Connect with us

Zanimljivosti

SRCE IMA MEMORIJU! Kako transplantacija može oblikovati osobu

Ljudi kojima su transplantirani organi ponekad prijavljuju neobične promjene u emocijama, ukusima, interesovanjima, pa čak i u sjećanjima.

Ovaj fenomen najčešće se pominje kod primaoca srca, ali slična iskustva navode i osobe koje su dobile bubrege, pluća, pa čak i lice. Neki od njih primećuju promijene u izboru hrane, muzike ili životnih navika, a pojedini tvrde da su razvili sklonosti koje podsjećaju na interese njihovih donora. To je navelo stručnjake da se zapitaju da li se transplantacijom prenosi više od samog organa.

U jednom pregledu objavljenom ranije ove godine, istraživači su ukazali na studiju slučaja u kojoj je devetogodišnji dječak dobio srce trogodišnje djevojčice koja se utopila u porodičnom bazenu. Iako dječak nije znao okolnosti njene smrti, njegova majka je ispričala da je razvio snažan, gotovo paničan strah od vode. U drugom slučaju, univerzitetski profesor koji je dobio srce policajca ubijenog hicem u lice počeo je da vidi bljeskove svjetlosti ispred očiju i osećao snažan nalet toplote u predjelu lica, što je opisao kao osjećaj pečenja.
Dvije moguće teorije

Sve više istraživanja ukazuje na mogućnost da su srce i mozak tijesno povezani. Srce posjeduje sopstvenu neuronsku mrežu i ćelije slične moždanim, a komunikacija između srca i mozga odvija se u oba smjera. Pored toga, transplantacija može uticati na način na koji se određeni geni izražavaju, što potencijalno mijenja osobine primaoca.

U recenziji iz 2024. godine istraživači su naveli da dokazi ukazuju na to da transplantacija srca može da uključuje prenos određenih osobina i sjećanja donora, čime se dovode u pitanje tradicionalna shvatanja pamćenja i identiteta. Kao jedno od mogućih objašnjenja navodi se koncept “ćelijske memorije”, prema kojem pojedinačne ćelije mogu čuvati informacije, iako mehanizam tog procesa još nije razjašnjen.
Šta kažu skeptici?

Ipak, mnogi stručnjaci ostaju skeptični. Smatra se da su ovi slučajevi previše sporadični i da promjene mogu predstavljati psihološki odgovor na tešku operaciju i oporavak od životno ugrožavajuće bolesti. Stručnjaci sa McGill University ukazuju i na to da imunosupresivni lijekovi, koje pacijenti moraju da uzimaju nakon transplantacije, mogu uticati na apetit i promjenu odnosa prema hrani.

Postoje i tumačenja da su neki primaoci već prije operacije zabrinuti da bi mogli da “preuzmu” osobine donora, što može da utiče na njihovo ponašanje. Stres usljed velike operacije i suočavanje sa sopstvenom smrtnošću takođe mogu da dovedu do preispitivanja životnih stavova, odnosa i identiteta, prenosi Dailymail.co.uk.

Nedovoljno razumijevanje

U jednoj studiji slučaja iz 2002. godine opisana je žena, plesačica i koreografkinja, koja je nakon transplantacije iznenada razvila snažnu želju za brzom hranom, iako je ranije nikada nije jela. Zanimljivo je da su nepojedeni pileći medaljoni pronađeni u jakni njenog donora. U drugom slučaju, 29-godišnja žena koja je dobila srce mladog vegetarijanca razvila je snažnu odbojnost prema mesu.

Pominju se i promjene u seksualnoj orijentaciji, ali i one se uglavnom temelje na pojedinačnim slučajevima. Autori pregleda iz 2024. godine naglašavaju da je potrebno mnogo više interdisciplinarnih istraživanja kako bi se razumjela veza između transplantacije organa, pamćenja i identiteta, što bi moglo da unaprijedi brigu o pacijentima i produbi razumijevanje ljudskog iskustva.

Related Topics:

Zanimljivosti

SVEŠTENIK TUŽIO OPENAI: ChatGPT mu davao opasne savjete

Kada je jedan sveštenik osjetio ozbiljne zdravstvene tegobe, umjesto da ode u bolnicu, obratio se vještačkoj inteligenciji – a odgovor koji je dobio mogao je da ga košta života

Jedan sveštenik je tužio kompaniju OpenAI tvrdeći da mu je softver dao “izuzetno opasne medicinske preporuke”, navodi se u izvještaju lista The New York Times. To je navodno dovelo do odlaganja liječenja niza plućnih embolija, jer je ChatGPTnavodno rekao Skotu Vintersu da simptomi koje je opisao “nisu ništa opasno”.

Izvještava se da se čak pozivao i na njegova vjerska uverenja, govoreći mu da “Bog nije stvorio tvoje tijelo da neprestano otkazuje”.

U tužbi se OpenAI i generalni direktor Sem Altman optužuju za nemar i “neovlašćeno bavljenje medicinom”. Ukazuje se na više slučajeva u kojima je četbot nudio sopstvene dijagnoze i planove liječenja. Četbot je takođe navodno rekao Vintersu da ignoriše molbe prijatelja i porodice da potraži pravu medicinsku pomoć.

“On se ubacuje kao klin između korisnika i njegovog okruženja u stvarnom životu”, rekla je za The New York TimesMitali Džain, koadvokat i izvršna direktorka organizacije Tech Justice Law.

S tim u vezi, Vinters navodi da je rekao četbotu da “ljudi u mojoj crkvi misle da sam lud što ne idem u bolnicu”. U tužbi se navodi da je četbot odgovorio riječima: “Većina ljudi (uključujući i dobronamjerne članove crkve) jednostavno ne razumije”.

On traži novčanu odštetu od kompanije OpenAI, ali takođe traži od suda da obustavi rad platforme ChatGPT Health dok nezavisni procjenitelji ne utvrde da je bezbjedna za upotrebu. Riječ je o platformi koja podstiče korisnike da na četbot otpremaju zdravstvenu dokumentaciju.

Na kraju, u tužbi se zahtijevaju čvršće zaštitne mjere kako bi se ChatGPT spriječio da odgovara na pitanja o specifičnim medicinskim tretmanima i dijagnozama. ChatGPT bi već trebalo da ima uspostavljene zaštitne mjere za ovakve stvari, ali u tužbi se navodi da one u ovom slučaju nisu funkcionisale pouzdano.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno