Učestali nasilni incidenti, policijske akcije i oružani obračuni koji se odvijaju usred bijela dana na ulicama Istočnog Sarajeva izazvali su ozbiljnu zabrinutost među stanovnicima ovog grada. Povodom narušene bezbjednosne situacije oglasio se član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Bojan Dragić, koji je uputio oštar apel nadležnim institucijama i rukovodstvu Republike Srpske.

Dragić je javno postavio pitanje odgovornosti gradskih i entitetskih vlasti, naglašavajući da građani imaju pravo na bezbjedan život i mirne ulice.

„Da li je normalno da usred bijela dana, u našem malom i mirnom gradu, dolazi do pucnjava i obračuna pojedinih osoba? Da li gradonačelnik smatra da je Istočno Sarajevo bezbjedan grad? Šta se dešava sa našim gradom kada gotovo svake sedmice slušamo o policijskim akcijama, pucnjavama i drugim ozbiljnim incidentima? Građani imaju pravo da se osjećaju sigurno, a ne da sa zebnjom prate vijesti i pitaju se gdje će se dogoditi sljedeći incident“, istakao je Dragić.

“Bezbjednosni sistem je ozbiljno zakazao”
Član Predsjedništva PSS-a posebno je podvukao opasnost kojoj su svakodnevno izložena djeca i slučajni prolaznici, upozoravajući da prihvatanje ovakvog stanja kao “normalnog” predstavlja opasan presedan.

„Da li naša djeca treba da strahuju za svoju bezbjednost dok se kreću ulicama našeg grada? Zar smo došli u situaciju da pucnjava postaje nešto na šta se navikavamo? Ovakve stvari ukazuju da je bezbjednosni sistem ozbiljno zakazao i da postoje problemi koji se ne mogu ignorisati. Građani očekuju da institucije Republike Srpske obezbijede red, mir i sigurnost, a ne da se iz sedmice u sedmicu suočavamo sa novim nasilnim incidentima“, upozorio je on.

Dragić je na kraju poručio da odgovorni moraju preduzeti konkretne i odlučne korake kako bi se bezbjednost u Istočnom Sarajevu vratila na zadovoljavajući nivo.

„Gdje je odgovornost ljudi koji vode Republiku Srpsku? Građani zaslužuju odgovore i konkretne mjere kako bi se bezbjednost vratila na nivo koji svi očekujemo. Sigurnost ljudi mora biti iznad svega“, zaključio je Bojan Dragić.

Jutros je u svim gradovima i opštinama Republike Srpske zavladala tišina koja kida dušu – tačno u znak odavanja počasti nevino stradalim i surovom odlukom protjeranim Srbima u zločinačkoj hrvatskoj akciji „Oluja“, glasno su odjeknule sirene za uzbunjivanje. Zvuk koji ledi krv u žilama podsjetio je na dane pakla, zbijegova i nezapamćene tragedije koja i danas jednako peče.

U Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci jutros je bilo pretužno. Sveštenstvo banjalučke Eparhije služilo je parastos za sve postradale u pogromu Srba iz bivše Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine. U molitvi i sa svijećama u rukama, okupljeni narod sjetio se mračnog avgusta kada su pod naletom hrvatske vojske, policije i jedinica HVO-a Banija, Lika, Kordun i sjeverna Dalmacija ostale puste, a više od 220.000 ljudi u koloni bez povratka protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta.

Nakon vjerskog obreda, na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Banjaluci sa najdubljim pijetetom položeni su vijenci.

Vijence u znak vječnog sjećanja na ubijene i prognane Krajišnike položili su:

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Milica Đurđević Stamenkovski

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac

RANA KOJA NIKADA NE ZACJELJUJE:
Prolaze godine i decenije, ali sjećanje na spaljene domove, prekinute dječije snove i suze na Petrovačkoj cesti ne blijedi. Srpska danas ćuti i moli se, ali poručuje – žrtve zločinačke „Oluje“ nikada ne smiju i neće pasti u zaborav!

Na biračka mjesta ne stižu samo nove tehnologije. Stiže i potpuno novi način glasanja. Dok jedni u tome vidjeti konačan udar na izborne malverzacije, drugi upozoravaju na novi problem koji se može pojaviti tamo gdje ga mnogi najmanje očekuju u rukama birača.

Jer glasački listići više neće izgledati kao ranije.

Nema više jednostavnog traženja imena poznatog kandidata i zaokruživanja njegovog imena. Nema više rutine na koju su građani navikli godinama. Pred biračima će se naći drugačiji listić, drugačija pravila i mnogo više prostora za grešku.

Na listiću će, dakle, biti poredane stranke po redoslijedu koji je izvučen na žrijebanju u CIK. Pored naziva stranke je krug koji će glasači morati popuniti, a za sada je nejasno da li će listić biti (ne)važeći ako se građani budu držali starog „X“ ili, možda, nekog drugog simbola.

