Connect with us

Svijet

VELIKI POŽAR ZAHVATIO AMSTERDAM: Gori jedan od simbola grada, uslijedile masovne evakuacije

Zvonik crkve Vondelkerk u Amsterdamu srušio se nakon velikog požara koji je zahvatio cijelu zgradu. Crkva iz 1872. godine nije mogla biti spasena, a okolne kuće su evakuisane.

Zvonik crkve Vondelkerk u Amsterdamu potpuno se urušio u ranim jutarnjim satima nakon velikog požara koji je izbio nešto poslije ponoći, prenijeli su holandski mediji. Vatra je zahvatila cijelu zgradu, a iz Bezbednosne regije Amsterdam–Amsteland poručili su da crkvu više nije moguće spasiti. “Cijela crkva je u plamenu i postoji ozbiljna opasnost da se objekat u potpunosti sruši”, rekao je portparol hitnih službi, prenosi holandska novinska agencija NPA.

Vondelkerk se nalazi neposredno uz poznati amsterdamski Vondelpark. Vatrogasci i dalje pokušavaju da stave požar pod kontrolu, ali za sada bez uspjeha. Zvonik i dio centralnog dijela crkve već su se urušili, a vatra se i dalje nekontrolisano širi. Sve kuće u neposrednoj blizini crkve su evakuisane, dok su nadležne službe saopštile da Vondelpark trenutno nije ugrožen. Novinar portala NL Times svedočio je da su vatrogasci obilazili okolne zgrade i zvonili na vrata kako bi upozorili stanare, nakon čega su mnogi ljudi napustili svoje domove.

Požar je već oko jedan sat ujutru proglašen velikim, s obzirom na jačinu vatre i gustinu naseljenosti tog deijla grada. Prema navodima NL Timesa, delovi vrha 154 godine stare crkve počeli su da otpadaju već sat vremena nakon izbijanja požara.

Vatra u zvoniku izazvala je i “kišu varnica” koje su se širile ka istoku, izjavio je portparol hitnih službi regije Amsterdam–Amsteland.

“Riječ je o izuzetno snažnom i zastrašujućem požaru u ovoj istorijskoj crkvi”, rekla je gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema.

“Naš prvi i najvažniji prioritet je bezbjednost i dobrobit stanovnika koji žive u neposrednoj blizini”, dodala je ona. Prema podacima sa internet stranica Grada Amsterdama, Vondelkerk potiče iz 1872. godine i dugi niz godina bila je aktivna katolička crkva, poznata i kao Crkva Presvetog Srca Isusovog. Gotovo vek kasnije, zbog zapuštenosti joj je prijetilo rušenje, ali je izrađen plan obnove i prenamene, a 1980. godine osnovana je fondacija koja je to omogućila. Nakon obnove, crkva je služila kao prostor za razne događaje i koncerte.

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno