Connect with us

Društvo

ŽESTOKA RASPRAVA U NSRS: Kladionice 500 metara od škola ili zaštita profita?

SNSD protiv nacrta zakona koji traži udaljavanje kladionica od škola, opozicija i građani poručuju – zaštita djece mora biti ispred prihoda

U Narodnoj skupštini Republike Srpske završena je rasprava o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću, kojim je predviđeno da kladionice i drugi priređivači igara na sreću moraju biti udaljeni najmanje 500 metara od ulaza u osnovne i srednje škole.

Dopune zakona predložene su putem građanske inicijative „Kocka je odbačena“, koju je potpisalo 5.000 građana Republike Srpske. Predlagači navode da je postojeća zabrana od 300 metara nedovoljna, s obzirom na nagli rast broja kladionica, kazina i automat klubova posljednjih godina.

Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj je registrovano 999 poslovnica i 43 matične jedinice privrednih društava iz oblasti igara na sreću, dok se samo u Banjaluci nalazi 179 poslovnica.

Zaštita maloljetnika nedovoljna

U obrazloženju inicijative ističe se da je članom 12. Zakona o igrama na sreću propisana zaštita maloljetnika kroz provjeru identiteta i godišta, ali da se ta odredba u praksi često krši i da je nadzor teško u potpunosti sprovesti.

SNSD: Zakon štetan po budžet

Šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica izjavio je da ova stranka neće podržati Nacrt zakona, jer bi, kako tvrdi, imao negativan uticaj na prihode budžeta Republike Srpske.

– Potrebno je ograničiti reklamiranje kladionica, ali ovaj prijedlog nije rješenje – rekao je Mazalica.

Poslanik SNSD-a Nataša Radulović smatra da problem nije udaljenost kladionica od škola, već nadzor nad ponašanjem maloljetnika.

– Ako je kladionica i 1.000 metara od škole, onaj ko želi, naći će je. Roditelji moraju znati gdje su im djeca i šta rade – poručila je Radulovićeva.

Sličan stav iznijela je i potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević, navodeći da se danas većina klađenja odvija putem mobilnih telefona.

Stevandić: Većina prihoda je onlajn

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić ocijenio je da je prije donošenja zakona potrebna detaljna analiza.

– Čak 80 odsto prihoda od igara na sreću dolazi iz onlajn klađenja – rekao je Stevandić.

Opozicija: Za vlast je problem ko predlaže, a ne šta

Poslanici opozicije poručili su da vlast odbija prijedlog isključivo zato što dolazi iz opozicionih redova i od građana.

Tanja Vukomanović (PDP) istakla je da je svjesna da ovaj nacrt neće riješiti sve probleme, ali da predstavlja važan prvi korak.

– Ovo je inicijativa 5.000 građana i zaslužuje ozbiljan pristup – poručio je Milanko Mihajilica (PDP).

Slaviša Marković (PDP) upozorio je da vlast traži razloge da zakon ne uđe u skupštinsku proceduru, umjesto da se zajednički doradi.

Teške optužbe iz skupštinskih klupa

Đorđe Vučinić, poslanik Kluba za pravdu i red, iznio je teške optužbe, tvrdeći da pojedini poslanici SNSD-a „za jednu noć prokockaju i do 100.000 KM“.

– Problem kockanja nije samo blizina škola, već društvo koje sreću traži u klađenju, dok porodice propadaju – rekao je Vučinić, dodajući da će ipak podržati inicijativu.

SDS: Štite se interesi centara moći

Tomica Stojanović (SDS) poručio je da se u ovom slučaju ne radi o brizi za djecu, već o zaštiti interesa moćnih struktura.

– Svi znamo koliko je kockanje štetno, ali su očigledno interesi važniji – rekao je Stojanović.

Vlada RS protiv nacrta

Negativno mišljenje o Nacrtu zakona dala je i Vlada Republike Srpske, navodeći da predlagači nisu dostavili analizu uticaja na privredu i radna mjesta.

Iz Vlade upozoravaju da bi zabrana u radijusu od 500 metara bila teško primjenjiva u praksi, te da bi mogla dovesti do zatvaranja poslovnica, gubitka radnih mjesta i stvaranja sive zone.

Ističu i da važeći zakon već zabranjuje klađenje maloljetnicima i propisuje kazne od 20.000 do 50.000 KM za prekršaje.

Ipak, rasprava je pokazala da je pitanje kockanja i zaštite djece jedno od rijetkih tema oko kojih se vodi otvoren i oštar sukob stavova u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Banjaluka24

Related Topics:

Društvo

AMERIKANCI DONOSE MILIJARDU KM, ALI PO KOJU CIJENU? Koliko vode i struje guta DATA CENATR koji se gradi u BiH?

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija plan za izgradnju velikog data centra u Bosni i Hercegovini, investicije čija bi vrijednost mogla premašiti milijardu KM.

Ali šta zapravo znači izgradnja ovakvog objekta, zašto mu je potrebno toliko električne energije i zbog čega se danas širom svijeta ulažu milijarde u data centre?

Kako je objavio BiznisInfo.ba, planove za realizaciju projekta potvrdio je direktor kompanije AAFS u BiH Amer Bekan. Iz kompanije su naveli da je projekat još u fazi razvoja te da je njegova dalja realizacija povezana s razvojem projekta Južne gasne interkonekcije. Prema trenutno dostupnim informacijama, riječ je o data centru snage oko 100 MW, koji bi trebalo da bude smješten na području Mostara.

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 miliona evra, odnosno više od milijardu KM. Već planirana snaga pokazuje da se ne radi o običnom objektu s nekoliko servera, već o velikoj tehnološkoj infrastrukturi.

Šta je zapravo data centar

Najjednostavnije rečeno, data centar je posebno projektovana zgrada ili kompleks objekata u kojima su smješteni serveri i druga računarska i mrežna oprema.

Na tim serverima čuvaju se i obrađuju ogromne količine podataka. Data centri stoje iza brojnih usluga koje svakodnevno koristimo, od internet stranica i aplikacija do cloud servisa, finansijskih sistema, poslovnih programa i, sve više, vještačke inteligencije.

Umjesto klasičnih proizvodnih mašina kakve možemo vidjeti u fabrici, srce data centra čine redovi servera koji neprekidno rade i obrađuju podatke.

Eksplozivan razvoj vještačke inteligencije i cloud tehnologija dodatno povećava potrebu za takvim kapacitetima, zbog čega su data centri postali jedna od važnijih novih kategorija velikih infrastrukturnih i tehnoloških investicija.

Zašto mu treba toliko energije

Velika razlika između data centra i mnogih drugih tehnoloških objekata jeste ogromna potreba za električnom energijom.

Serveri rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Osim električne energije potrebne za njihov rad, energiju troše sistemi za hlađenje, napajanje, sigurnost i druga prateća infrastruktura.

Zato je planiranih 100 MW jedan od najvažnijih podataka o projektu.

Data centar takvih razmjera ne može se graditi bez jasnog odgovora na pitanje odakle će dugoročno dobijati dovoljno pouzdane energije. Upravo tu dolazi do izražaja veza ovog projekta s drugim planovima AAFS-a u BiH.

Veza s Južnom interkonekcijom

AAFS je već iskazao interesovanje za realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata u BiH, među kojima su Južna gasna interkonekcija i gasne elektrane.

Kompanija je i dalju realizaciju projekta data centra povezala s razvojem Južne interkonekcije.

To, međutim, ne znači da je potvrđeno da će neka buduća gasna elektrana direktno proizvoditi električnu energiju za data centar. Tehnički detalji projekta još nisu objavljeni.

Jasno je, ipak, zašto su energetika i data centar usko povezani. Za objekat planirane snage od oko 100 MW potrebno je obezbijediti veliki, stabilan i kontinuiran izvor električne energije.

Zbog toga će način snabdijevanja centra električnom energijom biti jedno od ključnih pitanja kada AAFS objavi detaljnije tehničke podatke.

Otvara i ekološka pitanja

Velika potrošnja električne energije nije jedino pitanje koje prati izgradnju data centra ovih razmjera.

Jedno od ključnih pitanja biće način hlađenja servera. Veliki broj servera proizvodi mnogo toplote, zbog čega sistemi za hlađenje mogu zahtijevati značajne količine energije, a pojedine tehnologije i velike količine vode.

Evropska komisija upravo potrošnju električne energije i vode navodi među važnim ekološkim pitanjima vezanim za ubrzani razvoj data centara. Uticaj na životnu sredinu zavisi i od izvora električne energije, odnosno od toga u kojoj mjeri se za rad centra koriste fosilna goriva ili izvori s manjim emisijama.

Tu su i druga pitanja, poput elektronskog otpada, korištenja zemljišta i izgradnje prateće elektroenergetske infrastrukture.

Zbog toga će za projekat u Hercegovini, osim pitanja odakle će dolaziti potrebna električna energija, biti važno znati kakav je sistem hlađenja planiran, koliko bi vode mogao da koristi i iz kojeg izvora bi ona bila obezbijeđena.

AAFS za sada nije objavio te tehničke detalje, pa se još ne može govoriti o konkretnom uticaju planiranog centra na životnu sredinu.

Mnogo više od zgrade pune servera

Za BiH značaj ovakve investicije ne bi se ogledao samo u njenoj vrijednosti.

Veliki data centri zahtijevaju razvijenu optičku infrastrukturu, pouzdano snabdijevanje električnom energijom, napredne sigurnosne sisteme i specijalizovano održavanje.

Takva infrastruktura može biti značajna i za telekomunikacijske kompanije, pružaoce cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke firme.

Drugim riječima, investicija u data centar može povući i ulaganja u energetsku, telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu koja može biti korisna i ostatku privrede.

Otvara se i pitanje fizičke lokacije podataka. Razvoj ozbiljne domaće infrastrukture ovog tipa mogao bi omogućiti da se dio podataka i digitalnih usluga smješta u BiH ili neposrednom okruženju, umjesto isključivo u velikim evropskim centrima.

To samo po sebi ne znači digitalni suverenitet, ali predstavlja infrastrukturu na kojoj se takve politike mogu razvijati.

Hrvatska već razvija mnogo veći projekat

Koliko se brzo razvija tržište data centara pokazuje i projekat Pantheon AI u susjednoj Hrvatskoj.

Na području Topuskog razvija se veliki data i AI centar čiji bi ukupni kapacitet u konačnoj fazi mogao dostići 1 GW, odnosno deset puta više od 100 MW koliko se trenutno spominje za projekat u Hercegovini.

Hrvatski operator prenosnog sistema HOPS u julu 2026. odobrio je tehničko rješenje za priključenje projekta na elektroenergetsku mrežu.

Za potrebe projekta predviđena je i velika prateća infrastruktura vrijedna više od 500 miliona evra, uključujući oko 280 kilometara novih dalekovoda, trafostanicu od 400 kV, optičku infrastrukturu i puteve.

Primjer iz Hrvatske pokazuje da izgradnja data centra takvih razmjera nije samo tehnološka investicija. Ona zahtijeva velika ulaganja u proizvodnju i prenos električne energije, telekomunikacije i drugu infrastrukturu, ali istovremeno otvara pitanja potrošnje energije, vode i uticaja na životnu sredinu.

Šta još ne znamo o projektu u BiH

Ukoliko projekat AAFS-a bude realizovan u najavljenom obimu, investicija procijenjena na oko 530 miliona evra predstavljala bi jedan od najvećih pojedinačnih tehnoloških projekata u BiH.

Ipak, projekat je još u razvojnoj fazi i brojna važna pitanja ostaju otvorena.

Još nisu poznati konačna lokacija, način snabdijevanja električnom energijom, sistem hlađenja i potencijalna potrošnja vode, tehnološki partneri, rok početka gradnje niti konačan obim i vrijednost investicije.

Iz AAFS-a su za BiznisInfo.ba poručili da će detalje predstaviti kada projekat dostigne odgovarajući stepen zrelosti i budu definisani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još jedan ljetni dan

U Republici Srpskoj i FBiH sunčano vijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 10 i 16, na jugu od 20 do 23, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 34, na jugu zemlje do 37 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ SARAJEVA U ZVEZDU! Dobio otkaz zbog Mladića, pa potpisao za šampiona!

Mladi golman Veljko Vučetić je dobio otkaz u Sarajevu jer je njegov otac na društvenoj mreži izrazio saučešće generalu Ratku Mladiću.

Mladi golman je tako ostao bez angažmana, ali je uslijedila reakcija šampiona Srbije Crvene zvezde.

Crvena zvezda je odmah reagovala. Čim se pronijela vijest da je dobio ispisnicu, pa još način na koji ju je dobio, sa “Marakane” su riješili da reaguju. – Odgovorni iz Zvezde zvali su odmah porodicu mladog Veljka, bila je srijeda veče. U četvrtak je napravljen konačan dogovor, a porodica je u subotu stigla u Beograd. Smjestili su se u jedan prestonički hotel, sve o trošku Crvene zvezde. U nedjelju su bili gosti na derbiju. Oduševljeni su bili prijemom na “Marakani” – objašnjava izvor za Sportinjo.

Veljko je već odradio trening.

– Treneri kažu da je dobar. Umije da igra nogom, što je za golmana važno, nastaviće da trenira sa svojim uzrastom. Naravno, on ima samo 15 godina, tako da ne može da potpiše ugovor, ali ima pravo da trenira. Roditelji će već sutra da se vrate u Sarajevo po stvari, koje će da donesu golmanu. Možda i on pođe, ali na dan, dva i to je to – zaključuju sa “Marakane”. Tako to život uredi, jedna vrata zatvori, a druga, nekada mnogo veća i lepša otvori. Mladi Vučetić nije mogao ni da sanja pre samo nedelju dana da će ovih dana biti u Crvenoj zvezdi. Na njemu je sada da vredno trenira i izbori se za šansu.

Nastavi čitati

Aktuelno