Connect with us

Društvo

GRAĐANI PLAĆAJU CIJENU “STABILNOSTI”: Republika Srpska se zadužuje skuplje nego region

Kamate u RS među najvišima u Evropi, ekonomisti poručuju – tržište ne vjeruje vlastima

Republika Srpska se pri zaduživanju suočava sa znatno višim kamatama nego zemlje regiona, što jasno pokazuje da kreditori u RS imaju manje povjerenja. Taj rizik naplaćuju kroz kamatu, a krajnji račun uvijek plaćaju građani – kroz budžet.

Dok vlasti ponavljaju da je stanje stabilno i da se “lijepo živi”, tržište ne uljepšava sliku. Stabilnost se tamo mjeri kamatom – a ona za Republiku Srpsku govori sve.

RS skuplja od regiona i EU

Prema dostupnim podacima o zaduživanju putem euroobveznica, novac se u Evropi danas posuđuje po oko tri odsto.

Federacija BiH: 2–3 odsto

Hrvatska: oko 3 odsto

Srbija i Crna Gora: 4–5 odsto

Republika Srpska: 5–6 odsto

Upravo tu, ističu ekonomisti, pada u vodu priča o finansijskoj stabilnosti.

Kamata je mjera povjerenja

Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da visoka kamata nije stvar političkih poruka, već realne procjene rizika.

– Cijena kredita, odnosno kamatna stopa, jeste mjera povjerenja kreditora u dužnika. Kada je kamata viša nego u svim zemljama regiona i iznad evropskog prosjeka, jasno je da je povjerenje u Vladu RS manje nego u druge vlade – kaže Stanić.

Dodaje da je u cijenu zaduživanja ugrađeno više faktora rizika.

– U Republici Srpskoj su ranije propale banke, depozitari su ostali bez novca, a privredna struktura je slabija i manje profitabilna u odnosu na okruženje. Sve to kreditori vide – ističe Stanić.

Građani plaćaju dugove

Opozicija upozorava da visoke kamate direktno pogađaju građane, jer troškovi finansiranja postaju ogromna budžetska stavka.

– Ko plaća visoke kamate i kreditni rizik Republike Srpske? Građani. Da nema tolikih troškova finansiranja, mogla bi se riješiti važna socijalna pitanja – plate u zdravstvu i prosvjeti, penzije, borci i druge kategorije – rekla je poslanik SDS-a u NSRS Mirjana Orašanin.

Prema njenim riječima, 2026. godine na naplatu dolazi čak 1,7 milijardi KM kredita, dok će samo za kamate biti potrebno 279 miliona maraka.

– Kada skoro 300 miliona KM ode samo na kamate, to više nije razvoj, nego preživljavanje – poručuje Orašanin.

Kredit za kredit, dug za dug

Orašanin upozorava da se Republika Srpska najčešće zadužuje kako bi vraćala stare dugove ili krpila budžetske rupe.

– RS se zadužuje za vraćanje ranijih dugova, za pokriće budžetskog deficita i održavanje likvidnosti, jer nema dovoljno sredstava za izmirenje dospjelih obaveza – navodi ona.

Sistem je jednostavan: kredit za kredit, dug za dug – svaki skuplji od prethodnog.
Vlast to naziva stabilnošću.
Tržište to naziva rizikom.
A građani – to plaćaju iz svog džepa.

Banjaluka24

Društvo

AKO NAPIŠETE ŠTA MISLITE, NEĆETE PREKO GRANICE! Evo šta vas čeka zbog običnog “storija”!

Dokumentaciono-informacioni centar Veritas upozorio je građane Srbije koji putuju u Hrvatsku da zbog objava na društvenim mrežama koje organi te države tretiraju kao “narušavanje javnog reda i mira”, uključujući “veličanje ratnih zločinaca”, mogu da se suoče sa sudskim i administrativnim postupcima koji, osim novčanih i uslovnih kazni zatvora, mogu da dovedu i do zabrane ulaska u Evropsku uniju.

Veritas je, povodom hapšenja srpskog fudbalera Branislava Joke (37) na stadionu u Bolmanu i procesuiranja umjetnice Svetlane Spajić u Zadru, upozorio da Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske koristi “dvostruki pravni mehanizam za ekspresno protjerivanje i kažnjavanje Srba”.

“Upozoravamo građane da se u Hrvatskoj trenutno primjenjuju potpuno razdvojeni sudski i administrativni postupci. Nakon što Prekršajni sud donese odluku – koja čak može biti izrazito blaga, poput novčane ili uslovne kazne zatvora – postupak za srpske državljane time nije završen”, saopštio je Veritas.

Kako, prema Veritasu, izgledaju dva postupka?
Upozorili su da “potpuno nezavisno od suda, hrvatska policija u policijskim stanicama po službenoj dužnosti pokreće paralelni administrativni postupak na osnovu Zakona o strancima”.

