Connect with us

Društvo

VIPOTNIK O ZAGAĐENJU VAZDUHA: Problem rješavati sistemski

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je Srni da se problem zagađenja vazduha mora rješavati sistemski, multisektorski i konstantno kako bi se došlo do kvalitetnih rješenja i doprinijelo tome da doneseni propisi ne budu samo mrtvo slovo na papiru.

Vipotnik je istakao da su usvojeni strateški dokumenti u oblasti zaštite vazduha, te podsjetio da se u Srpskoj realizuju projekti energetske efikasnosti koji znatno doprinose smanjenju emisije štetnih gasova.

On je ukazao na to da je u Srpskoj proizvodnja električne energije primarno iz termoelektrana, zbog čega je neophodno da se sektor elektroprivrede maksimalno uključi u rješavanje ovih problema.

“Termoelektrane `Gacko` i `Ugljevik` su najveći zagađivači, a Termoelektrana `Stanari` se, zahvaljujući snažnim filterima i savremenim tehnologijama, kreće ispod dozvoljenih emisija”, rekao je Vipotnik.

On je podsjetio da je Ministarstvo u nekoliko navrata pokušavalo da u zakon unese odredbu “zagađivač plaća”, gdje bi dvije termoelektrane plaćale taksu, ali bi im se taj novac vraćao upravo za finansiranje mjera za smanjenje zagađenja – nabavku savremenih filtera i prečišćivača.

Kada je riječ o Banjaluci, Vipotnik je naveo da su osnovni problem saobraćaj, individualna ložišta i izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata po regulacionim planovima koji se donose u interesu kapitala, a ne humanog življenja.

Prema njegovim riječima, Banjaluka se nalazi u kotlini i prilikom izrade i donošenja planskih akata koji su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, neophodno je voditi računa o prostornim i klimatskim uslovima, što očigledno nije slučaj, te poštovati stav stručne javnosti, ali i povećati angažman inspekcijskih organa.

“Imamo čitave stambeno-poslovne komplekse koji presijecaju značajne pravce i ruže vjetrova, što sve štetne emisije zadržava u kotlini”, objasnio je Vipotnik.

S druge strane, banjalučka toplana, kako kaže, ne može podnijeti veliku stambenu ekspanziju i većina zgrada ima svoje kotlovnice koje u nekoj mjeri doprinose zagađenju, bez obzira na energent.

“Tu treba dodati i problem individualnih ložišta kojih je, prema nekim procjenama, nešto više od 45.000 u samom gradu. Zbog skupih energenata, ljudi su prisiljeni da kupuju ugalj najlošijeg kvaliteta, sa velikim sadržajem sumpora”, rekao je Vipotnik.

On kaže da je jedan od najvećih zagađivača u Banjaluci saobraćaj, jer je sistem javnog prevoza loš sa nedovoljnim brojem linija, nedovoljno polazaka, skupim kartama, zbog čega je na ulicama ogroman broj automobila.

Vipotnik je podsjetio da je Vlada Republike Srpske usvojila informaciju i zaključak o obavezi preduzimanja sektorskih mjera i aktivnosti radi zaštite i upravljanja kvalitetom vazduha u Srpskoj kojim su sve institucije zadužene da na dnevnom nivou prate situaciju i postupaju u skladu sa svojim nadležnostima.

Related Topics:

Društvo

“SKADAR NA BOJANI” U PRIJEDORU: Vrtić u Pećanima ni nakon 4 godine nije završen

Radovi na izgradnji vrtića u prijedorskom naselju Pećani godinama tapkaju u mjestu. 10. septembra 2022. godine kamen temeljac položili su gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor i tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uz pregršet obećanja da će Prijedor dobiti moderano izgrađenu predškolsku ustanovu.

Skoro je polovina 2026. godine. Vrtić još uvijek nije završen.

Iako je sada već bivša predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović prilikom polaganja kamena temeljca obećala da će vrtić biti izgrađen sredstvima iz budžeta predsjednika to se ipak nije desilo. Grad Prijedor ušao je u kreditno zaduženje.

Gradnju ovog objekta u startu kako su pisali brojni mediji, pratile su malverzacije sa zemljištem zbog čega su zbog nesvakidašnje trampe, podnešene i određene prijave Okružnom javnom Tužilaštvu u Prijedoru.

Naime, Grad Prijedor dao je firmi nekretnine MNL koje su u vlasništvu Vojislava Miletića kadar Socijalističke partije Srpske tender vrijedan 3,15 miliona maraka i to na placu koji je grad dao a poslije uzeo od ove iste firme.

Dok radovi godinama stoje, liste čekanja u Prijedoru postaju sve duže, a mnogi roditelji nemaju izbora osim da djecu šalju u privatne ustanove, smatra odbornik Pokreta Sigurna Srpske Predrag Kukolj.

Građani Prijedora često kažu za ovaj vrtić gradi kao Skadar na Bojani.

Vrtić je prvobitno bio obećan do kraja 2021. godine, zatim je položen kamen temeljac 2022 godine.

Četiri godine nakon toga od vrtića još uvijek nema ništa”- kaže Kukolj.

Na pitanje kada će zvanično biti završena sapunica gradnje vrtića na Pećanima, odgovor od gradskih vlasti nismo dobili.

Na zvaničnoj internet stranici grada nedavno je objavljen a potom i poništen postupak javne nabavke za izgradnju pristupne saobraćajnice i vrelovoda za novi dječiji vrtić, nakon što je utvrđeno da je jedina pristigla ponuda bila viša od planiranog iznosa.

Ovo je još jedan epilog koji komplikuje izgradnju ovog objekta.

BN

Nastavi čitati

Društvo

BORCI NA NOGAMA ZBOG ZAKONA: Traže spiskove i razotkrivanje „lažnih“

Najava novih izmjena Zakona o pravima boraca po hitnom postupku podigla je na noge ne samo udruženja veterana, već i širu javnost, koja u zvaničnoj brojci od 200.000 korisnika dodatka vidi isključivo – političku prevaru.

Dok se Narodna skupština RS priprema za sjednicu 19. maja, reakcije građana i bivših boraca na društvenim mrežama i portalima ukazuju na duboki jaz između boraca „na papiru“ i onih koji su stvarno krvarili. U većini komentara borci jasno pokazuju ljutnju, zahtijevajući javnu objavu spiskova i hitnu reviziju. Insistiraju na transparentnosti kako bi „komšije vidjele ko je rat proveo u rovu“, uz napomenu da bi stvarna revizija otkrila najmanje 100.000 lažnih boraca koji služe kao glasačka mašinerija.

Čitaoci portala Srpskainfo oštro kritikuju aktuelnu vlast, ali i opoziciju, tvrdeći da su borci postali moneta za potkusurivanje. Uz ocjenu da je borački dodatak od 5 KM po mjesecu uvreda za prolivenu krv, borci poručuju da neće odustati dok se istinski veterani ne odvoje od dezertera i profitera koji danas, tri decenije nakon rata, uživaju nezaslužene privilegije.

„Kad se riješimo tih lažnih boraca koji služe samo za izborne krađe, tada će i borci moći imati primanja dostojna čovjeka. Samo naprijed, ne odustajte!“

„Svi pravi borci trebaju da održe sastanak i da izaberu stranku koju će voditi, a jednog kandidovati za predsjednika RS. I članovi porodice da izađu na izbore i glasaju za toga koga su borci izabrali. Nema Dodika, Blanuše, Stevandića ili bilo koga – samo borac ili njegov potomak.“

„Glasači su lažni borci i ako ih skinu sa finansiranja, ostadoše bez glasova!“

S druge strane, ima i onih koji ne vjeruju da bi revizija istinskim borcima donijela bilo šta dobro:

„Ako dođe do revizije, mnogi istinski borci će ostati bez svojih prava, a lažni će ostati na listama. Kod nas je takav sistem, nije za poštenog čovjeka, samo za lopove, hohštaplere i osobe bez trunke morala.“

Prethodno je predsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“ Risto Jeftić poručio pred sjednicu Narodne skupštine da neće odustati od svoje borbe.

– Nema izdaje, nema prodaje i nema predaje do konačnog cilja, pravičnog zakona i zaslužnog položaja boračke populacije. Vlast nas neće obmanuti, kako to planira da učini na sljedećoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske – rekao je on.

Na toj sjednici, prema predloženom dnevnom redu, pod tačkom 7. trebalo bi da se po hitnom postupku usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.

Predloženo zakonsko rješenje od same najave izaziva žestoke kritike i osude pojedinih boračkih udruženja i organizacija jer, kako su isticali, ne predviđa reviziju boračkih statusa, odnosno utvrđivanja ko su pravi, a ko lažni borci VRS.

Posebno je problematično to što se, prema zvaničnim podacima koje je prije par godina iznio tadašnji ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Danijel Egić, u evidencijama nalazi blizu 200.000 korisnika prava na mjesečni borački dodatak.

Ti podaci izazvali su ogorčenje i nevjericu među brojnim bivšim borcima VRS, koji su isticali da ni u najtežim ratnim vremenima broj pripadnika VRS nije iznosio više od 155.000.

Budući da je od završetka rata do danas prošlo više od tri decenije, da su u u tom periodu mnogi bivši borci VRS prirodnim putem otišli s ovog svijeta, dok ih je veliki broj prethodnih godina trajno odselio iz Republike Srpske i BiH, ostalo je nejasno kako se u evidencijama za primanje boračkog dodatka nalazi blizu 200.000 korisnika tog prava?

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

“PLJAČKA” NA TEZGAMA: Trešnje skuplje nego ikad, građani bijesni

Visoke cijene ranih trešanja na zagrebačkim tržnicama izazvale su ogorčenost kupaca, koji tvrde da je riječ o pretjeranom poskupljenju.

Naime, za kilogram uvoznih, uglavnom španskih trešanja, na pojedinim štandovima treba izdvojiti i do 20 evra, što je za mnoge, kažu, potpuno nedostižno s hrvatskim platama.

„Cijene ne da su lude, to su totalno lude cijene. Nemoguće je da za pola kile jagoda traže pet eura, a kilogram trešanja 20 eura. Od čega je to, zlata?”, pita se Davor iz Zagreba, prenosi net.hr.

Sličnog je mišljenja i Ela, koja smatra da su takve cijene apsurdne za prosječnog kupca.

„Uz svaki takav štand odmah bih stavila nekoga iz poreske uprave, pa onoga ko je u stanju to kupiti pitala za porijeklo novca”, kaže.

Na tržnicama su zasad uglavnom dostupne uvozne trešnje, dok će domaće, ističu prodavači i uzgajivači, u većim količinama stići tek krajem maja. Kupci smatraju da se cijene voća sve manje prilagođavaju životnom standardu građana.

„Cijene su dosta visoke, ne prilagođavaju se stanovništvu i kupcima. Trebalo bi to ipak biti malo jeftinije da ljudi mogu preživjeti, jer dosta teško žive”, kaže Zagrepčanka Ankica Mirić.

Uzgajivač: Masovno nas pljačkaju

Trešnje već decenijama uzgaja i Robert Hadžić, vlasnik OPG-a, koji najavljuje da će svoje ovogodišnje domaće trešnje prodavati za 7 do 8 evra po kilogramu — gotovo tri puta jeftinije od nekih trenutno ponuđenih uvoznih.

Glavni problem, tvrdi, nisu sami proizvođači nego preprodavači.

„To je totalno ludo vrijeme, nema veze s realnošću. U redu, to je španska trešnja, vjerovatno iz Extremadure, koja puno ranije stiže nego naša, ali mogu sa sigurnošću reći da te iste trešnje u zemljama gdje se izvoze, poput Njemačke ili Austrije, nisu 20 eura. Možda su 10 do 12, ali ne 20. Ovo je zbilja špekulativno i masovno nas pljačkaju”, poručuje Hadžić.

Nastavi čitati

Aktuelno