Connect with us

Društvo

RiTE UGLJEVIK I DALJE U KRIZI: klizišta ugrožavaju sela, ljudi bez domova

Posljednjih mjesec dana postaje jasno da djelimično rješenje koncesije u Ugljeviku nije donijelo stabilnost, već nove probleme.

Dok se u institucijama govori o „završenim procedurama“, na terenu se bilježe posljedice: RiTE radi sa smanjenim kapacitetom zbog nedostatka uglja, klizišta se šire prema naseljima, putevi pucaju, a ljudi ostaju bez osnovnih uslova za život.

Koncesija još djelimično u rukama Serdarova

Iako su nadležni ranije najavljivali da će koncesija u potpunosti pripasti RiTE Ugljevik, 24% prava nad nalazištem i dalje ostaje u vlasništvu kompanije Comsar Energy, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

To znači da Termoelektrana i rudnik još uvijek ne raspolažu punim resursima, a stabilna proizvodnja uglja i struje zavisi od dovršetka formalnog prenosa prava.

Resorni ministar energetike Republike Srpske tvrdi da su administrativni koraci u toku i da se očekuje završetak prenosa u narednim danima, ali sindikalci i opozicija ističu da obećanja vlasti ostaju neispunjena. Radnici strahuju da dugotrajna nesigurnost oko koncesije može dodatno otežati rad i dugoročno destabilizovati preduzeće.

Upravo taj dio, upozoravaju sindikalci, predstavlja ključnu rezervu uglja bez koje se ne mogu planirati ni stabilna proizvodnja, ni sanacija klizišta, ni zaštita naselja uz kopove.

“Trenutno RiTE Ugljevik ne može da stane na zdrave noge dok se koncesija za “Ugljevik Istok 2” ne vrati u cijelosti. Zato što 24–25% koncesije još uvijek ostaje u rukama Serdarova, i taj dio uglja je svjesno ostavljen njima. Pretpostavlja se da je cilj tog dijela uglja bio da ide u komercijalne svrhe, a ne da služi preduzeću.

Da smo imali potpuni pristup tom uglju, mogli bismo prodati ugalj, finansirati rudarsku modernizaciju, povećati tehnološki kapacitet termoelektrane i podmiriti dugovanja prema Sloveniji. To bi firmu dovelo na stabilnu ekonomsku osnovu.

Održavanje 25–24% koncesije u rukama Serdarova praktično znači da nije postignut nikakav stvarni napredak, i firma je i dalje u otežanoj situaciji, prisiljena da radi teško i improvizuje”, kaže za BUKU Jelenko Marinković, član Sindikata RiTe Ugljeivk.

TE Ugljevik i rudnik rade otežano

U posljednjih nekoliko mjeseci termolektrana je više puta smanjivala proizvodnju ili izlazila iz pogona, jer rudnik ne obezbjeđuje dovoljne količine uglja. Iako su iz uprave preduzeća ranije istakli da se radi na akumulaciji zaliha uglja, problem ostaje, jer bez punopravne koncesije RiTE ne može garantovati stabilne količine.

Osim ekonomskih i administrativnih problema, stanovnici Starog Ugljevika i okolnih sela suočavaju se sa direktnom prijetnjom po živote i imovinu. Klizišta već pomjeraju kuće, uništavaju puteve i infrastrukturu, a mnogi mještani su bez krova nad glavom.

“Ovo sa koncesijom ne utiče samo na rad RiTE, nego i na cijelokupnu lokalnu zajednicu, jer dok se koncesija ne vrati, ne može se riješiti problem klizišta i kuća ugroženih na rubovima rudarskih kopova.

Tako se praktično onemogućava zaštita ljudi koji žive u tom području. Klizišta koja sada vidimo, posebno na granici KOP 1 i KOP 2, jasno pokazuju da se situacija pogoršava i da ljudi ostaju ugroženi, dok inspekcije i nadležni nadzori često zabranjuju djelovanje u kritičnim zonama, dodatno komplikujući rješenja“, kaže za BUKU Marinković i dodaje:

“Cijelo brdo, zajedno sa kućama je krenulo da tone.Svakoga dana moglo bi da sleti u naš dio kopa. A razlog svemu tome je što se ne radi po planu i projektu.

Mi kada smo govorili da se ne smije dijeliti taj dio ležišta uglja iz razloga što se ne mogu izvoditi rudarski radovi prema projektnoj dokumentaciji, oni su svjesno ignorisali naše sugestije. Sada smo došli u situaciju da se zbog granica sa kopom koji je dat “Comsar Energy” ne može razviti rudarski kop.”

Klizišta gutaju sela, ljudi ostaju bez domova

Mještani su upozoravali da neriješeni problemi rudnika i eksploatacije uglja dodatno pogoršavaju stabilnost tla. Iako nadležni obećavaju intervencije, situacija i dalje ostaje alarmantna, a stanovnici najavljuju proteste ukoliko se hitno ne reaguje.

” Situacija u našem mjestu je kritična. Klizišta svakodnevno napreduju i doslovno prijete da unište i ostale kuće i infrastrukturu. Regionalni put koji povezuje Stari Ugljevik sa Mezgrajom i ostatkom opštine je presječen, pa mještani nemaju normalnu komunikaciju ni pristup osnovnim uslugama.

Voda i struja u mnogim kućama su nestabilne ili potpuno odsutne, što dodatno otežava život u ovom hladnom periodu. Ovi problemi nisu novi, ali se posljednjih mjesec dana, kako su padavine i zimsko vrijeme, dramatično pogoršavaju, a niko nije poduzeo konkretne mjere da zaštiti ljude. Ljudi ovdje više ne mogu normalno funkcionisati i pitanje je dana kada će neko biti povrijeđen ako se ovakvo stanje nastavi.

Mi zbog ovoga ne tražimo privilegije, tražimo samo hitnu reakciju nadležnih, da se zaštite naši životi i domovi, umjesto da čekamo da katastrofa zada još veću štetu”, kaže za BUKU Miladin Radovanović, mještanin Starog Ugljevika.

Posljedice klizišta i infrastrukturnog kolapsa najteže pogađaju najugroženije stanovnike sela. Zbog presječenih puteva i oštećenja vodovodne mreže, mještani su primorani da do zdravstvenih ustanova, apoteka i osnovnih namirnica dolaze obilaznim pravcima dugim i po dvadesetak kilometara. U selu ima starijih i hronično bolesnih ljudi, a svaki odlazak ljekaru ili dolazak hitne pomoći postaje neizvjestan i rizičan.

„Ovdje više nije pitanje straha, nego kako uopšte preživjeti. U selu ima bolesnih ljudi, starijih, ljudi koji se liječe, a put nam je presječen. Da bismo došli do doktora ili apoteke, moramo ići okolo i po 20 kilometara.

Voda nam je presječena, dovlačimo je kako znamo i umijemo, a niko ne zna dokle će ovo trajati. Svaki dan čekamo da se nešto desi, a pomoći nema. Ovo nije normalan život, ovo je borba iz dana u dan“, kaže za BUKU Milenko Savić, mještanin Starog Ugljevika.

Sindikat i radnici pod pritiskom

Pritisci i unutar RiTE Ugljevik, gdje je dio sindikalnog odbora pokušao smjenu sindikalnog vođe, što dodatno oslikava rast unutrašnjih tenzija među radnicima. Politički uticaji i nesigurnost oko koncesije dodatno komplikuju situaciju, dok radnici strahuju za svoja radna mjesta i budućnost preduzeća.

Related Topics:

Društvo

AKO NAPIŠETE ŠTA MISLITE, NEĆETE PREKO GRANICE! Evo šta vas čeka zbog običnog “storija”!

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas upozorio je građane Srbije koji putuju u Hrvatsku da zbog objava na društvenim mrežama koje organi te države tretiraju kao “narušavanje javnog reda i mira”, uključujući “veličanje ratnih zločinaca”, mogu da se suoče sa sudskim i administrativnim postupcima koji, osim novčanih i uslovnih kazni zatvora, mogu da dovedu i do zabrane ulaska u Evropsku uniju.

Veritas je, povodom hapšenja srpskog fudbalera Branislava Joke (37) na stadionu u Bolmanu i procesuiranja umjetnice Svetlane Spajić u Zadru, upozorio da Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske koristi “dvostruki pravni mehanizam za ekspresno protjerivanje i kažnjavanje Srba”.

“Upozoravamo građane da se u Hrvatskoj trenutno primjenjuju potpuno razdvojeni sudski i administrativni postupci. Nakon što Prekršajni sud donese odluku – koja čak može biti izrazito blaga, poput novčane ili uslovne kazne zatvora – postupak za srpske državljane time nije završen”, saopštio je Veritas.

Kako, prema Veritasu, izgledaju dva postupka?
Upozorili su da “potpuno nezavisno od suda, hrvatska policija u policijskim stanicama po službenoj dužnosti pokreće paralelni administrativni postupak na osnovu Zakona o strancima”.

“MUP Hrvatske koristi svoja diskreciona prava da strancu (državljaninu Srbije, BiH itd.) izrekne mjeru izgona i zabranu ulaska na prostor Evropskog ekonomskog prostora (EU + Norveška, Island, Lihtenštajn), koja najčešće traje od tri mjeseca do godinu dana. Ova mjera se automatski unosi u Šengenski informacioni sistem (SIS), čime se građanima blokira ulazak u cjelokupnu Evropsku uniju”, piše u saopštenju.

Mogu li objave na društvenim mrežama biti povod za postupak?
Dodaje se da su objave na društvenim mrežama, uključujući Fejsbuk, Instagram i TikTok, najčešći povod za takvo postupanje nadležnih organa Hrvatske.

“Hrvatska granična i unutrašnja policija imaju posebne službe koje detaljno i retroaktivno prate profile građana srpske nacionalnosti. Pod prekršaj ‘narušavanja javnog reda i mira’, u okviru kojeg se tretira i ‘veličanje ratnih zločinaca’, podvode se čak i prolazni Fejsbuk ‘storiji’ koji su na mreži vidljivi svega 24 sata, kao i video-snimci sa tradicionalnim pjesmama nastali mjesecima ili godinama unazad”, saopštio je Veritas.

Šta je sa osobama koje imaju i hrvatsko državljanstvo?
U saopštenju se navodi i da mjera policijskog protjerivanja i SIS blokade ne može biti primijenjena na osobe koje, pored srpskog državljanstva ili nekog drugog, posjeduju i hrvatsko državljanstvo jer, prema Ustavu te zemlje, nijedan hrvatski državljanin ne može biti prognan iz zemlje niti mu se može zabraniti ulazak.

“Dvojni državljani pred prekršajnim sudom mogu odgovarati i platiti novčanu kaznu za spornu objavu ili pjesmu, ali policija nad njima nema nikakvu nadležnost iz Zakona o strancima”, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar Veritas.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

KOME IDU DVA MILIONA KM? Zbog čega se fiskalizacija u Srpskoj pretvorila u zlatnu koku za odabrane?

Fiskalizacija u Republici Srpskoj će, kako stvari stoje, pojesti još najmanje dva miliona maraka ovaj put kroz iznajmljivanje  rezervnog Data centra i IT resursa za potrebe e-fiskalizacije za koje  je tender raspisala Poreska uprava Republike Srpske.

Procijenjena vrijednost ove nabavke iznosi 1,69 miliona KM bez PDV-a, odnosno blizu dva miliona KM sa uračunatim porezom.

Riječ je o jednogodišnjem okvirnom sporazumu kojim Poreska uprava RS traži privatnog partnera za najam infrastrukturnih resursa, održavanje rezervnog Disaster Recovery (DR) Data centra, te pružanje bezbjednosnih servisa za potrebe informacionog sistema i e-fiskalizacije.

Da bi firma uopšte mogla konkurisati za ovaj posao, mora dokazati da je u posljednje tri godine već realizovala ugovore iznajmljivanja rezervnog Data centra u ukupnoj vrijednosti od najmanje 1,5 miliona KM bez PDV-a.

Pored toga, potencijalni ponuđač mora imati pozitivan finansijski rezultat u 2025. godini, te dokazati da mu glavni račun u proteklih godinu dana niti u jednom trenutku nije bio u blokadi.

Poreska uprava traži i brojne međunarodno priznate sertifikate, ali i najmanje 16 stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom.

Izričito je naglašeno da jedno lice ne može pokrivati više pozicija, što podrazumijeva obezbjeđivanje čitave armije IT eksperata — od inženjera za virtuelizaciju, mrežnih arhitekata i stručnjaka za zaštitne zidove (firewall), pa sve do licenciranih voditelja projekata i analitičara korisničke podrške.

Izabrani ponuđač imaće rok od 40 radnih dana od potpisivanja ugovora da uspostavi, testira i u potpunosti pusti u rad rezervni sistem.

Takođe, moraće obezbijediti i neprekidnu 24/7 operativnu podršku sa rokom odziva od maksimalno jednog sata na prijavljene probleme.

Inače, proces e-fiskalizacije u RS već od ranije prate milionska ulaganja u razne tehnologije, a najnoviji tender samo potvrđuje da održavanje novog fiskalnog sistema zahtijeva stalna i obimna izdvajanja.

Capital

Nastavi čitati

Društvo

NIKADA NE ODUSTAJTE OD SNOVA! Leposava (47) postala majka blizanaca, njene riječi odjekuju daleko!

Leposava Jovčić je u 47. godini postala majka blizanaca Save i Simeona, nakon dva neuspješna pokušaja vantjelesne oplodnje.

Njena priča svjedoči o godinama borbe, neizvjesnosti i istrajnosti na putu do potomstva.

Leposava je žena koja je uspješna u karijeri, ali u njoj je tinjala želja koju nije baš jednostavno ostvarila, a onda se desilo čudo, koje je dupla kruna njene upornosti. U 47. godini, koristeći prednosti savremene medicine, postala je majka Save i Simeona. Uskoro će proslaviti treći rođendan, a dječaci su majci najveća radost i smisao života.

Inspiracija mnogim ženama

Njena priča je priča o borbi za majčinstvo kojoj ništa nije moglo stati na put. Sada dok djecu vodi u vrtić, motiviše i inspiriše sve žene koje žele da se ostvare u ovoj ulozi, prenosi “Informer”. Linker
Kaže da u životu nije radila ništa napornije i istovremeno ništa ljepše.

“Prije svega hoću da poručim svakoj ženi koja vodi bitku za potomstvo da nikada ne gubi vjeru”, započinje priču Leposava. Rodom je iz Bujanovca, radi kao tužilački pomoćnik u Višem javnom tužilaštvu u Vranju, a nakon diplomiranja, usavršavala se i napredovala u karijeri.

Splet životnih okolnosti i partnerske veze koje nisu obećavale, učinile su da jednog dana, na iznenađenje čak i najbližih, učini ono što je oduvijek željela, da se ostvari kao majka. Dvije neuspjele vještačke oplodnje, nisu je obeshrabrile.

“Za drugi pokušaj izabrala sam kliniku u Solunu i uprkos solidnim primanjima za naše prilike, morala sam da podignem prilično veliki kredit. Kao hrišćanka imala sam dilemu. Željela sam da znam ko će biti otac mog djeteta i donor ćelija, pa sam se dogovorila da donor ćelija bude moj prijatelj i kolega. U Solunu sam boravila sve dok nisam dobila lijepu vijest da ću postati majka”, priča Leposava.

Sada kao majka Save i Simeona, kaže da ne razmišlja o svojim godinama, jer ima teoriju da ne treba da rađaš djecu da ti u starosti “daju čašu vode”, već da ih odgojiš u dobre ljude koji će da uljepšaju ovaj svijet.

Poranili blizanci

Bebe su odlučile da porane i da nakon sedam mjeseci napuste mamin stomak.

“Sva agonija i brige oko prijevremenog porođaja nestale su onog momenta kada su mi na grudi spustili dvije mrvice, koje su dan po dan u bolnici postajali jači, a ja sve hrabrija, jer sam u rukama držala najveće blago, Savu i Simeona. Nakon više od dva mjeseca bili smo spremni da dođemo našoj kući”, sjeća se Leposava, koja je sebi ostvarila najveću želju.

A o tome kakav je osjećaj kad se par suoči sa tim, tj. žena, da mora na VTO, kaže da se to može opisati kao neizvjesnost, straha, uz stalni pritisak, analize, injekcije, da li je sve uradila kako treba.

“Bez prave iskonske vjere u Boga i psihološke podrške, ništa. Kockaš se na neki način, ulažeš sve i nikada ne znaš ishod. Hormonske terapije djeluju na svakog drugačije, čas plačeš, čas se smiješ. Ogromna snaga i volja je potrebna, pobijediti iskušenja, ali te vodi cilj, jer želiš dijete, želim u ruke da držim svoje dijete. Sjećam se svih pokušaja, prvi pokušaj u bolnici u Skoplju, u žurbi, hitrosti, ljekari ćute, sestre te edukuju, hiljadu problema, kupovina skupih injekcija kojih nema u apotekama, postaješ sestra, samu sebe špricaš, juriš novac, injekcije i u toj jurnjavi pratiš jajnu ćeliju, žurba, nervoza. To je bio prvi i jedini pokušaj u Skoplju i trajao je mjesecima. Psihički je najteže, neizvjesnost ubija čovjeka”, sjeća se Leposava.

Odgajati sam blizance nije ni malo lako. Kako kaže, stalno su tu, virusi inhalacije, razboli se jedan, pa drugi, pa se terapije produže i traju po 20 dana. Smatra da, “treba mnogo ruku za odgajanje djece”.

“Borite se”

Parovima koji vode borbu za dobijanje potomstva poručuje, “borite se, borba čini čovjeka još jačim”.

“Mi smo dužni da pokušamo, učinimo sve zajedno sa ljekarima, a posljednju riječ ima Bog. Snaga se nađe kad pomisliš odgojio si dva čovjeka, dvije duše, koje će svijet učiniti ljepšim, njihov zagrljaj, poljubac je meni sve u najtežim životnim trenucima”, poručuje Leposava.

Nastavi čitati

Aktuelno