“MUP Hrvatske koristi svoja diskreciona prava da strancu (državljaninu Srbije, BiH itd.) izrekne mjeru izgona i zabranu ulaska na prostor Evropskog ekonomskog prostora (EU + Norveška, Island, Lihtenštajn), koja najčešće traje od tri mjeseca do godinu dana. Ova mjera se automatski unosi u Šengenski informacioni sistem (SIS), čime se građanima blokira ulazak u cjelokupnu Evropsku uniju”, piše u saopštenju.

Mogu li objave na društvenim mrežama biti povod za postupak?
Dodaje se da su objave na društvenim mrežama, uključujući Fejsbuk, Instagram i TikTok, najčešći povod za takvo postupanje nadležnih organa Hrvatske.

“Hrvatska granična i unutrašnja policija imaju posebne službe koje detaljno i retroaktivno prate profile građana srpske nacionalnosti. Pod prekršaj ‘narušavanja javnog reda i mira’, u okviru kojeg se tretira i ‘veličanje ratnih zločinaca’, podvode se čak i prolazni Fejsbuk ‘storiji’ koji su na mreži vidljivi svega 24 sata, kao i video-snimci sa tradicionalnim pjesmama nastali mjesecima ili godinama unazad”, saopštio je Veritas.

Šta je sa osobama koje imaju i hrvatsko državljanstvo?
U saopštenju se navodi i da mjera policijskog protjerivanja i SIS blokade ne može biti primijenjena na osobe koje, pored srpskog državljanstva ili nekog drugog, posjeduju i hrvatsko državljanstvo jer, prema Ustavu te zemlje, nijedan hrvatski državljanin ne može biti prognan iz zemlje niti mu se može zabraniti ulazak.

“Dvojni državljani pred prekršajnim sudom mogu odgovarati i platiti novčanu kaznu za spornu objavu ili pjesmu, ali policija nad njima nema nikakvu nadležnost iz Zakona o strancima”, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar Veritas.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

KOME IDU DVA MILIONA KM? Zbog čega se fiskalizacija u Srpskoj pretvorila u zlatnu koku za odabrane?

Fiskalizacija u Republici Srpskoj će, kako stvari stoje, pojesti još najmanje dva miliona maraka ovaj put kroz iznajmljivanje  rezervnog Data centra i IT resursa za potrebe e-fiskalizacije za koje  je tender raspisala Poreska uprava Republike Srpske.

Procijenjena vrijednost ove nabavke iznosi 1,69 miliona KM bez PDV-a, odnosno blizu dva miliona KM sa uračunatim porezom.

Riječ je o jednogodišnjem okvirnom sporazumu kojim Poreska uprava RS traži privatnog partnera za najam infrastrukturnih resursa, održavanje rezervnog Disaster Recovery (DR) Data centra, te pružanje bezbjednosnih servisa za potrebe informacionog sistema i e-fiskalizacije.

Da bi firma uopšte mogla konkurisati za ovaj posao, mora dokazati da je u posljednje tri godine već realizovala ugovore iznajmljivanja rezervnog Data centra u ukupnoj vrijednosti od najmanje 1,5 miliona KM bez PDV-a.

Pored toga, potencijalni ponuđač mora imati pozitivan finansijski rezultat u 2025. godini, te dokazati da mu glavni račun u proteklih godinu dana niti u jednom trenutku nije bio u blokadi.

Poreska uprava traži i brojne međunarodno priznate sertifikate, ali i najmanje 16 stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom.

Izričito je naglašeno da jedno lice ne može pokrivati više pozicija, što podrazumijeva obezbjeđivanje čitave armije IT eksperata — od inženjera za virtuelizaciju, mrežnih arhitekata i stručnjaka za zaštitne zidove (firewall), pa sve do licenciranih voditelja projekata i analitičara korisničke podrške.

Izabrani ponuđač imaće rok od 40 radnih dana od potpisivanja ugovora da uspostavi, testira i u potpunosti pusti u rad rezervni sistem.

Takođe, moraće obezbijediti i neprekidnu 24/7 operativnu podršku sa rokom odziva od maksimalno jednog sata na prijavljene probleme.

Inače, proces e-fiskalizacije u RS već od ranije prate milionska ulaganja u razne tehnologije, a najnoviji tender samo potvrđuje da održavanje novog fiskalnog sistema zahtijeva stalna i obimna izdvajanja.

Capital

Nastavi čitati

Društvo

NIKADA NE ODUSTAJTE OD SNOVA! Leposava (47) postala majka blizanaca, njene riječi odjekuju daleko!

Leposava Jovčić je u 47. godini postala majka blizanaca Save i Simeona, nakon dva neuspješna pokušaja vantjelesne oplodnje.

Njena priča svjedoči o godinama borbe, neizvjesnosti i istrajnosti na putu do potomstva.

Leposava je žena koja je uspješna u karijeri, ali u njoj je tinjala želja koju nije baš jednostavno ostvarila, a onda se desilo čudo, koje je dupla kruna njene upornosti. U 47. godini, koristeći prednosti savremene medicine, postala je majka Save i Simeona. Uskoro će proslaviti treći rođendan, a dječaci su majci najveća radost i smisao života.

Inspiracija mnogim ženama

Njena priča je priča o borbi za majčinstvo kojoj ništa nije moglo stati na put. Sada dok djecu vodi u vrtić, motiviše i inspiriše sve žene koje žele da se ostvare u ovoj ulozi, prenosi “Informer”. Linker
Kaže da u životu nije radila ništa napornije i istovremeno ništa ljepše.

“Prije svega hoću da poručim svakoj ženi koja vodi bitku za potomstvo da nikada ne gubi vjeru”, započinje priču Leposava. Rodom je iz Bujanovca, radi kao tužilački pomoćnik u Višem javnom tužilaštvu u Vranju, a nakon diplomiranja, usavršavala se i napredovala u karijeri.

Splet životnih okolnosti i partnerske veze koje nisu obećavale, učinile su da jednog dana, na iznenađenje čak i najbližih, učini ono što je oduvijek željela, da se ostvari kao majka. Dvije neuspjele vještačke oplodnje, nisu je obeshrabrile.

“Za drugi pokušaj izabrala sam kliniku u Solunu i uprkos solidnim primanjima za naše prilike, morala sam da podignem prilično veliki kredit. Kao hrišćanka imala sam dilemu. Željela sam da znam ko će biti otac mog djeteta i donor ćelija, pa sam se dogovorila da donor ćelija bude moj prijatelj i kolega. U Solunu sam boravila sve dok nisam dobila lijepu vijest da ću postati majka”, priča Leposava.

Sada kao majka Save i Simeona, kaže da ne razmišlja o svojim godinama, jer ima teoriju da ne treba da rađaš djecu da ti u starosti “daju čašu vode”, već da ih odgojiš u dobre ljude koji će da uljepšaju ovaj svijet.

Poranili blizanci

Bebe su odlučile da porane i da nakon sedam mjeseci napuste mamin stomak.

“Sva agonija i brige oko prijevremenog porođaja nestale su onog momenta kada su mi na grudi spustili dvije mrvice, koje su dan po dan u bolnici postajali jači, a ja sve hrabrija, jer sam u rukama držala najveće blago, Savu i Simeona. Nakon više od dva mjeseca bili smo spremni da dođemo našoj kući”, sjeća se Leposava, koja je sebi ostvarila najveću želju.

A o tome kakav je osjećaj kad se par suoči sa tim, tj. žena, da mora na VTO, kaže da se to može opisati kao neizvjesnost, straha, uz stalni pritisak, analize, injekcije, da li je sve uradila kako treba.

“Bez prave iskonske vjere u Boga i psihološke podrške, ništa. Kockaš se na neki način, ulažeš sve i nikada ne znaš ishod. Hormonske terapije djeluju na svakog drugačije, čas plačeš, čas se smiješ. Ogromna snaga i volja je potrebna, pobijediti iskušenja, ali te vodi cilj, jer želiš dijete, želim u ruke da držim svoje dijete. Sjećam se svih pokušaja, prvi pokušaj u bolnici u Skoplju, u žurbi, hitrosti, ljekari ćute, sestre te edukuju, hiljadu problema, kupovina skupih injekcija kojih nema u apotekama, postaješ sestra, samu sebe špricaš, juriš novac, injekcije i u toj jurnjavi pratiš jajnu ćeliju, žurba, nervoza. To je bio prvi i jedini pokušaj u Skoplju i trajao je mjesecima. Psihički je najteže, neizvjesnost ubija čovjeka”, sjeća se Leposava.

Odgajati sam blizance nije ni malo lako. Kako kaže, stalno su tu, virusi inhalacije, razboli se jedan, pa drugi, pa se terapije produže i traju po 20 dana. Smatra da, “treba mnogo ruku za odgajanje djece”.

“Borite se”

Parovima koji vode borbu za dobijanje potomstva poručuje, “borite se, borba čini čovjeka još jačim”.

“Mi smo dužni da pokušamo, učinimo sve zajedno sa ljekarima, a posljednju riječ ima Bog. Snaga se nađe kad pomisliš odgojio si dva čovjeka, dvije duše, koje će svijet učiniti ljepšim, njihov zagrljaj, poljubac je meni sve u najtežim životnim trenucima”, poručuje Leposava.

Nastavi čitati

Aktuelno