Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka ponovo je upozorio da BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra koje joj je EU dodijelila kroz Plan rasta ukoliko se hitno ne preduzmu koraci za ispunjavanje mjera iz Reformske agende i napredak na evropskom putu.

“Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu”, naveo je u kolumni šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka.

Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se, navodi on, da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

“Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu”, ističe Soreka i dodaje:

“Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta.

Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona evra prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.”

Soreka ističe da su neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.

“Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana.

Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera”, navodi Soreka u kolumni.

Sveobuhvatne reforme unaprijediće poslovno okruženje i privući investicije, navodi on, dodajući da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.

Vladimir Grujić, član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka, oštro je kritikovao rad Goran Maričić, navodeći da se direktor Poreske uprave bavi sporednim temama dok ključni problemi ostaju bez odgovora.

„Direktor Poreske uprave Goran Maričić se bavi banderama, umjesto da objasni kako će da naplati 250 miliona poreskih dugovanja“, istakao je Grujić.

On je naglasio da most u naselju Česma ne bi bio izgrađen bez inicijative Draško Stanivuković i doprinosa gradske uprave u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, te dodao da bi za Republiku Srpsku i njene građane bilo korisnije da se direktor Poreske uprave fokusira na naplatu višemilionskih dugovanja pravnih lica prema budžetu, umjesto na lokalne teme poput puteva, mostova i rasvjete u Banjaluci.

Grujić je poručio da, zahvaljujući dvodecenijskoj politici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), brojne institucije i javna preduzeća grcaju u milionskim dugovima, te ne izmiruju redovno svoje obaveze ni prema radnicima ni prema državi.

„Da li direktor Poreske uprave može da odgovori javnosti zašto 100 najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj duguju oko 250 miliona KM i da li su među najvećim dužnicima preduzeća kojima rukovodi upravo kadar stranke kojoj pripada i sam Maričić“, upitao je Grujić.

On ističe da većina građana redovno izmiruje svoje obaveze uprkos skromnim primanjima, dok Poreska uprava dozvoljava povlašćenim pojedincima i preduzećima da duguju milione bez ikakvih pravnih posljedica.

„Podsjećamo gospodina Maričića da je i sam u sukobu interesa, jer je Zakonom o državnim službenicima Republike Srpske jasno propisano da državni službenici ne mogu biti članovi organa političkih partija. Pozivamo Vladu Republike Srpske da primijeni zakon i razriješi ga dužnosti direktora Poreske uprave Republike Srpske, jer je njegova javna funkcija nespojiva sa političkim angažmanom“, zaključio je Grujić.

Po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uz nadzor postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH, trenutno se sprovode pretresi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH, a što obuhvata i kancelarije i računare ministra Ramu Isaka.

“Naredbama je obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja”, naveli su iz Federalnog tužilaštva FBiH danas, u utorak, 21. aprila 2026.

Predmet Munjić i dr. je, kako su dodali, u međuvremenu proširen na način da su mu pridružena još četiri predmeta formirana na osnovu krivičnih prijava protiv više lica, te se u okviru trenutnog stanja u predmetu vrše određene radnje i aktivnosti.