Connect with us

Svijet

KANADA PRED VRATIMA EU? Sprema se model kakav dosad nije postojao

Kanada bi mogla postati prva “pridružena članica” Evropske unije, u okviru potpuno novog modela odnosa kakav EU do sada nije imala ni sa jednom državom.

Ali to ne znači da će Kanada postati članica EU poput Francuske, Njemačke ili Hrvatske.

Upravo suprotno – detalji novog statusa tek treba da budu dogovoreni, a kanadski premijer Mark Karni jasno poručuje da njegova zemlja ne traži punopravno članstvo niti namjerava da se odrekne dijela svog suvereniteta.

Ideju je ove sedmice iznijela predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a Karni ju je u četvrtak, 17. septembra, pozdravio u govoru pred Evropskim parlamentom u Strazburu.

“Ako govorimo o savezu za budućnost, riječ je o jedinstvenom, pozitivnom pristupu koji ćemo zajedno definisati”, poručio je Karni.

Iza te prilično diplomatske formulacije krije se potencijalno velika promjena – Kanada i EU razmatraju povezivanje trgovine, odbrane, energetike, tehnologije, nauke, pa čak i mogućnosti da mladi lakše žive, studiraju i rade s obje strane Atlantika.

Šta bi Kanada zapravo dobila?

Najveća nepoznanica trenutno je upravo značenje izraza “pridružena članica”.

Takav status u Evropskoj uniji danas ne postoji.

Prema dosadašnjim prijedlozima, nova veza išla bi znatno dalje od klasičnog trgovinskog sporazuma, ali bi ostala ispod punopravnog članstva.

Karni je pred evropskim poslanicima nabrojao područja u kojima želi mnogo čvršće povezivanje: kritične minerale, odbrambenu industriju, vještačku inteligenciju i računarske kapacitete, energetsku bezbjednost, svemirsku industriju i platne sisteme.

Kanada raspolaže ogromnim energetskim i mineralnim resursima, dok EU donosi veliko tržište, razvijenu industriju, istraživačke kapacitete i mogućnost postavljanja standarda koje potom prihvataju i drugi dijelovi svijeta.

Ideja je da dvije strane spoje upravo te prednosti.

Planira se i jednostavnija digitalna trgovina nepoljoprivrednim proizvodima i velikim brojem usluga.

Mladi bi mogli da žive, rade i studiraju s obje strane Atlantika

Za obične građane možda je najzanimljiviji dio plana ono što se priprema za mlade.

Karni želi da Kanada uđe u evropski program Erasmus+, čime bi studentima iz Kanade i evropskih država bilo otvoreno više mogućnosti za studiranje na univerzitetima s druge strane Atlantika.

Pregovori o tome već su počeli i još su u ranoj fazi, objavio je Euronews. Razmatra se i kanadsko učešće u narednoj generaciji evropskog programa Horizon, namijenjenog nauci i istraživanjima.

Ambicija ide i dalje.

“Treba da produbimo veze među ljudima, omogućavajući našim mladima da žive, rade i studiraju gdje žele s obje strane Atlantika”, rekao je Karni.

Kako bi ta sloboda izgledala u praksi, još nije definisano.

Kanada neće postati punopravna članica EU

U cijeloj priči postoji važna ograda.

Kanada ne namjerava da postane klasična članica Evropske unije, a Karni je izričito rekao da njegova zemlja nije ni u poziciji da traži takvo članstvo.

Zato bi novi aranžman mogao postati svojevrsni treći put – mnogo bliži odnos s EU od običnog partnerstva, ali bez punog članstva.

Jedna od mogućih pravnih osnova je član 217 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. On omogućava EU da sa trećim državama sklapa sporazume o pridruživanju koji podrazumijevaju međusobna prava i obaveze, zajedničko djelovanje i posebne procedure.

Ipak, ni u Briselu još nema jasnog odgovora šta bi sve novi status podrazumijevao.

Pojedini evropski poslanici pominju trgovinu, odbranu i spoljnu politiku, a otvorena je čak i mogućnost da kanadski zvaničnici u određenom obliku učestvuju na sastancima evropskih lidera i ministara. Za sada su to, međutim, samo ideje.

Ni Njemačka nije oduševljena nazivom

Prve rezerve već su se pojavile.

Njemačka podržava veoma blisko partnerstvo EU i Kanade i spremna je da razgovara o novim modelima saradnje, ali Berlin smatra da bi sam izraz “pridružena članica” trebalo preispitati.

Problem je jednostavan – takva kategorija članstva trenutno ne postoji.

Karni se nije previše vezao za naziv.

Poručio je da je “precizna nomenklatura” pitanje za Evropu i da je mnogo važnije šta će novi sporazum stvarno sadržavati.

Konačna struktura odnosa morala bi biti predmet političke procedure i u Kanadi.

Tramp zaprijetio carinama

Čitava priča dobija dodatnu težinu zbog naglog pogoršanja odnosa Otave i Vašingtona.

Kanada je snažno ekonomski vezana za SAD, svog najvećeg trgovinskog partnera, ali posljednjih mjeseci pokušava da smanji zavisnost i pronađe druga velika tržišta.

Američki predsjednik Donald Tramp već je reagovao na evropski prijedlog.

Zaprijetio je “veoma ozbiljnim carinama” ili smanjenjem trgovine s EU ukoliko novi aranžman s Kanadom bude smatrao neprijateljskim potezom.

Karni, međutim, insistira da cilj nije stvaranje novog bloka protiv SAD.

“Ne predlažem treći blok kako bismo postali rival velikim silama, samo s boljim manirima”, rekao je kanadski premijer.

Prema njegovim riječima, cilj nije potpuna samodovoljnost, već stvaranje sistema u kojem nijedna velika sila ne može ekonomskom zavisnošću da izvrši presudan pritisak na Kanadu ili Evropu.

Kanada možda neće biti posljednja

Ako novi model zaživi, mogao bi promijeniti i način na koji Evropska unija gradi odnose s drugim državama.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola već je pomenula Australiju i Novi Zeland kao zemlje koje bi jednog dana mogle biti zainteresovane za sličan status.

Ona je novi model opisala kao svojevrsni put između punopravnog članstva i odnosa koji EU danas ima sa zemljama kandidatima.

Za sada, međutim, mnogo više pitanja postoji nego odgovora.

Kanada i EU tek treba da utvrde šta “pridruženo članstvo” znači, koja prava bi Kanada dobila, koje bi obaveze preuzela i koliko duboko bi dvije ekonomije mogle da se povežu.

Prvi konkretniji odgovori mogli bi stići već narednog mjeseca, kada bi na investicionom samitu EU i Kanade u Montrealu trebalo dodatno razraditi budući model saradnje.

Related Topics:

Svijet

NOVI NAPAD U ŠKOLI U POLJSKOJ: Jedna osoba ubijena, dvije povrijeđene

Jedna osoba je ubijena, a dvije povrijeđene u napadu oštrim predmetom u školi u poljskom gradu Leščiodol-Novinama, a petnaestogodišnji napadač je uhapšen, saopštila je policija.

Ubijena je žena (37), koja je bila radnik škole, dok su povrijeđeni direktor škole, koji je savladao napadača, i domar.

Napadač je bivši učenik škole.

Ministar unutrašnjih poslova Marčin Kjervinjski rekao je da je u odvojenom incidentu u Serpcu policija privela sedamnaestogodišnjaka koji je planirao napad, a kod koga su u rancu pronađena dva noža.

U školi u poljskom gradu Ostrolenka juče je povrijeđeno deset ljudi u napadu devetnaestogodišnjaka.

Policija je ubrzo nakon incidenta privela osumnjičenog, koji je sam sebe povrijedio.

Nastavi čitati

Svijet

CIJENE NAFTE ĆE NAGLO PASTI, uskoro kraj sukoba sa Iranom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će sukob sa Iranom uskoro biti završen, nakon čega bi globalne cijene nafte trebalo naglo da padnu.

“Ono što će se dogoditi jeste da će, čim se sve to završi, a to će biti uskoro, cijene nafte naglo pasti”, rekao je Tramp u intervjuu za televiziju “Si-Bi-Es”.

Američki lider je naglasio da više ne postoji prijetnja od nuklearnog oružja u Iranu, što je bio prvobitni cilj američke intervencije.

Nastavi čitati

Svijet

KRISTA PAJK PROGOVORILA POSLIJE NEUSPJELE EGZEKUCIJE: Probudila se bijesna i vezana, čeka se odluka o novom datumu

Nakon što je preživjela pogubljenje u Tenesiju, Krista Pajk se probudila u bolničkom krevetu bijesna, u okovima i sa teškim zdravstvenim komplikacijama.

Krista Pajk (50) probudila se u bolnici “bijesna i zbunjena” nakon što je prošle nedjelje preživjela pokušaj pogubljenja, izjavili su njeni advokati. Prisjetili su se da su joj prve riječi bile: “Gdje sam?” i “Ko ste vi?”.

Pajk, osuđena na smrt zbog ubistva Kolin Slemervijam 1995. godine, preživjela je 30. septembra u Tenesiju dvije smrtonosne injekcije. Stručnjaci i njen pravni tim tvrde da je ovaj oporavak bez presedana i da nijedan drugi zatvorenik u SAD nije preživio izvršenje kazne smrtonosnom injekcijom.

“Ruke su joj strašno natečene”
Pajkova (50) je i dalje na intenzivnoj njezi, a ruke i noge su joj vezane za bolnički krevet, rekli su advokati na konferenciji za novinare. Njen advokat Rendi Spivej rekao je da je pravni tim danima vjerovao da je moždano mrtva i da su očekivali da će je svaki čas isključiti sa aparata.

Međutim, na opšte iznenađenje, u utorak je počela da govori, iako se sjeća samo dijelova samog pokušaja pogubljenja. Spivej je ispričao da je Pajk pomogla timu za izvršenje kazne da pronađe venu na ruci, kao i da je bila ljubazna i pristojna dok su joj davali injekciju.

Nakon toga se probudila u bolnici sa cijevi u grlu, okružena nepoznatim ljudima. Obe ruke su joj sada, prema riječima advokata, “strašno natečene”.

“Ne znamo kakve će posljedice sve ovo ostaviti na njeno mentalno zdravlje”, rekao je Spivej.

Dodao je da je zbog traume ostala “bijesna i zbunjena”. Naveo je i da Pajk ima krvni ugrušak u ruci, upalu pluća i ne može da guta.

Sud naložio čuvanje dokaza
Sud je u srijedu naložio državi Tenesi da sačuva sve dokaze povezane sa neuspjelim pogubljenjem. Nakon što je postalo jasno da Pajk neće umrijeti od dvije doze pentobarbitala, prevezena je u bolnicu, gdje je danima bila u nesvijesti dok su ljekari čistili organizam od hemikalija.

Na hitnom ročištu u srijedu, advokati su zatražili da se sačuvaju svi dokazi koji bi mogli poslužiti kao temelj za buduću tužbu protiv države. Luk Inen, jedan od advokata Kriste Pajk, opisao je sudiji I’Aši Majls “prepreke” u komunikaciji sa klijentkinjom.

“Sve do juče naša klijentkinja je bila u nesvijesti i nije mogla da komunicira”, rekao je i dodao da Pajk sada “govori u ograničenoj mjeri”.

Pomoćnik državnog tužioca Tenesija Vil Ajers upozorio je na “neobičnu proceduralnu situaciju”, sa čim se sudija saglasila. Tvrdio je da hitan zahtjev nije potreban jer je država svakako obavezna da čuva dokaze.

Sudija Majls ipak je naložila da se “mora sačuvati sve što je bilo u samoj prostoriji”, uključujući infuzije, špriceve, otpad poput ambalaže, uputstava i naljepnica. Zatražila je i dokumentaciju o psihičkom stanju Kriste Pajk prije, tokom i nakon pokušaja pogubljenja 30. septembra. Savjetovala je državi da “posebno pazi” kako ne bi izgubila ili slučajno izbrisala bilo koju informaciju važnu za slučaj.

Obustava pogubljenja
Na pitanje sudije da li država planira da odredi novi datum pogubljenja, Ajers je odgovorio da ne zna. Guverner Tenesija Bil Li naredio je obustavu svih pogubljenja u državi do kraja godine i zatražio odgovore o tome šta je pošlo po zlu. Šef državnih zatvora najavio je ostavku nakon neuspjele egzekucije.

Inen je zatražio od sudije da se Pajkovoj omogući pristup telefonu za pozive advokatima, kao i da oni imaju “slobodan i stalan pristup klijentkinji”. Rekao je da su ih tokom nedavnog pokušaja posjete u bolnici držali na čekanju više od dva sata.

Dodao je da je zatvorski službenici drže “u okovima” na bolničkom krevetu, uprkos zahtjevima medicinskog osoblja da joj se skinu lisice. Njeni advokati zatražili su i da ih Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Tenesija obavijesti 48 sati prije nego što Pajkovu premjeste iz bolnice u bilo koju drugu državnu ustanovu.

Krista Pajk imala je 18 godina kada su ona i njen tadašnji dečko, Tadaril Šip, pretukli, mučili i ubili 19-godišnju Kolin Slemervijam. Upoznali su je u kampu za osposobljavanje problematičnih tinejdžera. Šip je tada imao 17 godina, pa je zbog svoje uloge u napadu izbjegao smrtnu kaznu jer nije bio punoljetan. On se i dalje nalazi u zatvoru

Nastavi čitati

Aktuelno