Na listiću, što bi moglo posebno da bude konfuzno, više nema imena i prezimena kandidata. Glasač bira stranku, a zatim ima pravo da izabere tri broja koja, zapravo, znače kandidate na listi. Kako znati koji kandidat se krije iza određenog broja? Jednostavno. Ili, ipak, ne? Naime, glasači, koliko je, u ovom trenutku poznato, moraju zapamtiti koji su broj njegovi favoriti na listi određene stranke. Mogu označiti do tri broja, odnosno, kandidata. Ukoliko im se „otme“ još koji broj, odnosno kandidat, listić će biti nevažeći. Ukoliko označe samo brojeve bez stranke – listić će, takođe, biti nevažeći.

Promjene koje dolaze s novim načinom glasanja nisu male – one mijenjaju navike na koje su birači godinama bili oslonjeni. Upravo zbog toga postoji opravdan strah da bi, ukoliko građani ne budu na vrijeme upoznati s novim pravilima, broj nevažećih listića mogao značajno porasti.

Na Opštim izborima 2022. godine registrovano ih je 6,65 odsto, dok je u prethodnim izbornim ciklusima taj postotak varirao između pet i deset odsto.

CIK će, naravno, provoditi edukaciju građana o novom načinu glasanja, ali ostaje pitanje – stiže li se na vrijeme do svakog birača? Jer promjena neće biti samo tehnička. Za mnoge građane ona znači potpuno novi način razmišljanja o glasačkom listiću. Poseban izazov mogao bi predstavljati starijim biračima, koji su decenijama navikli na isti obrazac – pronaći stranku ili kandidata, staviti oznaku i završiti posao.

Sada ih čekaju krugovi, brojevi i nova pravila koja će morati savladati prije nego što izađu iza glasačke kabine.

Upravo zato će naredni period biti ključan. Nije dovoljno samo uvesti novu tehnologiju – potrebno je objasniti građanima kako da je koriste. Jer najmoderniji sistem na svijetu neće imati smisla ako birač na listiću ne uspije jasno označiti ono zbog čega je došao na izbore – svoj izbor.

Promjene
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić smatra da promjene koje donosi novi sistem glasanja neće biti ni približno toliko komplikovane koliko se u javnosti trenutno predstavljaju. Kako kaže, najveći dio nedoumica odnosi se na nepoznanicu, a ne na stvarnu složenost samog procesa.

-Vrlo često se govori o komplikovanosti glasanja. Kada birač dođe na biračko mjesto, prvo će se izvršiti identifikacija putem aparata za identifikaciju, kojim će se utvrditi da li je osoba koja je izašla na izbore zaista ta osoba. Ukoliko se pojavi pokušaj zloupotrebe, uređaj će zvučnim signalom upozoriti da nešto nije u redu – pojašnjava Šehić. Prema njegovim riječima, na ovaj način bi se trebalo stati ukraj višestrukom glasanju jedne osobe s različitim ličnim dokumentima, što je, kako navodi, predstavljalo problem u brojnim izbornim ciklusima od 2002. godine do danas.

Šehić smatra da ni upotreba skenera neće predstavljati poseban problem za birače, posebno nakon edukacije koju će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

– Birači će biti jasno upoznati s tehnologijom, načinom i redoslijedom glasanja. Kada ljudi budu znali šta ih čeka, ne vjerujem da će to predstavljati problem – kaže on.

Za razliku od strahovanja da bi novi sistem mogao dovesti do većeg broja nevažećih listića, Šehić očekuje suprotan efekat.

-Smatram da ćemo imati čak neuporedivo manje nevažećih glasačkih listića nego ranije. Do sada se dešavalo da od važećih listića budu napravljeni nevažeći, i to zbog neodgovornog postupanja pojedinih članova biračkih odbora koje predlažu političke stranke – ističe Šehić. On dodaje da bi novi način glasanja eventualno mogao usporiti sam proces na biračkim mjestima, ali da će brzina zavisiti prvenstveno od toga koliko će građani biti pripremljeni.

-Suština je da ćemo i dalje dobiti glasački listić i da ćemo svojom rukom davati preferencije političkim subjektima i kandidatima u koje imamo najviše povjerenja. Smatram da nema razloga za strah – poručuje Šehić.

Edukacija birača, prema njegovim riječima, tek treba početi, a u nju će biti uključeni različiti akteri – od CIK, preko lokalnih izbornih komisija i političkih stranaka, do Koalicije „Pod lupom“.

-Svakom biraču koji dođe na biračko mjesto biće objašnjeno ono što mu nije jasno. Možete biti pismeni ili nepismeni – nema razlike. Meni su čak opasniji oni pismeni koji zloupotrebljavaju svoju pismenost. Svako mora preuzeti svoju odgovornost – zaključio je Šehić.
Srpskainfo