Connect with us

Politika

SVAKO MALO NOVI IZBORI! CIK traži još 600.000 maraka

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta, koje je kao sporne označila Centralna izborna komisija (CIK) BiH zbog sumnji da je bilo krađe glasova i drugih manipulacija, ali svi detalji u vezi sa ponovnim otvaranjem birališta širom Srpske biće objelodanjeni tek nakon uplate novca koji je potreban za organizovanje novog glasanja.

Konačnu odluku je usvojio CIK nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbacilo žalbe SDS-a i SNSD-a na prvobitnu odluku te komisije kojoj je i potvrđeno da će izborni proces biti ponovljen.

Novac za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora biće, kako je rečeno u CIK-u, obezbijeđen u budžetu institucija na nivou BiH u roku od 15 dana od dana donošenja te odluke.

Procjena je da će im na predstojeće aktivnosti s ciljem ponavljanja izbora biti potrebno 600.000 KM, a zahtjev je dostavljen Ministarstvu finansija i trezora BiH.

– Centralna izborna komisija BiH će uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za ponovne prijevremene izbore usvojiti i objaviti nakon što se, u skladu sa članom Izbornog zakona BiH, obezbijede sredstva za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora – saopšteno je iz CIK-a, odakle su podsjetili da se ponovni izbori sprovode na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima.

Ponovljeni izbori se, naime, prema Izbornom zakonu sprovode na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska na poništenim izborima i sprovode se na dan koji odredi CIK, najkasnije 14 dana od dana pravosnažnosti odluke o poništenju izbora.

Spekulisalo se da će izbori biti ponovljeni najkasnije u drugoj polovini januara, ali ni činjenica da će, kao jednom prilikom u Doboju i Srebrenici, biti ponovljeni u februaru ne mijenja stavove u stranačkim taborima.

Iz SNSD-a i u prvim danima 2026. tvrde da je njihov kandidat Siniša Karan (SNSD) pobjednik, potkrepljujući to i utvrđenim rezultatima CIK-a BiH te naglašavaju da neće proći plan da se oslabe institucije Republike.

– Čekamo konkretna pravila CIK-a, da li će biti kampanje ili ne i kako će sve to teći. Od toga zavise naši potezi, a činjenica je da jako mnogo ljudi u ovom momentu sigurno i ne zna ni za kada su zakazani ponovo izbori, tako da ćemo sigurno morati razgovarati sa ljudima – rekao je juče potpredsjednik SNSD-a Miroslav Bojić za “Glas”.

I oni su, kako je podvukao, kao i opozicija nezadovoljni odlukom CIK-a, ali iz drugog razloga.

– Mi smatramo da nema osnova za ponavljanje izbora. Radi se o sredinama gdje SNSD ima lokalnu vlast, a nigdje se, u većem obimu, ne ponavljaju izbori, a da tamo vlast ima opozicija. Njihove izjave su od početka tendenciozne, a na to je djelimično nasjeo i CIK. Sigurno je da ćemo razgovarati sa svakim čovjekom – rekao je Bojić.

Iz opozicije, izražavajući nezadovoljstvo jer nisu poništeni izbori na svim biračkim mjestima u četiri, po njima, najspornije lokalne zajednice, navode da će, kao i njihovi protivnici, razgovarati sa svima, uvjereni da je Branko Blanuša taj koji će na kraju i zasjesti u fotelju u Palati Republike.

– Naš stav je bio da se ponište i ponove izbori na svim biračkim mjestima u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu, gdje je najveća izborna krađa. Nje je bilo i na brojnim mjestima širom Srpske, ali CIK je odlučio da odbije žalbe i SDS-a i SNSD-a koji je tražio da se ne ponavljaju izbori. Ipak, sada imamo priliku da na 136 biračkih mjesta branimo volju građana. Mi smo za to spremni. Borićemo se za svaki glas – izjavio je za “Glas” potpredsjednik SDS-a i šef Izbornog štaba Želimir Nešković.

Na stranačkim organima će, kako je rekao, otvoreno razgovarati i da li će i koje poteze povući jer je CIK odbacio njihov zahtjev da na ponovljenim izborima upotrijebi modernu opremu, kao što su skeneri koji su već korišćeni.

– Razgovaraćemo, svakako, i o protestima kao odgovoru na to. Pred nama su sada praznici. O svim koracima razgovaraćemo unutar organa stranke i sa Blanušom koji je izabran i za predsjednika SDS-a – zaključio je Nešković.

Utvrđeni rezultati izbora, održanih 23. novembra 2025, pokazuju da Karan u odnosu na Blanušu ima oko 9.500 glasova više, ali ako bi se “izbrisali” glasovi koje su dobili na, po odluci CIK-a, spornim mjesta, kandidat SDS-a u slučaju ponavljanja izbora na 136 mjesta ima u startu oko 6.000 glasova više nego Karan.

Prijevremeni izbori su, naime, posljedica presude kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen u Sudu BiH jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Utvrđeni rezultati

Siniša Karan (SNSD) 222.182

Branko Blanuša (SDS) 212.605

Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) 2.018

Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) 1.698

Igor Gašević (nezavisni kandidat) 1.353

Slavko Dragičević (nezavisni kandidat) 1.066

(Izvor CIK, 15. decembar 2025.)

Politika

DODIK NA FLORIDI U POTRAZI ZA TRAMPOVOM FOTOGRAFIJOM? Za VIP pristup CPAC-u spremni izdvojiti čak 95.000 dolara po osobi?

​Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik planira otputovati na Floridu kako bi prisustvovao konvenciji američkih konzervativaca (CPAC) u odmaralištu Donalda Trampa Mar-a-Lago, saznaje se iz izvora upoznatih s planom putovanja. Primarni cilj odlaska jeste ostvarivanje kontakta i fotografisanje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, vodećim funkcionerima njegove administracije te republikanskim senatorima.

U Dodikovoj pratnji bi trebali putovati članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić.

Radi ostvarivanja maksimalnog pristupa VIP salonima, privatnim večerama i prostorijama iza scene, Dodikov tim namjerava kupiti najskuplju “Backstage” ulaznicu po cijeni od 95.000 dolara po osobi.

Riječ je o komercijalnom događaju te kupovina ulaznice ne predstavlja zvanični poziv Bijele kuće niti američke administracije.

​Među najavljenim učesnicima skupa s kojima Dodik nastoji ostvariti kontakt i fotografisati se nalaze se republikanski senatori Majk Li i Rik Skot, američki ministar rada Kit Sonderling, direktor Vijeća Bijele kuće za unutrašnju politiku Vins Hejli, te drugi zvaničnici Trampove administracije.

​Dodikov odlazak dio je šire političko-medijske operacije i višegodišnjeg lobiranja SNSD-a u Vašingtonu.

Primarni cilj fotografisanja s uticajnim američkim zvaničnicima jeste plasiranje protokolarnih susreta u domaćoj javnosti kao dokaza navodne podrške Vašingtona i demantovanja tvrdnji o međunarodnoj izolaciji.

​Uprkos detaljnim priprema i lobističkim nastojanjima – uključujući i raniji susret Željke Cvijanović sa šeficom kabineta Bijele kuće Susi Vajls – Dodik još nije javno potvrdio odlazak na Floridu, za razliku od nekih drugih političara, privrednika i vlasnika medija u regionu koji su javno saopštili da će biti u Trampovom odmaralištu na Floridi.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ O INCIDENTU LJUBIŠE ĆOSIĆA: „Nema opravdanja, najmanje što duguje javnosti jeste izvinjenje“

“Politika se nažalost srozala na nivo da pobjeđuju oni koji obiđu više javnih mjesta, koji se s više ljudi pozdrave i koji više sitnih usluga učine biračima. Nažalost, za političare takvog načina rada u nekim sredinama kažu “narodni čovjek”, što je poraz našeg kolektivnog odnosa prema očekivanjima od javnih zvaničnika”, rekao je trenutni delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković povodom incidenta u kom je u alkoholisanom stanju učestvovao gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Vuković je nekadašnji gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

“Rekao bih da nije prvi put da svjedočimo sličnim situacijama tokom prethodnih nekoliko godina. Moje mišljenje je da ono što smo vidjeli na snimku, blago rečeno, ne priliči nikome a naročito ne javnim ličnostima. Nikakva opravdanja ne mogu da budu prihvaćena. Floskule koje možemo čuti “da svako može popiti malo više” ili pak “da svi imaju pravo na privatni život” trebaju da posluže kao opravdanje, ali bih rekao da su to izgovori koje treba odbaciti. Javne ličnosti imaju posebnu i dodatnu obavezu voditi računa o svemu”, izričit je Vuković.

“Politika bi morala biti nešto drugo, prije svega opšti interes, ozbiljnost, odgovornost i vizija. Nadam se i očekujem da tokom razvoja demokratizacije mijenjamo pogled na izbore, politike, programe i kandidate.”

Na pitanje da li Ćosić treba podnijeti ostavku, Vuković smatra da je minimalno hitno izvinjenje vjelokupnoj javnosti.

“Mislim da smo mi kao društvo još uvijek daleko od prihvatanja odgovornosti podnošenjem ostavki za ovakve i slične stvari. Zanimljiv će biti stav SNSD-a i Dodika koji su nedavno stranački i politički brutalno kaznili Anju LJubojević za javne ispade”, naveo je on.

Nastavi čitati

Politika

STUDENTSKA POBJEDA U SRBIJI PROBUDILA NADU I U SRPSKOJ: „Pokazali su da nijedna vlast nije nesmjenjiva“

Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Nastavi čitati

Aktuelno