Connect with us

Svijet

PET MILIJARDI DOLARA ZA AKCIONARE I VEĆA ULAGANJA U PROIZVODNJU: Šta se dešava u evropskoj odbrambenoj industriji

Najveće evropske odbrambene kompanije ove godine planiraju rekordne isplate akcionarima, dok istovremeno povećavaju ulaganja zbog rasta vojne potrošnje nakon rata u Ukrajini.

Najveće evropske odbrambene kompanije spremne su da ove godine nagrade akcionare sa skoro 5 milijardi dolara, jer sektor bilježi nagli porast investicija, podstaknut povećanom globalnom vojnom potrošnjom nakon rata u Ukrajini, izvještava Financial Times.

Najveći dio rekordnih prinosa za osam najvećih evropskih odbrambenih kompanija došao je kroz veće dividende, koje su na putu da dostignu najviše nivoe u posljednjih deset godina, prema analizi kompanije Vertical Research Partners. Istraživanje, koje se fokusiralo na ključne igrače u industriji, isključujući Airbus zbog njegovog značajnog udjela u komercijalnom avijaciji, potvrđuje ovaj trend.

Uprkos velikodušnim isplatama akcionarima, analiza takođe pokazuje da su investicije u evropski odbrambeni sektor naglo porasle od početka ruske invazije na Ukrajinu prije skoro četiri godine, jer su kompanije bile prinuđene da prošire proizvodne kapacitete.

Drugačija slika u SAD
Za razliku od Evrope, prinosi za akcionare u šest najvećih američkih odbrambenih kompanija – Lockheed Martin, General Dynamics, Northrop Grumman, RTX Corporation, L3Harris Technologies i Huntington Ingalls – pali su nakon što su dostigli desetogodišnji maksimum 2023. godine. Istovremeno, njihova ulaganja, mjerena kao kapitalni izdaci i samofinansirano istraživanje i razvoj kao procenat prodaje, blago su pala. Boing je takođe isključen iz analize zbog svog velikog poslovanja u komercijalnoj avijaciji.

Kritike zbog nedovoljnog ulaganja
Američka odbrambena industrija našla se na meti kritika zbog navoda da ne ulaže dovoljno u povećanje prihoda od proizvodnje, već ih umjesto toga usmjerava u otkup akcija.

Donald Tramp je pozvao dobavljače odbrambene opreme da ulažu novac u proizvodnju, a ne u povećanje prinosa za akcionare. Očekuje se da će ove nedjelje razgovarati o problemima sa predstavnicima kompanija na Floridi.

Njegovi komentari usljedili su nakon izjava američkog ministra finansija Skota Besenta, koji je u oktobru rekao da odbrambene kompanije zemlje “nažalost zaostaju u pogledu isporuka, tako da ćemo možda morati, kao njihov najveći kupac… da ih podstaknemo da malo više istražuju i malo manje otkupljuju akcije”.

Analitičari brane industriju
Međutim, Rob Stalard, analitičar u kompaniji Vertical Research, tvrdi da optužba za nedovoljno ulaganje ili “profiterstvo” od strane američke odbrambene industrije “nije potkrepljena činjenicama”.

“Otkup akcija i dividende kao procenat tržišne kapitalizacije [američkih kompanija] skoro su se prepolovile u posljednje dvije godine”, primjetio je Stalard.

Rast investicija u Evropi
Istraživanje kompanije Vertical pokazuje suprotan trend u Evropi. Očekuje se da će prosečna investicija anketiranih evropskih kompanija, mjerena kao kapitalni izdaci plus troškovi istraživanja i razvoja kao procenat prihoda, porasti na 7,9 procenata u 2025. godini. Poređenja radi, 2021. godine, pre početka sukoba u Ukrajini, ova brojka je bila 6,4 procenta.

Mogućnost povećanog nadzora i u Evropi
Javna debata o ovom pitanju u Evropi je do sada bila prilično tiha, ali neki stručnjaci veruju da bi se to moglo promjeniti ako vlade nastave da značajno izdvajaju za odbranu.

“Ako izdaci za odbranu porastu do određenog nivoa, znatno višeg nego što je sada, onda odbrana postaje toliko važna vladama da postaju veoma zainteresovane za to koliko novca zarađujete”, rekao je Nik Kaningem, analitičar u agenciji Agency Partners.

Istovremeno, dodao je, industrija u Evropi “ne ubrzava” dovoljno.

“Ako poslujete u okruženju sa ograničenim kapacitetima, gomilate gotovinu i otkupljujete akcije, to neće baš dobro proći. Zato bi trebalo da napravite veliku buku oko toga koliko ulažete”, zaključio je Kaningem.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Ormuski moreuz je otvoren, imamo dvije stvari

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Ormuski moreuz potpuno slobodan za plovidbu.

“Moreuz je potpuno otvoren. Imamo dvije stvari: imamo otvoreni moreuz i imamo zemlju koja nikada neće imati nuklearno oružje”, rekao je Tramp u Bijeloj kući.

Predsjednik iranskog parlamenta i glavni iranski pregovarač Mohamed Bager Galibaf izjavio je da putuje u Oman na pregovore o situaciji u vezi sa Ormuskim moreuzom.

Iran i SAD održali su juče razgovore u Švajcarskoj, pri čemu su Katar i Pakistan posredovali.

Delegaciju SAD predvodio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens, dok je Galibaf predvodio iranski tim.

Nastavi čitati

Svijet

EPIDEMIJA EBOLE U KONGU: Broj umrlih porastao na 267, oboljelo više od hiljadu ljudi

Nadležni organi u Kongu saopštili su da je broj smrtnih slučajeva povezanih sa epidemijom ebole porastao na 267.

Broj smrtnih slučajeva povezanih sa epidemijom ebole u Kongu porastao je na 267, saopštili su nadležni organi.

Prema zvaničnim podacima, do sada je potvrđeno ukupno 1.048 slučajeva ebole.

Broj oboljelih prvi put je premašio 1.000 u nedjelju, 21. juna.

Ministarstvo zdravlja Konga saopštilo je u subotu, 20. juna, da je zabilježeno ukupno 896 potvrđenih slučajeva ebole i da su potvrđena 232 smrtna slučaja, dok se 78 pacijenata oporavilo.

Nastavi čitati

Svijet

KINA KAO „NEVIDLJIVA RUKA“ GLOBALNOG TRŽIŠTA: Kako je Peking spriječio skok cijene nafte na 200 dolara po barelu

Dok SAD i Iran pregovaraju o otvaranju Ormuskog moreuza, analitičari ističu ključnu ulogu Kine u stabilizaciji cijena nafte.

Dok Sjedinjene Američke Države i Iran vode pregovore o trajnom otvaranju Ormuskog moreuza i normalizaciji isporuka nafte sa Bliskog istoka, analitičari upozoravaju da bi dalji razvoj situacije na svjetskom tržištu mogao u velikoj mjeri zavisiti od Kine.

Iako ne učestvuje direktno u pregovorima, Kina, kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, posljednjih mjeseci igra ključnu ulogu u stabilizaciji globalnog energetskog tržišta, prenosi CNN.

Zbog sukoba u Iranu i prekida dotoka više od 11 miliona barela nafte dnevno, Peking je preduzeo niz mjera kako bi ublažio posljedice na domaće tržište. Smanjen je uvoz, povećano korištenje čistih izvora energije, a država se oslonila i na velike strateške zalihe.

Upravo zbog takve politike, uprkos višemjesečnom ratu i značajnim poremećajima u snabdijevanju, cijene nafte nisu doživjele dramatičan rast kakav su mnogi predviđali.

Nakon više od tri mjeseca sukoba, pojedini analitičari procjenjivali su da bi cijena nafte mogla dostići čak 200 dolara po barelu. Međutim, iako su procijenjeni gubici u snabdijevanju premašili milijardu barela, tržište je ostalo relativno stabilno.

– Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a samim tim i za globalnu ekonomiju – izjavio je Dan Valter, direktor energetskog instituta Ember.

Cijena sirove nafte Brent u ponedjeljak je pala ispod 78 dolara po barelu, zahvaljujući očekivanjima da bi trgovina kroz Ormuski moreuz uskoro mogla biti normalizovana. Podsjećanja radi, prije američkih i izraelskih napada na Iran, Brent se trgovao ispod 70 dolara po barelu, da bi početkom maja dostigao četvorogodišnji maksimum od 114 dolara.

Analitičari ističu da će kineska energetska politika i u narednom periodu imati presudan uticaj na svjetsko tržište nafte, bez obzira na to kada će Hormuški moreuz biti potpuno otvoren.

U analizi francuske banke “Societe Generale”, Kina je opisana kao „nevidljiva ruka“ koja održava ravnotežu na tržištu. Naime, procjenjuje se da je Peking uspio da smanji uvoz nafte za oko tri miliona barela dnevno, što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji Japana.

Stručnjaci navode da je Kina prije izbijanja sukoba značajno povećala svoje rezerve, koristeći povoljne isporuke sankcionisane nafte iz Rusije i Irana.

Prema procjenama analitičara, Kina trenutno raspolaže sa više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela da koristi još tokom maja.

Nastavi čitati

Aktuelno