Connect with us

Politika

CEH OD KOJEG BOLI GLAVA! Građani Srpske trostruko preplatili Comsarove neizgrađene objekte!

Vlada Republike Srpske je kupila preduzeće „Comsar Energy RS“ za 240,5 miliona KM, od čega je veći dio plaćen prije nego je ugovor potpisan i novac osiguran u budžetu. Cijena je utvrđena na osnovu optimističnog predviđanja budućeg poslovanja neizgrađenih energetskih objekata.

Dok je pažnja javnosti bila usmjerena na predsjedničke izbore u Republici Srpskoj (RS), u tišini je potpisan ugovor težak 240,5 miliona KM.

Tog 18. novembra 2025. godine u Banjaluci su Zora Vidović, ministarka finansija RS, Nikica Vranješ, v. d. direktora GAS−RES-a, i Aleksandr Kuročkin, zastupnik ruskog biznismena Rašida Sardarova, stavili potpis na ugovor o otkupu koncesionog preduzeća „Comsar Energy Republika Srpska“.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je ova firma plaćena tri puta više od vrijednosti osnivačkog kapitala, a čak 181,9 miliona KM isplaćeno je unaprijed − prije nego što je ugovor potpisan i prije nego što je novac obezbijeđen u budžetu.

Vlada je ta sredstva naknadno namaknula rebalansom i kreditnim zaduženjima.

Isplata je omogućena predugovorom koji se oslanjao na procjenu vrijednosti preduzeća. Nju je izradila kuća „Grant Thornton“, odnosno Aleksandar Džombić, bivši premijer RS, a potvrdila firma „The Wolf Consulting“ njegovog bivšeg savjetnika Jasminka Jotića.

Procjena nije zasnovana na finansijskom stanju preduzeća koje je poslovalo sa gubitkom, već na predviđanju budućeg poslovanja termoelektrane i rudnika koje tek treba izgraditi na osnovu dodijeljenih koncesija. Tako je u procjeni predviđeno 73,9 miliona KM od prodaje uglja u 2025. godini i još 659,1 milion KM od struje u 2029. godini.

Sa ovom isplatom od 240,5 miliona KM, ukupni ceh koji su građani platili za nedovršene projekte Sardarova u Bosni i Hercegovini (BiH) narastao je na 309,2 miliona KM. Ranije je isplaćeno 68,6 miliona KM firmi „Comsar Energy Hidro“ u Rudom, koja je imala koncesije za eksploataciju kamena i izgradnju hidroelektrane u ovom gradu.

Spasavanje RiTE „Ugljevik“ kao pokriće za trgovanje

Priča seže u 2011. godinu kada je Vlada RS na čelu sa Džombićem dala saglasnost za osnivanje preduzeća „Comsar Energy Republika Srpska“.

Osnovali su je Sardarova firma „Comsar Energy Group Limited“ sa Kipra (sa 98,4% udjela) i javno preduzeće Rudnik i Termoelektrana (RiTE) „Ugljevik“ (sa 1,6%).

Sardarov je u osnivački kapital uložio 71,4 miliona KM, a RiTE „Ugljevik“ 1,1 milion KM, uglavnom u nekretninama.

Do 2016. godine „Comsar Energy Republika Srpska“ dobio je osam koncesija kod Zvornika, Lopara i Ugljevika, za šta je u budžet RS uplaćeno oko 8,5 miliona KM.

Četiri koncesije su bile za istraživanje uglja i krečnjaka na period do dvije i po godine, a četiri za eksploataciju rude i gradnju termoelektrane na 30 godina.

Termoelektrana nije izgrađena i ruda nije iskopavana, ali Vlada RS nije raskidala ugovore, već je produžavala rokove za dodatnih 12 do 14 godina.

U međuvremenu, RiTE „Ugljevik“ je trošio posljednje zalihe uglja, a na eksploataciju ležišta datog pod koncesiju partnerskoj firmi nije mogao uticati. Zbog toga su u više navrata prekidali proizvodnju i organizovali proteste radnika.

„Mi proizvodimo jednu trećinu električne energije u elektroenergetskom sistemu Republike Srpske. Najveći smo proizvođači i samim tim došli smo u problem gdje u ‘Ugljeviku Istok 1’ nema dovoljnih količina za normalan rad Termoelektrane“, rekao je novinarima CIN-a Boban Benović, donedavni predsjednik Sindikata radnika ovog preduzeća.

U martu 2025. godine Vlada RS na čelu sa Radovanom Viškovićem donijela je zaključak da je od strateškog značaja da RiTE „Ugljevik“ ima kontinuirano snabdijevanje i pristup uglju datom pod koncesiju.

U zaključku se navodi da je zbog toga neophodno stupiti u pregovore sa Sardarovim, otkupiti njegov dio u koncesionom preduzeću „Comsar Energy RS“, sačiniti predugovor i odmah platiti 58,6 miliona KM.

Novac je iz budžeta isplaćen već narednog mjeseca.

Po nalogu Vlade, dalju komunikaciju i pregovore preuzelo je preduzeće za gasne projekte GAS−RES, odnosno njihov Nadzorni odbor na čijem je čelu bio Duško Perović. On je ranije radio za Sardarova i javno se hvalio da ga je doveo u BiH. Danas je šef Predstavništva RS u Ruskoj Federaciji i ne želi da razgovara sa novinarima o toj temi.

Zaključak Vlade bio je paravan, otkrivaju dokumenti u posjedu CIN-a. Cijeli proces pokrenut je ranije, još 2022. godine, pismom namjere koje je Sardarov uputio vlastima.

Pri tome, višemilionska isplata nije izvršena na osnovu potpisanog ugovora i utvrđene otkupne cijene, već na temelju predugovora i procjene vrijednosti preduzeća.

Predugovor su 2. aprila 2025. godine potpisali Vidović, Kuročkin i Vranješ. Njime je definisano da se GAS−RES-u daje 25 odsto udjela u koncesionom preduzeću, ali samo kao zalog do konačne isplate. Zauzvrat će Ministarstvo finansija RS platiti 58,6 miliona KM, što je dio otkupne cijene koja će se naknadno utvrditi.

Procjenu vrijednosti je na zahtjev koncesionara „Comsar Energy RS“ uradila firma „Grant Thornton“, odnosno procjenitelj Aleksandar Džombić, bivši premijer RS. U njegovom mandatu Sardarov je najavljivan kao investitor koji će uložiti milijardu maraka u energetski sektor, a na osnovu toga je dobio i državljanstvo BiH.

„Nemam mandat da komentarišem činjenicu da je investitor najavljivao značajna ulaganja, odustao od istih, donio odluku da izađe iz posla i prodao kapital u svojoj kompaniji“, naveo je Džombić u dopisu novinarima CIN-a. Dodao je da već 13 godina nije u javnom sektoru i da nije u sukobu interesa.

Džombić je procijenio da koncesiono preduzeće vrijedi 291,7 miliona KM, od čega na Sardarov udio otpada oko 287 miliona KM, a ostatak na RiTE „Ugljevik“.

Procjenu je napravio na osnovu projekcije budućeg poslovanja preduzeća. Naveo je da firma ima koncesije za izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja i kamena, kao i koncesije za istraživanje rude. Te su koncesije istekle prije više od decenije, ali taj detalj se u procjeni ne navodi.

U projekciji sačinjenoj u februaru 2025. predvidio je da će već u toj godini ostvariti prihod od 73,9 miliona KM od prodaje uglja te dodatnih 659 miliona KM u 2029. od prodaje struje na termoelektrani koja još nije izgrađena.

Džombić je u dopisu naveo da nema vremena za razgovor te da je procjenu radio po međunarodno priznatim standardima vrednovanja.

U izradi procjene oslonio se na dokumente koje je obezbijedio klijent, odnosno „Comsar Energy RS“, i prema njihovoj dokumentaciji, 2025. je definisana kao godina početka eksploatacije uglja i četvorogodišnje izgradnje termobloka.

To se nije dogodilo.

Potvrda procjene kroz reviziju

U maju 2025. godine, mjesec nakon što je isplaćena prva tranša od 58,6 miliona KM, GAS−RES je naručio reviziju procjene koju je uradio „The Wolf Consulting“ Jasminka Jotića, nekadašnjeg Džombićevog savjetnika.

Revizija je potvrdila da je iskorišćena ispravna metodologija procjene, ali je u konačnom obračunu utvrđeno da koncesiono preduzeće vrijedi 237,5 miliona KM, odnosno oko 54 miliona KM manje nego što je procijenjeno.

Oba preduzeća – i Džombićevo i Jotićevo – nalaze se u istoj zgradi. Pritom „The Wolf Consulting“ nema ni veb-stranicu ni broj telefona. Potpisnik revizije Stevo Jovičić potvrdio je novinarima CIN-a da je angažovan samo kao honorarni saradnik, a ne stalni zaposlenik te firme.

„Ja revidiram tu procjenu, ne radim novu“, rekao je Jovičić, dodavši da to znači da je iskoristio postojeće informacije navedene u procjeni.

Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da je potvrdio metodologiju i da nije radio pod pritiskom niti je imao instrukcije kako treba obaviti posao. Vodio se, kaže, međunarodnim standardima procjene.

Na osnovu procjene i revizije procjene, u julu 2025. u Banjoj Luci su predstavnici GAS−RES-a i „Comsar Energy Group Limited“ usaglasili cijenu za kupoprodaju preduzeća − 240,5 miliona KM.

Tri mjeseca kasnije Džombić je izradio izvještaje za finalizaciju dogovora o finansijskom stanju preduzeća i ugovorenim obavezama.

Podaci ne ostavljaju mjesta optimizmu: gubitak „Comsar Energy Republika Srpska“ dosegao je 32 miliona maraka, na računu nisu imali ni tri hiljade KM, a obaveze prema dobavljačima prelazile su 4,6 miliona KM.

Poslovanje se održavalo zahvaljujući pozajmicama osnivača Rašida Sardarova od 14,9 miliona KM. Gotovo polovina toga stigla je baš u vrijeme prodaje preduzeća u martu i avgustu 2025. godine.

Istog mjeseca kada su sačinjeni izvještaji, 23. oktobra 2025. godine, isplaćena je druga tranša novca za otkup koncesionog preduzeća od oko 123 miliona KM. Za isplatu je poslužio aneks predugovora. Na osnovu toga u zalog je dato još 52% preduzeća GAS−RES-u do konačne isplate novca.

Nikica Vranješ, v. d. direktora GAS−RES, ignorisao je dopise i pozive novinara CIN-a. Njega veže ugovor o povjerljivosti zbog kojeg u javnosti ne može davati informacije o poslovanju, projektima i finansijskim podacima „Comsar Energy Republika Srpska“ bez njihove pisane saglasnosti.

Novinari CIN-a otkrivaju da su kupoprodajni ugovor tek 18. novembra 2025. potpisali Vidović, Vranješ i Kuročkin. Tada je za konačnu isplatu preostalo još samo 58,6 miliona KM koji su isplaćeni tri mjeseca kasnije, nakon čega se Sardarov povukao iz koncesionog preduzeća.

Kako novac za „Comsar“ nije bio planiran redovnim budžetom za 2025. godinu, Vlada RS je isplatu naknadno „peglala“ rebalansom budžeta, pa je Narodna skupština RS izglasala dva rebalansa – prvi u junu, a drugi u novembru 2025. godine.

Tokom skupštinskih rasprava o rebalansu ministarka Vidović je prećutala potpisani ugovor poslanicima. Rekla je da će se RS dodatno kreditno zadužiti, čime bi se budžet povećao za 260 miliona KM, od čega se polovina odnosi na izdatke za akcije i učešće u kapitalu.

„Ovo se odnosi na povećanje državnog kapitala u našem javnom preduzeću GAS−RES koje smo izvršili iz budžeta da bi se obezbijedilo pravo na koncesiju u rudniku ‘Ugljevik’“, rekla je Vidović.

Bojan Kresojević, narodni poslanik Partije demokratskog progresa (PDP), zatražio je od ministarke pojašnjenje kako je novac za tu namjenu isplaćen, s obzirom na to da rebalans budžeta nije ni usvojen: „Vi ste to već uradili. Dakle, rebalans je kod Vas već na snazi. Zašto smo mi ovdje, predsjedniče Vlade, uopšte došli danas, ako Vi imate već rebalans?“

Ministarka finansija nije odgovorila. Uslijedila je rasprava poslanika i članova Vlade RS koja je skrenula fokus sa pitanja.

Kresojević je za CIN rekao da se radi o nenamjenskom trošenju novca i da izostanak odgovora sam po sebi dovoljno govori.

„Pa, njih ni zakoni ne sputavaju da zaustave taj nepravilan način isplate novca, a kamoli da bilo ko od narodnih poslanika na to utiče, jer kako da utičete na nešto što se već desilo“, pita se Kresojević.

Isplaćena suma od 240,5 miliona KM trostruko je veća od osnivačkog udjela Sardarova u preduzeću koje nije sagradilo energetske objekte niti proizvodilo struju.

Nakon preuzimanja preduzeća u junu 2026. po zahtjevu novog vlasnika GAS−RES-a izrađena je studija ekonomske opravdanosti kupovine. Studiju je uradio direktor „The Wolf Consulting“ Jasminko Jotić i ocijenio je kupovinu opravdanom, uz napomenu da se prihod može ostvariti i prodajom uglja ako se ne uspije izgraditi termoelektrana za koju je potrebno 1,3 milijarde KM.

Prema podacima RiTE „Ugljevik“, ovim je omogućeno da uđu u eksploataciono polje i pristupe novim rezervama uglja.

Izgubljen trag novca

Dokumenti otkrivaju i netransparentnu isplatu novca. U kupoprodajnom ugovoru o otkupu koncesionog preduzeća nije navedeno na čiji račun i preko koje banke će se isplatiti novac. Navedeno je tek da će prodavac naknadno poslati instrukcije o uplati.

Firma „Comsar Energy Group Limited“ preko koje je Sardarov poslovao u ovom slučaju registrovana je u ofšor zoni na Kipru. Ova destinacija u finansijskom svijetu važi za rizičnu zonu, sklonu pranju novca i poreskim utajama.

Sardarovo preduzeće nema radnike, infrastrukturu ni obezbijeđene prihode. Postoji samo na papiru i registrovano je za držanje suvlasničkih udjela u drugim firmama.

Prema važećim propisima o sprečavanju pranja novca, banke su obavezne obavijestiti Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) čim se pojave transakcije povezane s ovakvim firmama. Međutim, u SIPA-i su odbili odgovoriti na upit novinara CIN-a o tome da li su primili prijavu u vezi s ovim milionskim transferom.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS u čijem su resoru koncesije za energetiku, rekao je novinarima da ne zna kome je plaćen novac, ali da „nije važno“ što je krajnji vlasnik na Kipru.

„Može kompanija ‘Comsar’ ovdje da se registruje u Foči pa će biti plaćeno na račun u Foči“, rekao je tokom posjete ovom gradu gdje je došao na tribinu da bi podržao kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS.

Ministarstvo finansija RS je zvanično potvrdilo datum isplate, kao i da su transakcije obavljene u evrima. Međutim, o detaljima isplate odbijaju govoriti, pozivajući se na zaštitu komercijalnih interesa. Takođe, nisu odgovorili ni na pitanje kako je novac isplaćen ako ta stavka nije bila planirana u budžetu.

Odgovor na pitanje novinara CIN-a o isplati novca prije potpisivanja ugovora nije dao ni Savo Minić, premijer Vlade RS.

„Ko to kaže“, pitao je Minić kojeg su novinari zatekli u Loparama tokom predizborne kampanje SNSD-a, čiji je kandidat na predstojećim izborima.

Na konstataciju novinarke da to pokazuju dokumenti, poručio je: „Tužite nas, pobogu! Objavite to!“

CIN je u posjedu notarski obrađene izjave Rašida Sardarova kojom je potvrdio da je primio novac, ali se notar ogradio da samo ovjerava potpis, a ne i činjenice navedene u tom dokumentu.

Ni kupoprodajni ugovor za otkup drugog Sardarovog preduzeća „Comsar Energy Hidro“, potpisan posljednjeg dana 2022. godine, ne sadrži podatke o isplati. U ugovoru je navedeno da je otkupna cijena 68,6 miliona KM, da će novac biti isplaćen u tri tranše i da će instrukcije za uplatu biti naknadno dostavljene.

Siniša Šišić, direktor firme „ERS – Obnovljivi izvori energije“ Ljubinje koja je kupila ovo preduzeće, nije želio razgovarati o ovom poslu. U dopisu je naveo da je novac isplaćen u evrima direktno Sardarovoj kompaniji „Comsar Hydro Holding Limited“ na Kipru.

Takođe je naveo da njegovo preduzeće ima otvorene račune kod UniCredit banke i Nove banke te da je novac isplaćen putem međunarodnog platnog sistema SWIFT, preko korespondentne banke sa sjedištem u Njemačkoj.

„ERS – Obnovljivi izvori energije“ je za 68,6 miliona KM dobilo koncesiono preduzeće koje je u trenutku kupovine poslovalo sa gubitkom od 600.000 KM i koje finansijski zavisi od osnivača.

I u ovom slučaju trgovanje je obavljeno na bazi procjena o dobrom poslovanju koncesionog preduzeća u budućnosti, s obzirom na koncesije za izgradnju hidroelektrane i eksploataciju kamena u Rudom, iako do toga još uvijek nije došlo.

Premijer Minić nije imao odgovor na pitanje novinara CIN-a gdje je interes Republike Srpske u isplati oko 300 miliona KM za Sardarove projekte za koje je plaćena koncesija oko 8,5 miliona KM.

„A, šta očekujete da vam kažem“, odgovorio je protivpitanjem.

(CIN) Foto: CIN

Related Topics:

Politika

„NE MOŽETE 20 GODINA PRAVITI PROBLEM, PA GLUMITI SPASIOCE!“ Stanivuković odgovorio SNSD-u “Odbijali ste sve zabrane, a 15.000 aparata ostavili nadohvat ruke djeci!”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najave SNSD-a o pokretanju borbe protiv kladionica i kockarnica, poručivši da je licemjerno da se vladajuća partija poslije dvije decenije na vlasti predstavlja kao rješenje problema koji je sama stvorila.

Stanivuković je podsjetio na poražavajuće statističke podatke o broju otvorenih objekata igara na sreću, naglasivši da je upravo zakonodavni okvir koji je krojila vladajuća koalicija omogućio ekspanziju ovog biznisa u Republici Srpskoj.

— SNSD se nakon 20 godina vlasti sjetio da se bori protiv kockarnica i kladionica! U Republici Srpskoj imamo oko 3.000 poslovnica, od čega gotovo 700 u Banjoj Luci. Preko 2.800 objekata otvoreno je u posljednjih 17 godina. Znate li da je danas preko 15.000 aparata za kockanje nadohvat ruke našoj djeci širom Republike Srpske, upravo zahvaljujući vašim propisima i zakonima — naglasio je Stanivuković.

On je istakao da su Gradska uprava i predstavnici opozicije u prethodnom periodu već predlagali konkretna rješenja, ali da je SNSD bio taj koji je stopirao svaku inicijativu koja je imala za cilj uvođenje reda u ovu oblast.

— Mi smo predlagali odluke i zakone koji predviđaju veće takse, potpunu zabranu reklamiranja i obavezno udaljavanje kladionica od škola, ali je SNSD sve naše prijedloge glatko odbijao, kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i u Skupštini Grada Banjaluka — poručio je gradonačelnik.

Stanivuković je zaključio da se zaštita omladine i javnog interesa ne smije koristiti u svrhu političkog marketinga, najavivši novi institucionalni korak.

— Sada bi odjednom da glume spasioce. Ne možete 20 godina stvarati problem, a onda se u javnosti predstavljati kao njegovo rješenje! Ponovo ćemo predložiti antikockarski zakon. Neka ovaj put pokažu djelima ono što danas pričaju. Zaštita naše djece nije predizborna kampanja, već naša dužnost i obaveza — zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

HLADAN TUŠ ZA POLJOPRIVREDNIKE U SRPSKOJ! Mađarska iznenada zavrnula slavinu i obustavila milionsku pomoć!

Vlada Mađarske obustavila je program podrške poljoprivrednicima u Republici Srpskoj koji se odnosio na dodjelu bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije.

Iz fondacije „Progresus“ preko koje je ovaj program realizovan su kazali da je Vlada Mađarske stavila van snage odluku o dodjeli bespovratnih sredstava.

Tako je javni poziv koji je ove godine bio otvoren od 13. marta, a koji je privukao veliko interesovanje poljoprivrednika, propao.

„Fondacija “Progressus” na osnovu zvaničnog dopisa davaoca granta, Vlade Mađarske, obustavlja realizaciju programa BTP-26. Svi koji su konkurisali biće obaviješteni o prekidu javnog poziva“, naveli su oni.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da su farmeri sa žaljenjem prihvatili ovu informaciju.

„Podrška je bila značajna i ozbiljna, a poljoprivrednici su je iskoristili u maksimalnom kapacitetu u prva dva poziva. Očekivali smo da će biti i treći, ali do njega ipak nije došlo. Idemo dalje“, kazao je Marinković.

Inače,  treći po redu javni poziv bio je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima iz Republike Srpske i Brčko distrikta za nabavku nove mehanizacije, opreme i alata iz Mađarske.

Kroz program su se mogla dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 70 odsto ukupnih troškova, uz obavezno učešće od 30 odsto korisnika.

Minimalni iznos odobrene podrške po korisniku bio je 2.500 evra, dok je maksimalni iznos ograničen na 25.000 evra.

Pravo prijave su imala registrovana fizička lica, preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća, te zadruge i udruženja, uz uslov da posjeduju zemljište na navedenim teritorijama.

Korisnici su bili u obavezi da nabavljenu mehanizaciju i opremu zadrže u vlasništvu, ne daju u najam i aktivno koriste u svojoj proizvodnji tokom perioda održavanja od tri godine.

Odluka Vlade Mađarske je bila očekivana s obzirom na to da je ovaj program podrške uveden za vrijeme premijera Viktora Orbana koji je u međuvremenu izgubio izbore i vlast.

S obzirom na to da Vlada Republike Srpske u međuvremenu nije uspostavila ni približno blizak odnos sa novom vlašću bilo je jasno da novca po ovom osnovu više neće biti.

Capital

Nastavi čitati

Politika

KRAJ SJEDENJU NA DVIJE STOLICE! Desetak poslanika mora birati, direktorska fotelja ili mandat u NSRS!

Nova praksa Komisije za sprečavanje sukoba interesa u organima i institucijama Republike Srpske prema kojoj odbornici i poslanici ne mogu istovremeno biti i vršioci dužnosti direktora javnih preduzeća u ozbiljnoj mjeri će izmijeniti sastav Narodne skupštine Republike Srpske, otkriva CAPITAL.

Desetak novoizabranih narodnih poslanika moraće da se odreknu poslaničkog mandata ukoliko budu željeli da ostanu u direktorskim foteljama. Radi se uglavnom o v.d. direktorima javnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), a najviše će „biti pogođeni“ kadrovi SNSD-a.

Da li će prihvatiti poslanički mandat ili će ostati u direktorskim foteljama moraće da odluče v.d. direktora Elektro Bijeljine Bojan Savić (SNSD), njegov stranački kolega na mjestu v.d. direktora Elektrodistribucije Pale Aco Stanišić, kao i v.d. direktora Elektro-Hercegovine i poslanik Socijalističke partije Ognjen Kuljić.

Pored ove trojice direktora distributivnih preduzeća iz sistema ERS-a, jedne fotelje moraće da se odreknu i v.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković koji je osvojio poslanički mandat kao kandidat SNSD-a, kao i v.d. direktora RiTE Gacko Maksim Skoko koji je osvojio novi poslanički mandat na listi SPS-a Gorana Selaka.

I v.d. direktora „Hidroelektrana na Drini“ Nedeljko Perišić moraće da odluči da li će prihvatiti poslanički mandat ili će zadržati fotelju u HE na Drini, dok je zakon nedorečen, pa nije najjasnije da li se odredbe o sukobu interesa odnose i na izvršne direktore javnih preduzeća iz sistema ERS-a. Ukoliko Komisija za sprečavanje sukoba interesa bude smatrala da se zakon odnosi i na njih, onda će poslanički mandat morati da vrati i izvršni direktor za proizvodnju a HET-a Iliju Tamindžiju koji je 4. oktobra osvojio peti uzastopni poslanički mandat.

Isto tako, nije do kraja jasno da li se u sukobu interesa mogu naći v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite i novoizabrani poslanik DNS-a Boris Trninić i v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja RS i poslanik Ujedinjene Srpske Aleksandar Trninić.

Još jedan narodni poslanik koji se nalazi na mjestu v.d. direktora javnog preduzeća je poslanik SNSD-a iz Dervente Denis Pijetlović. On je v.d. direktora javnog preduzeća „Komunalac“, ali to je preduzeće od lokalnog značaja, dok je on poslanik na republičkom nivou, pa nije poznato kakvo će biti tumačenje Komisije kada je u pitanju njegov slučaj.

Ono što je posebno interesantno iz perioda kada je na čelu Komisije za sprečavanje sukoba interesa bila Obrenka Slijepčević jeste njeno krajnje naopako tumačenje da vršioci dužnosti nisu u sukobu interesa zato što funkcija v.d. direktora nema trajni karakter.

Novi saziv Komisije, kao što je danas objavio CAPITAL, zauzeo je drugačiju praksu prema kojoj više neće biti duplih funkcija za v.d. direktore javnih preduzeća.

Komisija je u periodu kada je njome rukovodila Obrenka Slijepčević smatrala da samo direktori javnih preduzeća koji su imenovani na četvorogodišnji mandat ne mogu istovremeno biti i narodni poslanici.

U skladu s tim, direktor ERS Luka Petrović se 2022. godine odrekao poslaničkog mandata u NSRS da bi mogao da ostane direktor ERS-a. On će i sada morati da se odluči da li će ostati na čelu ERS ili će prihvatiti poslanički mandat u NSRS.

S obzirom na to da nije vršilac dužnosti, već imenovan na četvorogodišnji mandat, direktor ERS Luka Petrović će morati kao i 2022. godine da odluči da li će ostati na čelu ERS ili će prihvatiti poslanički mandat u NSRS.

Nastavi čitati

Aktuelno