Elektroprivredu Republike Srpske naredne godine očekuju ozbiljni izazovi, od manjka električne energije i loše hidrologije do problema u RiTE Ugljevik, dok pitanje mogućeg poskupljenja struje ostaje otvoreno. Generalni direktor ERS Luka Petrović poručuje da će odluka zavisiti od bilansa proizvodnje, kupovine i prodaje električne energije.
Petrović je ocijenio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ jedan od najstabilnijih stubova privrede Republike Srpske i BiH, te istakao da građani Srpske i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u regionu.
Međutim, iza niskih cijena za domaćinstva kriju se sve veći problemi u proizvodnji i potreba da se električna energija kupuje na tržištu po znatno višim cijenama.
2027. godina biće teška, a poskupljenje struje nije isključeno
Petrović je otvoreno upozorio da će 2027. godina biti teška za ERS, posebno zbog posljedica nepovoljne hidrologije i nedostatka proizvodnje.
Prema njegovim riječima, cijene električne energije na evropskom tržištu posljednjih godina dostizale su čak 800 evra po megavat-času, dok su se tokom prethodne dvije decenije uglavnom kretale između 50 i 80 evra. Trenutno, kako je naveo, cijene idu do 300 evra.
ERS bi, tvrdi Petrović, ostvarila znatno veći prihod kada bi električnu energiju prodavala po cijenama koje imaju druge zemlje.
Da su cijene kao u Sloveniji, ERS bi, prema njegovoj računici, imala oko 500 miliona KM više, dok bi primjena cijena iz Srbije donijela oko 250 miliona KM dodatnih prihoda. Cijene kakve postoje u Federaciji BiH donijele bi oko 120 miliona KM više.
Petrović je, govoreći o mogućem poskupljenju, naglasio da odluku ne donosi direktor ERS.
„Ako ne može da pokrije, mijenjaćemo cijene. To nije hir, nego zbir podataka koji se desi sa kupovinom energije“, rekao je Petrović.
Dodao je da je posljednjih nekoliko godina ERS-u nedostajala velika količina električne energije zbog loše hidrologije.
Građani plaćaju jeftinu struju, ali ERS skupo kupuje ono što joj nedostaje
Petrović je naveo da čak 86 odsto građana Republike Srpske plaća račune za električnu energiju manje od 80 KM.
Upravo zbog niske cijene za domaćinstva, poslovanje ERS-a sve više zavisi od toga koliko energije može proizvesti iz vlastitih hidro i termoelektrana, ali i koliko mora kupiti na tržištu.
Prema Petrovićevim riječima, procedura eventualnog povećanja cijene je jasno definisana, a podaci o proizvodnji, kupovini i prodaji dostavljaju se Regulatornoj komisiji za energetiku.
O mogućem povećanju cijene, kako je rekao, „glavnu polugu“ ima Vlada Republike Srpske, koja može odlučiti da pokrije dio minusa nastalog zbog razlike između cijene po kojoj ERS kupuje i cijene po kojoj prodaje električnu energiju.
RiTE Ugljevik radi sve kraće, problem je i kako doći do uglja
Poseban problem predstavlja Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, čiji je radni vijek pri kraju.
Petrović tvrdi da je Vlada Republike Srpske do sada mnogo uložila u stabilizaciju ovog sistema, ali da proizvodnju otežavaju problemi sa rudnikom i obezbjeđivanjem dovoljnih količina kvalitetnog uglja.
„Mi smo do danas podijelili devet plata uredno u Ugljeviku, a rudnik i termoelektrana je radila manje od tri mjeseca“, rekao je Petrović.
Zanimljivo je da, prema njegovim riječima, uglja ima, ali se do njega ne može dovoljno brzo doći zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Za izmjene rudarskih projekata i eksproprijaciju, kako tvrdi, potrebne su procedure koje mogu trajati i godinu dana.
ERS računa na Bistricu i Dabar
Kao izlaz iz problema Petrović vidi u povećanju proizvodnih kapaciteta i kombinovanju hidro, solarne i energije vjetra.
U toku su aktivnosti na hidroelektranama Bistrica i Dabar, raspisan je tender za solarnu elektranu Trebinje 3, kao i za izgradnju vjetroparka Hrgud kod Berkovića.
Petrović očekuje da bi jedna od hidroelektrana na Bistrici mogla biti puštena u rad u drugoj polovini 2027. godine, dok se izlazak hidroelektrane Dabar na mrežu očekuje tokom 2028.
„Kombinacijom solarne energije, vjetra i vode možemo doći u situaciju da tokom određenih dana u godini energiju ne kupujemo, već prodajemo“, rekao je Petrović.
Ipak, za realizaciju ovih projekata biće potrebno još nekoliko godina.
Do tada, ERS ostaje između dvije suprotstavljene potrebe – da građanima zadrži nisku cijenu struje i da istovremeno pronađe način da pokrije sve veće troškove proizvodnje i kupovine električne energije.

Nakon završenih izbora slijedi konstituisanje novih saziva zakonodavnih tijela, a poslanike i delegate u naredne četiri godine očekuju primanja znatno iznad životnog standarda prosječnog građanina. U zavisnosti od nivoa vlasti, njihove mjesečne zarade, zajedno s pripadajućim naknadama, kreću se od 3.500 do čak 8.500 KM.

Razlika između primanja političkih zvaničnika i većine zaposlenih u BiH otvara pitanje opravdanosti tolikih privilegija, posebno kada se uzmu u obzir rezultati njihovog rada i odgovornost prema građanima koji su ih izabrali.

Novinar Milkica Milojević smatra da visina političkih plata sama po sebi nije najveći problem, već motivi zbog kojih pojedinci odlučuju da se bave politikom.

“Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao”, rekla je Milojević.

Dok političari primaju hiljade maraka, građani rade i dodatne poslove

S druge strane, više od dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini zarađuje manje od prosječne plate, koja iznosi približno 1.300 KM.

Koliko je finansijska situacija radnika teška, pokazuje i nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati. Prema njegovim rezultatima, čak 40 posto zaposlenih prinuđeno je da, uz redovni posao, obavljat dodatne poslove kako bi osiguralo egzistenciju svojim porodicama.

Sindikalni predstavnici upozoravaju i na izraženu neravnotežu između primanja radnika i dobiti koju ostvaruju poslodavci.

Darko Ružičić iz Saveza sindikata Republike Srpske ističe da radnici, uprkos teškim životnim okolnostima, nemaju pretjerana očekivanja kada je riječ o visini primanja.

“Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35%”, rekao je Ružičić.

Politika kao put do finansijske sigurnosti

Velike razlike u primanjima između političkih funkcionera i ostatka stanovništva dodatno podstiču percepciju da bavljenje politikom predstavlja jedan od najjednostavnijih načina za osiguravanje finansijske stabilnosti.

Umjesto da političke funkcije prvenstveno podrazumijevaju odgovornost i rad u interesu javnosti, analitičari upozoravaju da ih pojedinci sve češće doživljavaju kao priliku za ostvarivanje ličnih koristi.

Sociolozi smatrajhu da takva praksa nije nova, već da je prisutna gotovo od samog uspostavljanja višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini.

Politika je, prema njihovom mišljenu, postala interesna politika kojoj je cilj briga o svojim ljudima, kadrovima i njihovom uhljebljenju, a da je prestala da bude on0 što treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost.

Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na razloge zbog kojih se sve veći broj mladih odlučuje za politički angažman.

“Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga”, naveo je Bubonjić za BHRT.

Hiljade kandidata u trci za političke funkcije

Prema ocjenama analitičara, politički angažman u Bosni i Hercegovini za mnoge je postao način ostvarivanja ličnih interesa, dok su odgovornost prema biračima i javno dobro često u drugom planu.

O velikom interesovanju za ulazak u politiku svjedoči i broj učesnika na izborima. Na posljednjim opštim izborima u BiH učestvovalo je približno 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka.

Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje koliko je političko djelovanje motivisano željom za društvenim promjenama, a koliko mogućnošću ostvarivanja visokih primanja, sigurnih pozicija i privilegija koje dolaze s javnim funkcijama.

Zavjesa je spuštena. Izborna predstava završena.

