Pred Republikom Srpskom je nekoliko dana ekstremnih vrućina, sa temperaturama koje će lokalno dostizati čak 42 stepena. Uz upaljene meteoalarme, stručnjaci upozoravaju da ovakve vremenske prilike mogu biti opasne po zdravlje. Zato ovih dana važi važno pravilo. Izbjegavajte sunce od 10 do 17 časova, unosite dovoljno tečnosti i ne čekajte da organizam „upozori“ da mu je prevruće. Prognoze kažu da Srpsku narednih dana očekuje jedan od najintenzivnijih toplotnih talasa ovog ljeta. Zbog ekstremno visokih temperatura upaljeni su alarmi za cijelu teritoriju.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, od 4. do 6. avgusta dnevne temperature će se kretati između 36 i 42 stepena, dok će i u višim predjelima prelaziti 30. Ni nakon toga neće biti značajnijeg olakšanja. Od 7. do 10. avgusta očekuju se temperature od 32 do 39 stepeni, uz 27 stepeni u planinskim krajevima.
Da ozbiljnije osvježenje nije na vidiku potvrđuje i meteorolog amater Marko Čubrilo, koji navodi da bi nakon kratkotrajnog pada temperature za vikend konkretnije zahlađenje i obilnije padavine mogli stići tek oko polovine avgusta.

Dok se građani nadaju kiši, ljekari već bilježe slučajeve povezane sa visokim temperaturama. U banjalučkoj Službi hitne pomoći ovih dana zbrinuli su osobe koje su kolabirale nakon boravka napolju u najtoplijem dijelu dana.

Specijalista urgentne medicine dr Daniela Kesić Mijić, gostujući na RTRS, poručila je da organizam često šalje prve znakove upozorenja, ali ih mnogi ignorišu.

-Kada osjetimo da nam nije dobro, treba odmah potražiti hlad, unijeti dovoljno tečnosti i rashladiti tijelo. Sve to ima efekta samo ako reagujemo na vrijeme. Kada dođe do ozbiljnog pregrijevanja organizma, mogu se javiti pomućenje svijesti – ističe ona.

Posebno upozorava na sunčanicu i toplotni udar, koji nisu isto stanje, ali oba mogu imati ozbiljne posljedice. Toplotni udar nastaje kada tjelesna temperatura poraste na 40 i više stepeni, a organizam više nije u stanju da se hladi. Tada koža može postati suva, osoba je dezorijentisana, teško odgovara na pitanja i neophodna je hitna medicinska pomoć.

U vrijeme velikih vrućina, najugroženiji su hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice, ali ni zdravi ljudi nisu pošteđeni ako se izlažu suncu u najtoplijem dijelu dana. Poruka je i da sunčanica može dovesti do ozbiljnog pregrijevanja organizma, pa čak i do pucanja krvnih sudova u glavi i moždanog udara. Posebnu pažnju treba da obrate osobe koje imaju problema sa krvnim pritiskom. Pacijenti koji koriste terapiju za povišen pritisak ne smiju samostalno mijenjati lijekove, dok oni sa niskim pritiskom eventualno prilagođavanje terapije moraju raditi isključivo u dogovoru sa ljekarom.

Ljekari savjetuju i šta možemo da uradimo ako se nađemo pored osobe za koju sumnja da je doživjela toplotni udar. Ako je pri svijesti, treba joj dati manje količine vode, premjestiti je u hlad, skinuti višak odjeće i rashlađivati tijelo mokrom tkaninom. Naime, mokru tkaninu treba staviti ispod pazuha i u predjelu vrata, gdje prolazi velika arterija. I naravno, pozvati Hitnu pomoć.

Na oprez upozorava i banjalučka Civilna zaštita, koja apeluje na građane da izbjegavaju boravak na suncu između 10 i 17 časova, kada je UV zračenje najjače. Savjetuju redovan unos vode, laganu odjeću od prirodnih materijala i rashlađivanje prostora u kojem se boravi, posebno tokom noći kada je moguće provjetriti dom.

Ne ostavljati djecu i životinje u parkiranom vozilu, a osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmarati, skloniti u hlad i piti dosta vode. Nositi laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako već moramo da radimo napolju, neka to bude rano ujutro ili poslije 17 časova.

Dodatna opasnost ovih dana prijeti i iz prirode. Visoke temperature i suša značajno povećavaju rizik od požara, zbog čega je upućen apel da se ne pali vatra na otvorenom i da se svako odgovorno ponaša kako bi se spriječile nesreće.

Meteorolozi poručuju da će pred nama biti nekoliko izuzetno teških dana. Zato je važno da se zaštitimo na vrijeme, pijemo dosta vode, izbjegavamo sunce koliko možemo.

(Srpskainfo) Foto: BN

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju spomen na Svetu Mariju Magdalenu, u narodu poznatiju kao Blaga Marija. Iako ovaj praznik u crkvenom kalendaru nije obilježen crvenim slovom, u narodu se izuzetno poštuje i smatra jednim od najvažnijih praznika posvećenih ženskom zastupništvu i molitvi.

Ravnoapostolna svetiteljka od koje je potekao vaskršnji običaj
Marija Magdalena bila je rodom iz gorskih predjela Sirije, oko grada Magdale, po čemu je i dobila ime. Tokom Hristovog zemaljskog života postala je njegova vjerna sljedbenica, a zbog svoje nepokolebljive vjere i odanosti, Pravoslavna crkva je smatra ravnom apostolima. Kada su razapinjali Isusa na Golgoti, ona je neumorno stajala pod krstom, rame uz rame sa Presvetom Bogorodicom.

Nakon Hristovog vaskrsenja, Marija Magdalena postaje hrabra propovjednica hrišćanstva. Tri puta je posjetila Hristov grob, a sam Gospod joj se nakon Vaskrsenja dva puta lično ukazao.

Prema hrišćanskom predanju, put ju je odveo u Rim, gdje je izašla pred cara Tiberija i uručila mu nesvakidašnji dar – crveno obojeno jaje. Upravo od ovog njenog čina potiče tradicija farbanja crvenih jaja za Vaskrs koju baštinimo i danas. Iz Rima je otišla u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova, gdje je i završila svoj zemaljski put, a njene svete mošti kasnije su prenesene u Carigrad.

Običaji na današnji dan: Šta se radi, a šta je strogo zabranjeno?
Za praznik Blage Marije vezani su duboko ukorijenjeni narodni običaji i vjerovanja:

Strogi odmor od teških poslova: Iako je praznik crnim slovom upisan u kalendaru, jednako kao na Ognjenu Mariju i Svetu Petku, na današnji dan se ništa ne radi u kući niti u polju. Vjeruje se da težački rad na ovaj dan vrijeđa svetiteljku, te da dan treba provesti u miru, duhovnom odmoru i molitvi.

Brat i sestra razgovaraju: U narodnom vjerovanju, Blaga Marija je sestra Svetog Ilije Gromovnika. Zbog toga se vjeruje da su eventualne ljetne oluje, grmljavina i grad na današnji dan znak da “brat i sestra razgovaraju”.

MOLITVA ZA ŽENE KOJA SE NE ODBIJA:
Marija Magdalena se u pravoslavnom svijetu smatra velikom zaštitnicom žena. Narodno je vjerovanje da sve žene danas treba da odu u crkvu, pomole se pred njenom ikonom i zapale svijeću. Vjeruje se da svaka žena koja se sa čistim srcem i vjerom obrati svetiteljki može zatražiti ispunjenje jedne želje – i da je Blaga Marija neće odbiti.

U Republici Srpskoj danas je Dan žalosti, dan kada tišina govori glasnije od svake riječi. Obilježava se neprolazna 31 godina od nezapamćenog stradanja srpskog naroda u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“, u kojoj je zvjerski ubijeno više od 1.904 ljudi, dok je više od 220.000 nedužnih duša sa zavežljajima u rukama i suzama u očima zauvijek protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Zastave su danas spuštene na pola koplja, a Dan žalosti obilježava se u skladu sa Zakonom, kako je ranije saopšteno iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske, koja je ovu odluku donijela 21. jula.

Danas će u Banjaluci i Mrkonjić Gradu biti održan Centralni skup sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u ovom strašnom pogromu nad narodom Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine.

Taj crni 4. avgust 1995. godine ostao je urezan u pamćenje kao početak najveće izbjegličke kolone na ovim prostorima. Ofanziva hrvatske vojske, policije i jedinica HVO-a pretvorila je domove u buktinje, a puteve u nepodnošljivu dramu preživljavanja.

Podaci dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ lede krv u žilama i opominju na razmjere ove tragedije: na spisku poginulih i nestalih nalazi se 1.904 imena. Među njima je 1.250 civila, od kojih su tri četvrtine bili nemoćni starci stariji od 60 godina.

Ono što posebno slama i najtvrđa srca jeste činjenica da je u ovom zločinu bez kazne ugaseno i deset mladih života – djece mlađe od 14 godina, dok je među žrtvama čak 566 žena. Ovo predstavlja poseban, najcrnji rekord i najtužniju stranicu ratnih dešavanja devetesetih godina.

Iako je Međunarodni sud pravde u svojoj presudi iz februara 2015. godine ovu akciju zvanično okvalifikovao kao etničko čišćenje, za brojne porodice koje i danas tragaju za kostima svojih najmilijih nepravda ostaje duboka – jer svjetski eksperti jasni poručuju da je ova operacija imala sve brutalne karakteristike genocida.

Srpska danas ćuti, pali svijeće i sjeća se. Da se nikada ne zaboravi i nikome ne ponovi.