Connect with us

Politika

CEH OD KOJEG BOLI GLAVA! Građani Srpske trostruko preplatili Comsarove neizgrađene objekte!

Vlada Republike Srpske je kupila preduzeće „Comsar Energy RS“ za 240,5 miliona KM, od čega je veći dio plaćen prije nego je ugovor potpisan i novac osiguran u budžetu. Cijena je utvrđena na osnovu optimističnog predviđanja budućeg poslovanja neizgrađenih energetskih objekata.

Dok je pažnja javnosti bila usmjerena na predsjedničke izbore u Republici Srpskoj (RS), u tišini je potpisan ugovor težak 240,5 miliona KM.

Tog 18. novembra 2025. godine u Banjaluci su Zora Vidović, ministarka finansija RS, Nikica Vranješ, v. d. direktora GAS−RES-a, i Aleksandr Kuročkin, zastupnik ruskog biznismena Rašida Sardarova, stavili potpis na ugovor o otkupu koncesionog preduzeća „Comsar Energy Republika Srpska“.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je ova firma plaćena tri puta više od vrijednosti osnivačkog kapitala, a čak 181,9 miliona KM isplaćeno je unaprijed − prije nego što je ugovor potpisan i prije nego što je novac obezbijeđen u budžetu.

Vlada je ta sredstva naknadno namaknula rebalansom i kreditnim zaduženjima.

Isplata je omogućena predugovorom koji se oslanjao na procjenu vrijednosti preduzeća. Nju je izradila kuća „Grant Thornton“, odnosno Aleksandar Džombić, bivši premijer RS, a potvrdila firma „The Wolf Consulting“ njegovog bivšeg savjetnika Jasminka Jotića.

Procjena nije zasnovana na finansijskom stanju preduzeća koje je poslovalo sa gubitkom, već na predviđanju budućeg poslovanja termoelektrane i rudnika koje tek treba izgraditi na osnovu dodijeljenih koncesija. Tako je u procjeni predviđeno 73,9 miliona KM od prodaje uglja u 2025. godini i još 659,1 milion KM od struje u 2029. godini.

Sa ovom isplatom od 240,5 miliona KM, ukupni ceh koji su građani platili za nedovršene projekte Sardarova u Bosni i Hercegovini (BiH) narastao je na 309,2 miliona KM. Ranije je isplaćeno 68,6 miliona KM firmi „Comsar Energy Hidro“ u Rudom, koja je imala koncesije za eksploataciju kamena i izgradnju hidroelektrane u ovom gradu.

Spasavanje RiTE „Ugljevik“ kao pokriće za trgovanje

Priča seže u 2011. godinu kada je Vlada RS na čelu sa Džombićem dala saglasnost za osnivanje preduzeća „Comsar Energy Republika Srpska“.

Osnovali su je Sardarova firma „Comsar Energy Group Limited“ sa Kipra (sa 98,4% udjela) i javno preduzeće Rudnik i Termoelektrana (RiTE) „Ugljevik“ (sa 1,6%).

Sardarov je u osnivački kapital uložio 71,4 miliona KM, a RiTE „Ugljevik“ 1,1 milion KM, uglavnom u nekretninama.

Do 2016. godine „Comsar Energy Republika Srpska“ dobio je osam koncesija kod Zvornika, Lopara i Ugljevika, za šta je u budžet RS uplaćeno oko 8,5 miliona KM.

Četiri koncesije su bile za istraživanje uglja i krečnjaka na period do dvije i po godine, a četiri za eksploataciju rude i gradnju termoelektrane na 30 godina.

Termoelektrana nije izgrađena i ruda nije iskopavana, ali Vlada RS nije raskidala ugovore, već je produžavala rokove za dodatnih 12 do 14 godina.

U međuvremenu, RiTE „Ugljevik“ je trošio posljednje zalihe uglja, a na eksploataciju ležišta datog pod koncesiju partnerskoj firmi nije mogao uticati. Zbog toga su u više navrata prekidali proizvodnju i organizovali proteste radnika.

„Mi proizvodimo jednu trećinu električne energije u elektroenergetskom sistemu Republike Srpske. Najveći smo proizvođači i samim tim došli smo u problem gdje u ‘Ugljeviku Istok 1’ nema dovoljnih količina za normalan rad Termoelektrane“, rekao je novinarima CIN-a Boban Benović, donedavni predsjednik Sindikata radnika ovog preduzeća.

U martu 2025. godine Vlada RS na čelu sa Radovanom Viškovićem donijela je zaključak da je od strateškog značaja da RiTE „Ugljevik“ ima kontinuirano snabdijevanje i pristup uglju datom pod koncesiju.

U zaključku se navodi da je zbog toga neophodno stupiti u pregovore sa Sardarovim, otkupiti njegov dio u koncesionom preduzeću „Comsar Energy RS“, sačiniti predugovor i odmah platiti 58,6 miliona KM.

Novac je iz budžeta isplaćen već narednog mjeseca.

Po nalogu Vlade, dalju komunikaciju i pregovore preuzelo je preduzeće za gasne projekte GAS−RES, odnosno njihov Nadzorni odbor na čijem je čelu bio Duško Perović. On je ranije radio za Sardarova i javno se hvalio da ga je doveo u BiH. Danas je šef Predstavništva RS u Ruskoj Federaciji i ne želi da razgovara sa novinarima o toj temi.

Zaključak Vlade bio je paravan, otkrivaju dokumenti u posjedu CIN-a. Cijeli proces pokrenut je ranije, još 2022. godine, pismom namjere koje je Sardarov uputio vlastima.

Pri tome, višemilionska isplata nije izvršena na osnovu potpisanog ugovora i utvrđene otkupne cijene, već na temelju predugovora i procjene vrijednosti preduzeća.

Predugovor su 2. aprila 2025. godine potpisali Vidović, Kuročkin i Vranješ. Njime je definisano da se GAS−RES-u daje 25 odsto udjela u koncesionom preduzeću, ali samo kao zalog do konačne isplate. Zauzvrat će Ministarstvo finansija RS platiti 58,6 miliona KM, što je dio otkupne cijene koja će se naknadno utvrditi.

Procjenu vrijednosti je na zahtjev koncesionara „Comsar Energy RS“ uradila firma „Grant Thornton“, odnosno procjenitelj Aleksandar Džombić, bivši premijer RS. U njegovom mandatu Sardarov je najavljivan kao investitor koji će uložiti milijardu maraka u energetski sektor, a na osnovu toga je dobio i državljanstvo BiH.

„Nemam mandat da komentarišem činjenicu da je investitor najavljivao značajna ulaganja, odustao od istih, donio odluku da izađe iz posla i prodao kapital u svojoj kompaniji“, naveo je Džombić u dopisu novinarima CIN-a. Dodao je da već 13 godina nije u javnom sektoru i da nije u sukobu interesa.

Džombić je procijenio da koncesiono preduzeće vrijedi 291,7 miliona KM, od čega na Sardarov udio otpada oko 287 miliona KM, a ostatak na RiTE „Ugljevik“.

Procjenu je napravio na osnovu projekcije budućeg poslovanja preduzeća. Naveo je da firma ima koncesije za izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja i kamena, kao i koncesije za istraživanje rude. Te su koncesije istekle prije više od decenije, ali taj detalj se u procjeni ne navodi.

U projekciji sačinjenoj u februaru 2025. predvidio je da će već u toj godini ostvariti prihod od 73,9 miliona KM od prodaje uglja te dodatnih 659 miliona KM u 2029. od prodaje struje na termoelektrani koja još nije izgrađena.

Džombić je u dopisu naveo da nema vremena za razgovor te da je procjenu radio po međunarodno priznatim standardima vrednovanja.

U izradi procjene oslonio se na dokumente koje je obezbijedio klijent, odnosno „Comsar Energy RS“, i prema njihovoj dokumentaciji, 2025. je definisana kao godina početka eksploatacije uglja i četvorogodišnje izgradnje termobloka.

To se nije dogodilo.

Potvrda procjene kroz reviziju

U maju 2025. godine, mjesec nakon što je isplaćena prva tranša od 58,6 miliona KM, GAS−RES je naručio reviziju procjene koju je uradio „The Wolf Consulting“ Jasminka Jotića, nekadašnjeg Džombićevog savjetnika.

Revizija je potvrdila da je iskorišćena ispravna metodologija procjene, ali je u konačnom obračunu utvrđeno da koncesiono preduzeće vrijedi 237,5 miliona KM, odnosno oko 54 miliona KM manje nego što je procijenjeno.

Oba preduzeća – i Džombićevo i Jotićevo – nalaze se u istoj zgradi. Pritom „The Wolf Consulting“ nema ni veb-stranicu ni broj telefona. Potpisnik revizije Stevo Jovičić potvrdio je novinarima CIN-a da je angažovan samo kao honorarni saradnik, a ne stalni zaposlenik te firme.

„Ja revidiram tu procjenu, ne radim novu“, rekao je Jovičić, dodavši da to znači da je iskoristio postojeće informacije navedene u procjeni.

Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da je potvrdio metodologiju i da nije radio pod pritiskom niti je imao instrukcije kako treba obaviti posao. Vodio se, kaže, međunarodnim standardima procjene.

Na osnovu procjene i revizije procjene, u julu 2025. u Banjoj Luci su predstavnici GAS−RES-a i „Comsar Energy Group Limited“ usaglasili cijenu za kupoprodaju preduzeća − 240,5 miliona KM.

Tri mjeseca kasnije Džombić je izradio izvještaje za finalizaciju dogovora o finansijskom stanju preduzeća i ugovorenim obavezama.

Podaci ne ostavljaju mjesta optimizmu: gubitak „Comsar Energy Republika Srpska“ dosegao je 32 miliona maraka, na računu nisu imali ni tri hiljade KM, a obaveze prema dobavljačima prelazile su 4,6 miliona KM.

Poslovanje se održavalo zahvaljujući pozajmicama osnivača Rašida Sardarova od 14,9 miliona KM. Gotovo polovina toga stigla je baš u vrijeme prodaje preduzeća u martu i avgustu 2025. godine.

Istog mjeseca kada su sačinjeni izvještaji, 23. oktobra 2025. godine, isplaćena je druga tranša novca za otkup koncesionog preduzeća od oko 123 miliona KM. Za isplatu je poslužio aneks predugovora. Na osnovu toga u zalog je dato još 52% preduzeća GAS−RES-u do konačne isplate novca.

Nikica Vranješ, v. d. direktora GAS−RES, ignorisao je dopise i pozive novinara CIN-a. Njega veže ugovor o povjerljivosti zbog kojeg u javnosti ne može davati informacije o poslovanju, projektima i finansijskim podacima „Comsar Energy Republika Srpska“ bez njihove pisane saglasnosti.

Novinari CIN-a otkrivaju da su kupoprodajni ugovor tek 18. novembra 2025. potpisali Vidović, Vranješ i Kuročkin. Tada je za konačnu isplatu preostalo još samo 58,6 miliona KM koji su isplaćeni tri mjeseca kasnije, nakon čega se Sardarov povukao iz koncesionog preduzeća.

Kako novac za „Comsar“ nije bio planiran redovnim budžetom za 2025. godinu, Vlada RS je isplatu naknadno „peglala“ rebalansom budžeta, pa je Narodna skupština RS izglasala dva rebalansa – prvi u junu, a drugi u novembru 2025. godine.

Tokom skupštinskih rasprava o rebalansu ministarka Vidović je prećutala potpisani ugovor poslanicima. Rekla je da će se RS dodatno kreditno zadužiti, čime bi se budžet povećao za 260 miliona KM, od čega se polovina odnosi na izdatke za akcije i učešće u kapitalu.

„Ovo se odnosi na povećanje državnog kapitala u našem javnom preduzeću GAS−RES koje smo izvršili iz budžeta da bi se obezbijedilo pravo na koncesiju u rudniku ‘Ugljevik’“, rekla je Vidović.

Bojan Kresojević, narodni poslanik Partije demokratskog progresa (PDP), zatražio je od ministarke pojašnjenje kako je novac za tu namjenu isplaćen, s obzirom na to da rebalans budžeta nije ni usvojen: „Vi ste to već uradili. Dakle, rebalans je kod Vas već na snazi. Zašto smo mi ovdje, predsjedniče Vlade, uopšte došli danas, ako Vi imate već rebalans?“

Ministarka finansija nije odgovorila. Uslijedila je rasprava poslanika i članova Vlade RS koja je skrenula fokus sa pitanja.