Mrvice građanima podijeljene, obećanja nanizana.Slijedi zauzimanje fotelja iz kojih se vid zamagli, sjećanje pomuti, obećanja zaborave. Čemu se možemo nadati?

STIŽU ČESTITKE

Izborni karavan je prošao. Desant na opštine i gradove čini se nikad intenzivniji. Da bi se zamazale oči i napavio privid blagostanja, penzije su stizale ranije, dijeljene jednokratne pomoći građanima, gle čuda, tik pred izbore. Kada je sva ta vreva prošla, stižu i prvi rezultati.

Odmah nakon izbora nekadašnji gigant staje sa proizvodnjom.

Termoelektrana u Ugljeviku gasi pogon, jer nema uglja! Pobuna u ovom preduzeću je ugušena, svi ćute i trpe posljedice.

A tek će da ih osjete kad stisne zima, a radijatori hladni. I to nije sve, čestitke će stići svima na računima za struju, upozorava ekonomista Mirjana Orašanin..

“Već danas je vrlo izvesno da će doći do poskupljenja struje i to je ono čime će se ova vlast zahvaliti građanima Republike Srpske za podršku. Takođe, za očekivati je da će doći do porasta inflacije zbog poskupljenja električne energije i izuzetni visokih troškova goriva”, kaže Orašanin.

PRIPREME ZA IZBORE KRENULE MNOGO RANIJE

Kad se osvajaju izbori ne štedi se. Oni koji imaju mogućnost da grabe iz budžeta to i rade. Nije bitno u tim momentima kako će se sve to nadomjestiti. Važno je imati vlast, a posle šta bude. Ako se vratimo malo unazad, sjetićemo se da je sve planirano mnogo ranije. U junu je usvojen rebalans Budžeta za 2026.

“Naravno jedan dio od ovih sredstava biće usmjeren i na izmirenje duga i na izmirenje određenih povećanja koje smo obezbijedili za penzije, socijalne kategorije, boračke kategorije itd.”, rekla je ranije ministar finansija RS, Zora Vidović. (16.6.2026)

Već tada svima je bilo jasno da je priprema za izbore počela. Tačnije, obezbjeđen novac za kupovinu glasova.

“Upravo to je novac koiji je bio potreban za dobijanje ovih izbora, za rasipništvo. To je ono što smo imali priliku da vidimo u prethodnom periodu a u narednom periodu građani će da plate cijenu upravo tog rasipništva i tog prekomjernog zaduživanja”, kaže Mirjana Orašanin.

ZAČARANI KRUG ZADUŽENJA

Nije bilo fiskalno izazovnije godine od ove 2026. Procjene su da će budžetski deficit u ovoj godini iznositi sedam posto BDP-a, ali će se tačno stanje znati do kraja novembra kada se očekuje da nova Vlada predloži novom sazivu Narodne skupštine novi rebalans za ovu godinu. Ono što se može zaključiti iz trogodišnjeg okvirnog budžeta za period 2027. – 2029., je da će se fiskalni pritisci uvećavati. To vodi do novih zaduženja, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Tako se začarani krug nastavlja.

“Planirano je za tri godine da se Republika Srpska zaduži novim zaduženjima za iznos od 6,4 milijarde KM. 2027. taj iznos će biti 2,4 milijarde, 2028. i 2029. preko 2 milijarde KM. To je ukupono 6,4 milijarde zaduženja koji će pokrivati ove narastajuće obaveze”, kaže Stanić.

ZEBNJA

Osim toga, ostala je i zebnja – Da li će se nastaviti urušavanje institucija Republike Srpske, urušavanje javnih preduzeća, uništavanje prirodnih resursa? Narodni poslanik Slaviša Marković upozorava:

“Ja očekujem da se krene u realizaciju onih obećanja. Javnost RS zna da je između ostalog Milorad Dodik sa Željkom Cvijanović rekao je da će dio prirodnih bogatstava ići ka investitorima iz Amerike. Vidjećemo da li će ići ta prodaja prirodnih bogatstava”.

Nadajmo se samo da će nas zaobići investitori poput Serdarova, koji je došao sa velikom pričom, nije uradio ništa, a otišao sa dubokim džepovima.