Kamate u RS među najvišima u Evropi, ekonomisti poručuju – tržište ne vjeruje vlastima

Republika Srpska se pri zaduživanju suočava sa znatno višim kamatama nego zemlje regiona, što jasno pokazuje da kreditori u RS imaju manje povjerenja. Taj rizik naplaćuju kroz kamatu, a krajnji račun uvijek plaćaju građani – kroz budžet.

Dok vlasti ponavljaju da je stanje stabilno i da se “lijepo živi”, tržište ne uljepšava sliku. Stabilnost se tamo mjeri kamatom – a ona za Republiku Srpsku govori sve.

RS skuplja od regiona i EU

Prema dostupnim podacima o zaduživanju putem euroobveznica, novac se u Evropi danas posuđuje po oko tri odsto.

Federacija BiH: 2–3 odsto

Hrvatska: oko 3 odsto

Srbija i Crna Gora: 4–5 odsto

Republika Srpska: 5–6 odsto

Upravo tu, ističu ekonomisti, pada u vodu priča o finansijskoj stabilnosti.

Kamata je mjera povjerenja

Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da visoka kamata nije stvar političkih poruka, već realne procjene rizika.

– Cijena kredita, odnosno kamatna stopa, jeste mjera povjerenja kreditora u dužnika. Kada je kamata viša nego u svim zemljama regiona i iznad evropskog prosjeka, jasno je da je povjerenje u Vladu RS manje nego u druge vlade – kaže Stanić.

Dodaje da je u cijenu zaduživanja ugrađeno više faktora rizika.

– U Republici Srpskoj su ranije propale banke, depozitari su ostali bez novca, a privredna struktura je slabija i manje profitabilna u odnosu na okruženje. Sve to kreditori vide – ističe Stanić.

Građani plaćaju dugove

Opozicija upozorava da visoke kamate direktno pogađaju građane, jer troškovi finansiranja postaju ogromna budžetska stavka.

– Ko plaća visoke kamate i kreditni rizik Republike Srpske? Građani. Da nema tolikih troškova finansiranja, mogla bi se riješiti važna socijalna pitanja – plate u zdravstvu i prosvjeti, penzije, borci i druge kategorije – rekla je poslanik SDS-a u NSRS Mirjana Orašanin.

Prema njenim riječima, 2026. godine na naplatu dolazi čak 1,7 milijardi KM kredita, dok će samo za kamate biti potrebno 279 miliona maraka.

– Kada skoro 300 miliona KM ode samo na kamate, to više nije razvoj, nego preživljavanje – poručuje Orašanin.

Kredit za kredit, dug za dug

Orašanin upozorava da se Republika Srpska najčešće zadužuje kako bi vraćala stare dugove ili krpila budžetske rupe.

– RS se zadužuje za vraćanje ranijih dugova, za pokriće budžetskog deficita i održavanje likvidnosti, jer nema dovoljno sredstava za izmirenje dospjelih obaveza – navodi ona.

Sistem je jednostavan: kredit za kredit, dug za dug – svaki skuplji od prethodnog.
Vlast to naziva stabilnošću.
Tržište to naziva rizikom.
A građani – to plaćaju iz svog džepa.

Banjaluka24