Kresojević je za CIN rekao da se radi o nenamjenskom trošenju novca i da izostanak odgovora sam po sebi dovoljno govori.

„Pa, njih ni zakoni ne sputavaju da zaustave taj nepravilan način isplate novca, a kamoli da bilo ko od narodnih poslanika na to utiče, jer kako da utičete na nešto što se već desilo“, pita se Kresojević.

Isplaćena suma od 240,5 miliona KM trostruko je veća od osnivačkog udjela Sardarova u preduzeću koje nije sagradilo energetske objekte niti proizvodilo struju.

Nakon preuzimanja preduzeća u junu 2026. po zahtjevu novog vlasnika GAS−RES-a izrađena je studija ekonomske opravdanosti kupovine. Studiju je uradio direktor „The Wolf Consulting“ Jasminko Jotić i ocijenio je kupovinu opravdanom, uz napomenu da se prihod može ostvariti i prodajom uglja ako se ne uspije izgraditi termoelektrana za koju je potrebno 1,3 milijarde KM.

Prema podacima RiTE „Ugljevik“, ovim je omogućeno da uđu u eksploataciono polje i pristupe novim rezervama uglja.

Izgubljen trag novca

Dokumenti otkrivaju i netransparentnu isplatu novca. U kupoprodajnom ugovoru o otkupu koncesionog preduzeća nije navedeno na čiji račun i preko koje banke će se isplatiti novac. Navedeno je tek da će prodavac naknadno poslati instrukcije o uplati.

Firma „Comsar Energy Group Limited“ preko koje je Sardarov poslovao u ovom slučaju registrovana je u ofšor zoni na Kipru. Ova destinacija u finansijskom svijetu važi za rizičnu zonu, sklonu pranju novca i poreskim utajama.

Sardarovo preduzeće nema radnike, infrastrukturu ni obezbijeđene prihode. Postoji samo na papiru i registrovano je za držanje suvlasničkih udjela u drugim firmama.

Prema važećim propisima o sprečavanju pranja novca, banke su obavezne obavijestiti Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) čim se pojave transakcije povezane s ovakvim firmama. Međutim, u SIPA-i su odbili odgovoriti na upit novinara CIN-a o tome da li su primili prijavu u vezi s ovim milionskim transferom.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS u čijem su resoru koncesije za energetiku, rekao je novinarima da ne zna kome je plaćen novac, ali da „nije važno“ što je krajnji vlasnik na Kipru.

„Može kompanija ‘Comsar’ ovdje da se registruje u Foči pa će biti plaćeno na račun u Foči“, rekao je tokom posjete ovom gradu gdje je došao na tribinu da bi podržao kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS.

Ministarstvo finansija RS je zvanično potvrdilo datum isplate, kao i da su transakcije obavljene u evrima. Međutim, o detaljima isplate odbijaju govoriti, pozivajući se na zaštitu komercijalnih interesa. Takođe, nisu odgovorili ni na pitanje kako je novac isplaćen ako ta stavka nije bila planirana u budžetu.

Odgovor na pitanje novinara CIN-a o isplati novca prije potpisivanja ugovora nije dao ni Savo Minić, premijer Vlade RS.

„Ko to kaže“, pitao je Minić kojeg su novinari zatekli u Loparama tokom predizborne kampanje SNSD-a, čiji je kandidat na predstojećim izborima.

Na konstataciju novinarke da to pokazuju dokumenti, poručio je: „Tužite nas, pobogu! Objavite to!“

CIN je u posjedu notarski obrađene izjave Rašida Sardarova kojom je potvrdio da je primio novac, ali se notar ogradio da samo ovjerava potpis, a ne i činjenice navedene u tom dokumentu.

Ni kupoprodajni ugovor za otkup drugog Sardarovog preduzeća „Comsar Energy Hidro“, potpisan posljednjeg dana 2022. godine, ne sadrži podatke o isplati. U ugovoru je navedeno da je otkupna cijena 68,6 miliona KM, da će novac biti isplaćen u tri tranše i da će instrukcije za uplatu biti naknadno dostavljene.

