Connect with us

Politika

Bivši britanski ambasadori LOBIRAJU ZA DODIKA U LONDONU

Britanski istraživački novinar Piter Geogegan objavio je da bivši ambasadori Velike Britanije lobiraju za Milorada Dodika kako bi mu bile ukinute i britanske sankcije. Riječ je o dvojici nekadašnjih britanskih ambasadora Dominiku Čilkotu i Čarlsu Krofordu, za koje britanski registar stranog uticaja Foreign Influence Registration Scheme (FIRS) navodi da su oni plaćeni kako bi lobirali na “otvaranju i razvijanju nove, diskretne komunikacije između Republike Srpske i britanskih vlasti”.

Kroford je bio ambasador u Bosni i Hercegovini od 1996. do 1998. godine, a isti posao je obavljao i u Srbiji i Crnoj Gori. Nagrađen je britanskim ordenjem za svoj ambasadorski rad, kako su naveli, u postkonfliktnoj BiH. Iz dokumenata koje su dostavili lobisti, kao i registra FIRS-a jasan je jedan od ključnih ciljeva ove lobističke kampanje, a to je pokušaj ukidanja britanskih sankcija za Milorada Dodika i njegove najbliže saradnike.

Navodi se da bi lobiranje moglo uključivati pritisak na britansku vlast da razmotre ukidanje ili ublažavanje tih sankcija među kojima je zabrana putovanja i zamrzavanje imovine.

Iako je britanski parlament prošle sedmice jasno potvrdio da Vlada ne planira povlačenje sankcija, dodajući da će one ostati sve dok se ne vidi stabilan napredak u poštovanju ustavnog poretka BiH, upravo je to aspekt na kojem su lobisti angažovani.

Odnosno, cilj je promijeniti mišljenje britanske vlade o situaciji u Republici Srpskoj.

Djelovanje lobista uključuje pokušaje uspostavljanja kanala prema britanskim parlamentarcima i ministarstvima s ciljem da im Republika Srpska bude predstavljena u svjetlu koji bi olakšao sankcije.

U praktičnom smislu, to znači da je ključna Dodikova ambicija da u Londonu promijeni narativ o Republici Srpskoj, od izolovanosti do relevantnog subjekta s kojim britanske institucije mogu imati normalnu političku komunikaciju.

(Klix) Foto: Wikipedia

Related Topics:

Politika

HLADAN TUŠ ZA RAMU ISAKA: CIK nije ovjerio prijavu njegove stranke

Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj 34. sjednici nije ovjerila prijavu za učešće na Opštim izborima 2026. godine stranci Snaga naroda – Ramo Isak za nivo BiH zbog falsifikovanja potpisa.

Ipak, Snaga naroda će moći učestvovati na izborima za 10 kantona i federalni nivo.

Za nivo BiH nije ovjerena jer imaju puno potpisa koji nisu validni, odnosno utvrđene su zloupotrebe potpisa i falsifikovanja.

– Mi ćemo nastupiti prema zakonu i ovjeriti i ovakve političke subjekte za neke niže nivoe, ali ova masovna pojava je nešto što je sramno obzirom da imamo učesnike u izbornom procesu koji će sutra možda obavljati bitne funkcije – kazao je član CIK-a Željko Bakalar na sjednici.

Na prošloj sjednici CIK-a donesen je zaključak da će svi oni koji su falsifikovali potpise biti prijavljeni Tužilaštvu BiH zbog falsifikovanja i zloupotrebe potpisa, piše Avaz.

Stranka “Most 21”, iza koje stoji Amir Reko koji je planirao kandidovati Amira Pašića Faću na izborima, nije dobila ovjeru prijave ni za jedan nivo vlasti jer nemaju dovoljno potpis.

BPS Sefera Halilovića ovjerena je samo za Tuzlanski kanton i niti za jedan drugi nivo vlasti, prenosi Istraga.

Nastavi čitati

Politika

DRAGOJEVIĆ-STOJIĆ UPOZORAVA “Zdravstveni sistem ne mogu voditi ljudi koji ne poznaju zdravstvo!”

Nakon odlaska u penziju pomoćnika ministra za zdravstvo, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, osim ministra, više nema nijednog doktora medicine koji učestvuje u kreiranju zdravstvenih politika i zakonskih rješenja. Ovakva situacija izaziva ozbiljna pitanja o pravcu u kojem se kreće zdravstveni sistem Republike Srpske, upozorava narodni poslanik PDP/PSS Maja Dragojević-Stojić.

Kako ističe, zdravstveni sistem suočava se sa brojnim izazovima, od nedostatka medicinskog kadra do zakonskih prijedloga koji su, nakon burnih reakcija stručne i šire javnosti, morali biti povučeni iz procedure.

– Zdravstveni sistem ne mogu voditi ljudi koji ne poznaju zdravstvo. Danas u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, nakon odlaska u penziju pomoćnika ministra za zdravstvo, osim ministra nema nijednog doktora medicine koji bi učestvovao u kreiranju zdravstvenih politika i zakonskih rješenja. Istovremeno, svjedoci smo problema u zdravstvenom sistemu, nedostatka medicinskog kadra i zakonskih prijedloga koji su nakon reakcije javnosti morali biti povučeni – poručila je Dragojević-Stojić.

Ona naglašava da je zdravstvo oblast od životnog značaja za svakog građanina i da ne smije biti prepušteno donošenju odluka bez adekvatnog učešća struke.

– Zdravstvo je previše važna oblast da bi se o njemu odlučivalo bez dovoljnog učešća struke. Građani zaslužuju sistem u kojem će znanje, iskustvo i stručnost biti osnov za donošenje odluka koje se tiču njihovog zdravlja – istakla je Dragojević-Stojić.

Prema njenim riječima, zdravstveni sistem može napredovati samo ukoliko ključne odluke budu donosili ljudi koji poznaju medicinu, potrebe zdravstvenih radnika i probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju pacijenti širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

TURNEJA CIK-a: Četiri tima u devet država ide da edukuje birače

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Nastavi čitati

Aktuelno