Društvo
RASTU RAČUNI ZA STRUJU, ali i gubici Elektroprivrede RS
Ovo je treće poskupljenje od 2023. godine i dolazi u trenutku kada Elektroprivreda RS posluje sa milionskim minusom.
Pred bankom u Banjaluci, Vladimir Grujić, penzioner, u jednoj ruci drži račun za struju, a novčanik u drugoj.
Tek je platio novembarski račun u iznosu od 50 maraka (25 evra).
Od 1. februara naredne godine, zbog skuplje mrežarine, račun za struju će biti uvećan za 10 posto.
“Sa penzijom od 450 maraka (oko 225 evra) i stanarinom od 320 maraka (160 evra), novo poskupljenje struje znači da mi ne ostaje ništa”, priča Grujić za Radio Slobodna Evropa.
Odluku da struja poskupi donijela je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske. Od ove institucije je to tražila Elektroprivreda RS u ime pet distributivnih preduzeća.
Kao razlog su naveli više troškove rada, održavanja mreže i zaradu zaposlenih.
Ovo je treće poskupljenje od 2023. godine i dolazi u trenutku kada Elektroprivreda RS posluje sa milionskim minusom.
Prvo povećanje cijene od oko pet odsto bilo je 1. januara 2023. godine, a drugo je uslijedilo 1. januara ove godine. Tada su računi porasli u prosjeku za 7,9 odsto.
Za Banjalučanina Mirka, novo poskupljenje znači i “novi udar” na kućni budžet.
“Nas dvoje, ja i supruga, stalno pazimo na potrošnju. Do sada mjesečno izdvajamo oko 60 maraka (30 evra) maraka za električnu energiju”, dodaje.
Iz Elektroprivrede RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa koliki prihod očekuju od novih cijena, te na šta će biti potrošena sredstva.
Elektroprivreda RS ima oko 585.000 krajnjih kupaca i više od 9.000 radnika.
Distributeri: ‘Tražili smo 46 odsto, odobreno je 20’
Distributeri su od Elektroprivrede RS tražili poskupljenje mrežarine, čime automatski poskupljuje i struja.
Mrežarina je obavezna stavka na računima domaćinstava i privrede od početka 2000-ih godina. Obuhvata troškove održavanja i korištenja elektrodistributivne mreže, uključujući kablove, trafostanice, stubove, mjernu opremu i rad distributivnih preduzeća.
Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine, jednog od pet distributivnih preduzeća Elektroprivrede RS, koje je tražilo poskupljenje, kaže za RSE da su nedovoljni prihodi uticali na zahtjev za povećanje mrežarine.
“U zahtjevu smo izložili argumente za očuvanje finansijske likvidnosti i stabilnosti isporuke električne energije. Nedovoljni prihodi od 2023. do kraja ove godine otežali su normalno funkcionisanje preduzeća.
Inflatorni rast troškova, poskupljenje repromaterijala, opreme, energenata i veći troškovi rada doveli su nas u situaciju da ne možemo adekvatno ulagati u mrežu”, kaže Klincov za RSE.
Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da povećanje mrežarine za 20 odsto znači rast ukupnog računa za oko deset odsto, jer je mrežarina u Republici Srpskoj do sada činila oko polovine iznosa ukupnog računa.
“Prvo će svi građani da plaćaju deset odsto veće račune. A pošto je najavljeno da će poskupljenje pogoditi i privredu, onda će to da se nastavi dalje i da praktično ostavi efekt na poskupljenje roba i usluga. To je uvijek tako”, kaže Pavlović.
Damjan Ožegović iz Transparency International-a BiH za RSE ističe kako je Elektroprivreda opterećena i lošim poslovnim odlukama, prekomjernim zapošljavanjem, te sumnjivim tenderima.
“Primjetno je da se sve više tendera raspisuje za usluge reklamiranja, iako ovom preduzeću marketing nije potreban jer ima apsolutnu dominaciju na tržištu. Riječ je o tenderima vrijednim po nekoliko stotina hiljada maraka. Najčešće na ovim tenderima bude po jedan ponuđač, dakle bez aktivne i pravične konkurencije koja bi dovela do obaranja cijena i dobijanja najkvalitetnijih usluga za najmanju cijenu”, naveo je Ožegović.
Iz Elektroprivrede RS nisu za RSE odgovorili na upit koliko je novca utrošeno na medijske kampanje, te koje medijske kuće su dobile sredstva. Ti podaci nisu dostupni ni na njihovoj zvaničnoj stranici.
Koliki je minus Elektroprivrede RS?
Zvanični podaci pokazuju da su ukupne obaveze kompanije veće od 650 miliona maraka (332 miliona evra).
Istovremeno je dobit u 2024.godini, nakon rekordne prethodne godine, “pala” za više od 70 miliona evra.
Ovu, 2025. godinu, Elektroprivreda RS će završiti sa minusom od oko 15 miliona evra, kako je nedavno na konferenciji za novinare u Trebinju rekao direktor kompanije Luka Petrović.
To je pravdao “lošom hidrološkom situacijom i povećanim uvozom struje”.
No, Elektroprivreda RS je opterećena i kreditima i dugovima svojih zavisnih preduzeća.
Prema ranijoj arbitražnoj odluci, Termoelektrana Ugljevik mora slovenačkoj državnoj kompaniji Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) isplatiti oko 190 miliona evra, ali i predavati trećinu proizvedene električne energije dok god bude u funkciji.
Spor potiče iz prijeratnih ulaganja EGS-a u vrijeme kada je termoelektrana bila u fazi izgradnje.
EGS potražuje ukupno 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde maraka), uz dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata za električnu energiju koja nije isporučena.
Ovaj spor dodatno opterećuje finansijsku stabilnost Elektroprivrede RS, koja se već suočava sa padom dobiti i rastućim troškovima uvoza struje.
Društvo
KRAJ VIŠEGODIŠNJEG ČEKANJA! Granični prelaz u Kozarskoj Dubici dobio trajni status
Granični prelaz Kozarska Dubica – Hrvatska Dubica dobio je stalni status međunarodnog graničnog prelaza, čime je nakon višegodišnjeg privremenog režima trajno riješeno pitanje njegovog statusa, potvrdio je načelnik opštine Kozarska Dubica Igor Savković.
Savković je istakao da ova odluka predstavlja potvrdu značaja ovog graničnog prelaza za građane, privredu i institucije sa obje strane granice, ali i važan korak ka daljem razvoju opštine.
“Nakon godina privremenih rješenja i neizvjesnosti, danas možemo reći da je jedno važno pitanje za Kozarsku Dubicu konačno riješeno. Stalni status međunarodnog graničnog prelaza nije samo administrativna odluka, već potvrda da naša opština ima važnu ulogu u povezivanju ljudi, privrede i institucija sa obje strane granice”, rekao je Savković novinarima u Kozarskoj Dubici. Prema njegovim riječima, time se otvara prostor za snažniji privredni razvoj, lakši protok robe i putnika, te veće mogućnosti za investicije i kvalitetniju prekograničnu saradnju.
“Zahvaljujem svima koji su učestvovali u ovom procesu i doprinijeli da dođemo do rješenja koje će dugoročno koristiti našim građanima”, naveo je Savković.
On je posebno naglasio značaj zajedničkih aktivnosti na uređenju mosta između Kozarske Dubice i Hrvatske Dubice, ističući da je riječ o investiciji koja dodatno potvrđuje opredijeljenost obje lokalne zajednice za jačanje međusobne povezanosti. Međunarodni granični prelaz podrazumijeva granični prelaz namijenjen međunarodnom saobraćaju koji mogu koristiti državljani svih zemalja, u skladu sa važećim propisima BiH, Hrvatske i Evropske unije.
Takav status omogućava nesmetaniji protok putnika, unapređuje povezanost pograničnih područja i doprinosi razvoju privredne, turističke i institucionalne saradnje između dvije države.
Društvo
LOŠE VIJESTI ZA RADNIKE U NJEMAČKOJ! Vlasti spremaju novi zakon, u penziju će se ići znatno kasnije!
Skoro polovina zaposlenih u Njemačkoj izjasnila se da želi da što prije ode u penziju, dok vlasti s druge strane planiraju produžavanje radnog staža, pokazalo je istraživanje kompanije DAK koja se bavi zdravstvenim osiguranjem.
Naime, njemačka Penziona komisija će u utorak razmatrati prijedlog o povećanju starosne granice za penzionisanje u skladu sa produženjem životnog vijeka, kao i o ukidanju prijevremene penzije bez umanjenja nakon 45 godina uplaćenih doprinosa, prenosi Bild.
To je u suprotnosti sa željama zaposlenih, jer prema Izvještaju o zdravlju za 2026. godinu koji je objavila kompanija DAK sve veći broj Nijemaca razmatra raniji odlazak u penziju. Rezultati ankete koju je sproveo institut za ispitivanje Forsa pokazuju da 44 odsto ispitanika razmatra izlazak iz radnog života prije dostizanja zakonske starosne granice za penzionisanje. Među zaposlenima starijim od 50 godina, 52 odsto planira da napusti tržište rada prije odlaska u penziju, a kao ključni faktor izdvaja se njihovo zdravstveno stanje.
Oko 48 odsto ispitanika koji se osjećaju zdravim želi raniji odlazak u penziju, dok se taj procenat među zaposlenima nezadovoljnim svojim zdravljem povećava na 60 odsto, što je primijećeno i kod mlađih radnika.
U grupi zaposlenih do 49 godina, na 100 osiguranika prošle godine zabilježene su 213 potvrde o bolovanju, dok je kod starijih od 50 godina taj broj iznosio 165.
Stariji zaposleni rjeđe su na bolovanju, ali kada izostanu sa posla, odsustvo traje u prosjeku 16,3 dana, dok kod mlađih radnika iznosi 8,2 dana.
Generalni direktor DAK-a Andreas Storm ocijenio je da kompanije moraju da posvete više pažnje starijim zaposlenima i unaprijede programe podrške njihovom zdravlju.
Za potrebe DAK-a, institut za ispitivanje javnog mnjenja Forsa sproveo je istraživanje na uzorku od 7.000 zaposlenih.
U Njemačkoj, u kojoj, prema zvaničnim podacima koje je objavio njemački Savezni zavod za statistiku (Destatis), živi oko 83,5 miliona stanovnika, u prvom kvartalu 2026. godine bilo je zaposleno oko 45,64 miliona ljudi. Ovaj podatak ukazuje na blagi pad tržišta rada, pošto je broj zaposlenih manji za oko 160.000 u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, 35 odsto želi da radi do ispunjenja uslova za penziju, dok devet odsto planira da nastavi da radi i nakon sticanja prava na penziju.
Društvo
BRUTALAN UDAR IZ KOMŠILUKA! Hrvatski mediji žestoko popljuvali Neum “TO JE NAJRUŽNIJI GRAD NA JADRANU”
Hrvatski mediji ovih dana ponovo su se osvrnuli na Neum, jedini grad u BiH na Jadranskom moru, ali ovoga puta u izrazito negativnom tonu.
U tekstu koji prenosi portal Plavakamenica.hr navodi se da je Neum “najružniji grad na Jadranu” te da ga, kako se ističe, “treba izbjegavati pod svaku cijenu”.
Autor teksta kritikuje razvoj Neuma, navodeći da je još u vrijeme bivše Jugoslavije postao “najapartmanizovaniji grad na Jadranu”, što je, prema njihovom mišljenju, trajno uticalo na njegov izgled i turističku ponudu.
– Prije više od četrdeset godina Komunistička partija Bosne i Hercegovine za svoje je zvaničnike odlučila izgraditi veliko turističko naselje baš u Neumu… Što je Neum učinilo najružnijim gradom na Jadranu. I to nepovratno – navodi se u tekstu.
U nastavku se dodaje da je današnje stanje, prema njihovoj ocjeni, još lošije, uz tvrdnje o zapuštenosti hotela i arhitekture, kao i kritike ugostiteljske ponude.
– Neum je, dakle, distopijski slučaj postsocijalističkog turizma, koji treba izbjegavati pod svaku cijenu. Uistinu nema ništa netačnije i besmislenije nego promovisati Neum kao turističku destinaciju. Neum je, definitivno, mjesto koje treba izbjegavati – zaključuje se u tekstu, prenosi Avaz.
-
Društvo2 dana agoPUTUJETE U EU? Od 1. jula vas na granici čekaju nova pravila
-
Politika6 sati ago“ZABORAVLJUJU ŠTA SU OSTAVILI IZA SEBE”! Drinić optužio SNSD za svjesno širenje netačnih informacija
-
Politika2 dana agoDRINIĆ NAKON TRAGEDIJE KOD BANJALUKE: Tri života su izgubljena, a milioni odlaze na kamere i stubove! (FOTO)
-
Hronika3 dana agoVELIKA POLICIJSKA AKCIJA NA TARI: Kažnjeno šest državljana BiH, otkriveni brojni prekršaji!
-
Hronika2 dana agoPOVRIJEĐENI RUSKI DRŽAVLJANI I DIJETE: Novi detalji teške nesreće kod Banjaluke
-
Politika2 dana agoDOK PRIČAJU O ŠMITU, PROŠLOST IH SUSTIŽE: SNSD godinama sprovodio odluke visokih predstavnika
-
Svijet2 dana agoPOSLIJE ZAHTJEVA TRAMPA: Erdogan dao zeleno svjetlo za otvaranje pravoslavne bogoslovije
-
Hronika2 dana agoPRONAĐENO TIJELO MLADIĆA: Poznat identitet stradalog u jezeru kod Prijedora