Siniša Šišić, direktor firme „ERS – Obnovljivi izvori energije“ Ljubinje koja je kupila ovo preduzeće, nije želio razgovarati o ovom poslu. U dopisu je naveo da je novac isplaćen u evrima direktno Sardarovoj kompaniji „Comsar Hydro Holding Limited“ na Kipru.

Takođe je naveo da njegovo preduzeće ima otvorene račune kod UniCredit banke i Nove banke te da je novac isplaćen putem međunarodnog platnog sistema SWIFT, preko korespondentne banke sa sjedištem u Njemačkoj.

„ERS – Obnovljivi izvori energije“ je za 68,6 miliona KM dobilo koncesiono preduzeće koje je u trenutku kupovine poslovalo sa gubitkom od 600.000 KM i koje finansijski zavisi od osnivača.

I u ovom slučaju trgovanje je obavljeno na bazi procjena o dobrom poslovanju koncesionog preduzeća u budućnosti, s obzirom na koncesije za izgradnju hidroelektrane i eksploataciju kamena u Rudom, iako do toga još uvijek nije došlo.

Premijer Minić nije imao odgovor na pitanje novinara CIN-a gdje je interes Republike Srpske u isplati oko 300 miliona KM za Sardarove projekte za koje je plaćena koncesija oko 8,5 miliona KM.

„A, šta očekujete da vam kažem“, odgovorio je protivpitanjem.

(CIN) Foto: CIN

Related Topics:

Politika

NEZAKONITO UZELI 3 MILIONA KM! Uvoznici automobila dobijaju UIO na sudu!

Pred Upravom za indirektno oporezivanje BiH trenutno se vodi 813 drugostepenih upravnih postupaka u kojima uvoznici automobila traže oko tri miliona maraka depozita koje su platili UIO na ime uvezenih vozila, otkriva CAPITAL.

Iako je Sud BiH u nizu presuda zauzeo praksu po kojoj su depoziti nezakonito naplaćivani, UIO se na to ne obazire i odbija da vrati tražene depozite, zbog čega će na kraju pored povrata depozita morati da plati i zakonske zatezne kamate.

Ukoliko svih 813 predmeta završi pred Sudom BiH i sud nastavi sa praksom donošenja presuda u korist uvoznika, UIO će, a time ustvari građani BiH, morati da plate sudske i troškove advokata koji će premašiti milion maraka.

Iz UIO su za CAPITAL potvrdili samo da se pred ovom institucijom vodi 813 drugostepenih upravnih postupaka zbog neblagovremenog povrata depozita.

„Podatke o vrijednosti sporova nismo u mogućnosti dostaviti s obzirom na to da se isti ne evidentiraju u upisniku drugostepenih predmeta“, navodi se u odgovoru UIO.

Uvoznici od UIO BiH potražuju više od tri miliona KM

Ipak, naši odlično upućeni sagovornici kažu da je prosječna visina depozita koje potražuju uvoznici u ovih 813 predmeta kreće oko 3.000 KM po vozilu, što praktično znači da će UIO u konačnici uvoznicima morati da vrati oko 2,5 miliona KM.

„To su pare koje je UIO nezakonito naplatila od uvoznika i koje će po svim prilikama i u skladu sa sudskom praksom morati da vrati. Ali tome treba dodati zakonske zatezne kamate koje potražuju uvoznici, a znamo da kamate mogu dostići glavnicu. Da zlo bude veće, ukoliko sve završi pred sudom, UIO će morati da plati i sudske i troškove advokata“, objašnjava naš odlično upućeni sagovornik.

On dodaje da advokatska tarifa po svakom predmetu iznosi 1.300 KM plus PDV, što iznosi oko 1.520 KM.

„To praktično znači da će UIO zbog nezakonitog postupanja svojih službenika samo advokatima morati da plati više od 1,2 miliona KM“, objašnjava naš sagovornik.

Dobojski advokat Damir Sprečo koji je zastupao uvoznika automobila iz Tešnja kaže da su svi predmeti okončani u korist njegovog klijenta, precizirajući da je od UIO potraživao između 70.000 KM i 80.000 KM za period od 2018.-2019. godine.

„Svi predmeti su okončani u korist mog klijenta koji je pored potraživanja glavnice dobio još nekoliko desetina hiljada maraka na ime zatezne kamate. Kada se dodaju sudski troškovi i advokatske takse, to je još nekoliko desetina hiljada maraka“, kaže Sprečo za CAPITAL.

Herbez: UIO očigledno svjesno odbija da riješi te predmete

Advokat iz Banjaluke Predrag Herbez koji se kao bivši radnik Republičke uprave carina specijalizovao za „carinsko pravo“ kaže za naš portal da od ukupno 813 predmeta on zastupa klijente u „sigurno 500-600 predmeta“.

„Cijeli ovaj problem je nastupio nakon što je UIO 2022. godine pokrenula oko 4.900 postupaka i od carinskih organa Holandije zatražila masovnu provjeru porijekla vozila uvezenih iz te zemlje preko ovlaštenih izvoznika. Nakon odgovora holandskih vlasti da za dio vozila nije dokazano preferencijalno porijeklo, UIO je aktivirala, odnosno uzela položene depozite“, objašnjava Herbez.

Međutim, nastavlja on, Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije je zauzelo pravno stanovište da je način provjere holandskih izvoznika bio sporan i da se mora utvrditi da li su oni imali status ovlaštenih izvoznika.

„To je posebno važno, jer status ovlaštenog izvoznika podrazumijeva da su carinski organi Holandije njima dali ovlaštenje da mogu izvoziti iz Holandije vozila sa izjavom na fakturi koja služi umjesto „EUR1“ obrasca da je ta roba preferencijalnog, odnosno EU porijekla“, pojašnjava Herbez.

To praktično znači da se na tu robu, odnosno na uvezene automobile ne plaća carina od 15 odsto, a UIO je od uvoznika to naplaćivala tako što je uzimala depozit koji je bila obavezna da vrati nakon što dobije dokaze o porijeklu.

„Ne može se tražiti provjeru dokaza o porijeklu od ovlaštenog izvoznika, jer njegova izjava o porijeklu važi sve dok mu zemlja izvoznica ne ukine taj status. Holandija je firmi „Exit Autos“ koja je u epicentru cijele priče status ovlaštenog izvoznika ukinula 30. avgusta 2024. godine. Znači, sve fakture koje je ta firma izdala do tog datuma su validne, važeće i u skladu sa carinskim zakonom EU i pratećim propisima“, kaže Herbez.

On dodaje da se gotovo svih 813 drugostepenih postupaka pred UIO odnosi na te predmete, ističući da UIO očigledno svjesno odbija da riješi te predmete i uvoznicima vrati položene depozite, iako je Sud BiH zauzeo praksu po kojoj će to na kraju morati da urade, ali i da plate kamate i druge dodatne troškove.

Naš portal je ranije otkrio i da je UIO BiH koja je godinama zadržavala (i potrošila) novac za depozite na uvezene automobile iz EU obavezana da ta sredstva vrati zajedno sa kamatama i sudskim troškovima.

Nastavi čitati

Politika

DŽABA DALI MILIONE LOBISTIMA! Dodiku propadaju planovi u SAD, izbio skandal s Trampovim savjetnicima!

Propadaju planovi Dodika u SAD: Skupi lobisti i afera s Trampovim savjetnicima postali bumerang.

​Planirana posjeta delegacije SNSD-a predvođene Miloradom Dodikom, Željkom Cvijanović i Anom Trišić-Babić Vašingtonu dovedena je u pitanje nakon što je u SAD-u izbila velika politička afera.

Do zapleta je došlo zbog angažmana ključnih savjetnika Donalda Trampa u izbornoj kampanji SNSD-a, što je plaćeno novcem iz budžeta Republike Srpske.

​Prema pisanju portala Raport, Dodik je kroz ove susrete – koje su mjesecima pripremali plaćeni lobisti – želio osigurati status legitimnog sagovornika u SAD-u te dobiti podršku za preuzimanje premijerske funkcije u Republici Srpskoj, uprkos pravnim preprekama.

U slučaju da to propadne, njegov “Plan B” bio je postavljanje sina Igora Dodika na tu poziciju, za čiju je kooperativnost planirao lično garantovati.

​Međutim, planovi su se urušili kada je otkriveno da su Trampovi operativci uzeli stotine hiljada KM iz budžeta Republike Srpske, što je u jeku američke predizborne kampanje izazvalo oštre reakcije i samog Trampa, koji je zaprijetio otkazima svojim saradnicima.

​U takvoj atmosferi, gdje se Trampov tim suočava s optužbama za unosite proruskog novca u kampanju, sastanak s delegacijom iz Banjaluke za američke zvaničnike postao je politički rizik koji niko ne želi preuzeti, dok je iz SAD-a Miloradu Dodiku već je stigla jasna poruka da ne može biti premijer Republike Srpske.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI DIJASPORA POMRSITI RAČUNE FAVORITIMA? Koverte iz inostranstva stižu na brojanje u Sarajevo!

U Centralnu izbornu komisiju BiH do juče je stiglo oko 28.000 paketa glasača iz dijaspore koji su svoje pravo iskoristili glasanjem putem pošte, potvrđeno je za Raport u CIK-u BiH.

Prvi i najvažniji uslov da ovi glasovi budu prihvaćeni i uzeti u obzir jeste da su poslati s važećim poštanskim pečatom najkasnije do dana izbora, odnosno 4. oktobra.

Svi ti paketi moraju fizički pristići u sjedište CIK-a najkasnije pet dana od dana održavanja izbora, što znači da krajnji rok za prijem koverata ističe sutra, u petak, 9. oktobra.

Glasovi mobilnih timova

Paketi koji prođu ovu administrativnu provjeru biće pripremljeni za zvanično brojanje unutar Glavnog centra u Sarajevu naredne sedmice. Podsjećamo, za glasanje van BiH za ove izbore bilo je registrovano ukupno 48.078 birača.

Od tog broja, za glasanje putem pošte odobren je upis za 45.457 birača, dok je preostali dio građana registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

I glasovi iz dijaspore su morali ispuniti pravilo da je birač morao glasati crnim flomasterom, jer će i ovi glasovi proći brojanje kroz optičke skenere, kao i ručno brojanje radi poređenja rezultata.

Paralelno sa verifikacijom glasova putem pošte, u toku je i obrada glasova birača koji su na redovnim biračkim mjestima glasali putem nepotvrđenih glasačkih listića, kao i glasova prikupljenih putem mobilnih timova.

S obzirom na to da su razlike u broju glasova unutar pojedinih kantonalnih i federalnih lista izuzetno male, glasovi iz dijaspore i sa terena mogli bi donijeti presudne mandate i direktno uticati na formiranje budućih parlamentarnih većina.

Raniji primjeri preokreta izbornih rezultata

Da glasovi iz inostranstva imaju snagu da potpuno prekroje izbornu mapu pokazalo se na Opštim izborima 2022. godine, kada je dijaspora direktno prelomila nekoliko ključnih mandata.

Najizraženiji primjer bio je izbor za potpredsjednika Republike Srpske, gdje je nezavisni kandidat Ćamil Duraković odnio pobjedu nad Senadom Bratićem koji je prije dodavanja glasova iz dijaspore bio u prednosti, ali na kraju je pobijedio Duraković.

Na ovogodišnjim izborima, za potpredsjednika Republike Srpske vodi SDA-ov Ramiz Salkić, s nešto više od 3.000 glasova u odnosu na Durakovića, a već naredne sedmice će se znati hoće li Salkić potvrditi prednost ili može doći do preokreta.

Glasovi iz inostranstva bili su na prošlim izborima ključni jezičak na vagi koji je koaliciji „Pokret za državu” u NSRS na prošlim izborima osigurao pet mandata u NSRS, kao i presudni državni mandat za SDA-ovog kandidata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Na ovogodišnjim izborima „Koalicija za državu”, koju čini više probosanskih stranaka, nije prešla izborni prag za ulazak u NSRS, a drugi put od Dejtonskog sporazuma do danas nema nijednog poslanika SDA iz RS u Državnom parlamentu, pa se očekuje da to promijene upravo glasovi iz dijaspore.

Takođe, glasovi iz dijaspore su uticali na dosadašnjim izborima i na konačnu prevagu na kantonalnim listama u Federaciji BiH, pomjerajući kandidate s dna na vrh lista i krojeći raspodjelu onih posljednjih, „graničnih” mandata koji su kasnije odlučivali o formiranju vlasti.

(Raport) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno