primanja ostaju na minimumu. Upravo to poručuju naši sagovornici: da je to loša poruka vlasti i da su na dnu prioriteta završili ljudi koji su zdravlje, a mnogi i živote, dali za stvaranje Republike Srpske.
(BN)
Politika
SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama
Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.
Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.
– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.
Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.
– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.
On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.
– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe
Politika
Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?
Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?
Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.
“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.
Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.
Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.
“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.
Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.
“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.
Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.
Politika
ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.
Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.
Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.
Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.
On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.
-
Politika2 dana agoPETROVIĆ I PANDUREVIĆEVA KOŠTALI SDS OVJERE: Zbog neplaćenih kazni prijava odbijena
-
Društvo3 dana agoBOLESNI U ZAČARANOM KRUGU: Umjesto penzije, PIO ih ponovo šalje na liječenje
-
Hronika2 dana agoOBRT U ISTRAZI: Grafite „Ubij balije“ i „VRS“ ispisao maloljetni Bošnjak
-
Politika3 dana agoZADUŽENJE ZA ZADUŽENJEM: Vlada RS planira novu emisiju vrijednu 50 miliona KM
-
Svijet2 dana agoKOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
-
Hronika3 dana agoSPRJEČENA LIKVIDACIJA? Zagrebačka policija uhapsila državljanina Srbije
-
Hronika3 dana agoIZA REŠETAKA NAREDNIH MJESEC DANA: Osmorici uhapšenih u akciji „Cilj“ određen pritvor
-
Hronika3 dana agoPOZNATI DETALJI UDESA KOD PRNJAVORA: Dvoje povrijeđenih nakon sudara vozila
