Klimatolozi procenjuju da bi više od 450.000 ljudi moglo da umre u narednih šest mjeseci usljed ekstremnih vrućina izazvanih fenomenom “super El Ninjo“. Ova brojka ne uključuje prijevremene smrti koje su već posljedica porasta temperatura uslijed klimatskih promena, piše Guardian.

Posljedice će se osjetiti širom svijeta, od Indonezije i Indije do Nigerije i SAD. Takođe se predviđa veliki broj smrtnih slučajeva usljed suša, šumskih požara i poplava – pojava koje redovno prate El Ninjo.

El Ninjo koji trenutno zagrijava planetu nadmašio je u ponedeljak prethodne temperaturne rekorde za ovaj fenomen, stigavši mjesecima prije očekivanog vrhunca. Intenzitet vrućine toliko prevazilazi prethodne slučajeve da su ga naučnici opisali kao “zapanjujući” i “razmera Godzile”. Iako je riječ o prirodnom klimatskom događaju, globalno zagrevanje može dodatno pojačati njegove efekte.

Procene u vezi sa smrtnošću izazvanom vrućinom izračunate su na regionalnom nivou. Istraživači ističu da ove projekcije tačno ukazuju na to gdje su potrebne mjere zaštite kako bi se spasili životi. Takve mjere uključuju bolje prognoziranje toplotnih talasa, otvaranje centara za rashlađivanje, angažovanje dodatnog osoblja u zdravstvenim ustanovama tokom perioda najvećih vrućina i zaštitu radnika koji rade na otvorenom. Globalni rizik i najugroženije zemlje

“Procjena od 451.000 ljudi predstavlja toliko veliku brojku da može djelovati apstraktno, ali ona obuhvata roditelje i djecu, bake i deke, komšije – ljude koji odlaze na posao, brinu o svojim porodicama i žive svoje živote”, izjavio je profesor Majkl Grinstoun, suosnivač Laboratorije za klimatske uticaje (Climate Impact Lab) pri Univerzitetu u Čikagu i jedan od autora izvještaja.

Procjena smrtnosti obuhvata period od septembra do februara 2027. godine, odnosno vremenski okvir za koji su dostupne trenutne temperaturne prognoze. Međutim, naučnici smatraju da će se povišena stopa smrtnosti povezane sa vrućinom zadržati sve do juna ili jula 2027. godine.

Zemlje koje će biti najviše pogođene u narednih šest meseci su tropske države: Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. SAD se svrstavaju među 20 najugroženijih zemalja, sa predviđenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva. Gledano šire, značajno su pogođeni i afrički region Sahel i Jugoistočna Azija.

Projekcije se zasnivaju na recenziranim metodama koje prate mjesečnu vezu između temperature i viška smrtnih slučajeva u 24.378 regiona širom svijeta. Ovi podaci su kombinovani sa prognozama o višim temperaturama koje će u narednim mjesecima izazvati fenomen El Ninjo.

Kao polazna osnova uzet je prosječan broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom na mjesečnom nivou, zabilježen u periodu od 1996. do 2025. godine.

“Ljudi su ranije mogli da predvide poremećaje u poljoprivrednim prinosima i izdaju rana upozorenja o njima”, rekao je Grinston.

Izvještaj će biti dostavljen naučnom časopisu radi recenzije, a Grinston je dodao da bi, s obzirom na hitnost situacije, “bilo neodgovorno ćutati o tome”.

Naučnici kažu da ovaj El Ninjo takođe služi kao “razglednica iz naše budućnosti” jer podiže temperature na nivoe za koje se, usljed klimatske krize, nije očekivalo da će biti dostignuti još 20 godina.

“Jačanje službi hitne pomoći i bolje usmjeravanje mjera mogu spasiti mnoge živote ove godine”, rekla je koautorka izvještaja dr Tama Karlton sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju za Guardian.

“Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu uobičajene, ne želimo da budemo u stanju stalne vanredne situacije. Moramo odmah delovati kako bismo osmislili, primenili i procenili alate koji će spasavati živote u godinama koje dolaze”, ističe dr Karlton.

El Ninjo će takođe uticati na snabdijevanje hranom. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je u avgustu da bi njegove posljedice mogle dovesti do akutne gladi za oko 50 miliona ljudi i izazvati rast cijena. Veliki El Ninjo iz perioda 1877–1878. godine izazvao je više od 50 miliona smrtnih slučajeva usljed suše i gladi, pri čemu su Indija, Brazil i Kina najteže pogođeni.

Profesorka Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu izjavila je u ponedjeljak da trenutni El Ninjo predstavlja ogromnu preraspodelu energije unutar klimatskog sistema i opasan je jer se odvija u uslovima klimatskog sistema koji je znatno topliji usljed ljudskog uticaja.

“Stoga ćemo se na mnogim mjestima širom svijeta suočiti sa ekstremnim vrućinama bez presjedana, uz sve posljedice po zdravlje, bezbjednost hrane i zalihe vode. El Ninjo dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo da sagorijevamo fosilna goriva, on se javlja u uslovima sve više temperature, što zajednicama znatno otežava suočavanje sa posljedicama”, rekla je Oto, piše Telegraf.

Cijena nafte Brent je danas pala na manje od 99 dolara po barelu nakon što su višesatni razgovori američkih i iranskih zvaničnika u sjedištu Ujedinjenih nacija pojačali očekivanja da bi diplomatsko rješenje moglo da ublaži poremećaje u snabdijevanju naftom sa Bliskog istoka.

Fjučersi sjevernomorske nafte Brent za novembarsku isporuku oslabili su 0,71 odsto, na 98,55 dolara za barel, dok je cijena američke sirove nafte WTI pala 1,26 odsto, na 89,36 dolara za barel, prenosi CNBC.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u utorak da su američki zvaničnici imali “veoma dobar sastanak” sa iranskom delegacijom, koji je trajao oko tri sata.

Prema navodima Rojtersa, Iran bi mogao da ponovo otvori Ormuski moreuz u roku od nedjelju dana ukoliko SAD ublaže vojni pritisak i ukinu blokadu iranskih luka.

Evropski fjučersi gasa za oktobar su se danas na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po cijeni od 71,325 evra za megavat-sat.

Njemački berzanski indeks DAX, prema podacima u 9.30 časova, takoreći stagnira, dok je francuski CAC 40 u plusu za 0,42 odsto, britanski FTSE 100 za 0,23 odsto, milanski FTSE MIB za 0,49 odsto, a moskovski IMOEX za 0,17 odsto.

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,14254 dolara.

Cijena zlata je pala na 4.322,96 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 7,0855 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Američki berzanski indeks Dau Džons (Dow Jones) je na zatvaranju berzi u utorak pao za 0,36 odsto na 51.863,69 poena, S&P 500 je ostao stabilan na 7.764,64 poena, a Nasdak (Nasdaq) porastao za 0,45 odsto na 27.244,28 poena.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i poručio da smatra da američki predsjednik Donald Tramp želi da doprinese završetku rata. Zelenski je kao mogući naredni korak izdvojio trilateralni sastanak SAD, Ukrajine i Rusije.

Zelenski je u razgovoru za Sky News rekao da je spreman za direktan susret sa Putinom, kada za to budu ispunjeni uslovi.

„Spreman sam“, rekao je ukrajinski predsjednik, navodeći da bi sastanak mogao biti održan „bilo kada, kada sve strane budu spremne“.

Prema njegovim riječima, posebno važnu ulogu mogao bi imati Donald Tramp, koji bi, kako smatra Zelenski, mogao organizovati razgovore predstavnika tri zemlje.

Zelenski želi trilateralne pregovore

Ukrajinski predsjednik rekao je da je najvažnije to što postoji mogućnost organizovanja trilateralnog sastanka na kojem bi se razgovaralo o svim osjetljivim pitanjima koja otežavaju završetak rata.

Zelenski je ocijenio da bi takav format omogućio da se direktno razmotre pitanja koja su trenutno prepreka eventualnom dogovoru.

On je istovremeno poručio da je cilj Ukrajine da rat bude okončan što prije i da se diplomatski proces nastavi.

„Tramp želi da okonča rat“

Govoreći o svom susretu sa američkim predsjednikom, Zelenski je rekao da vjeruje da Tramp želi da rat bude završen i da će pokušati da doprinese tome.

„Tramp želi da okonča rat“, rekao je Zelenski, dodajući da SAD mogu imati važnu ulogu u eventualnom približavanju stavova Moskve i Kijeva.

Trump je nakon sastanka sa Zelenskim u New Yorku takođe govorio o mogućnosti dogovora između Rusije i Ukrajine, rekavši da misli da će se „nešto dogoditi“.

Razgovarali i o energetskom primirju

Jedna od tema razgovora Zelenskog i Trumpa bila je i mogućnost primirja koje bi obuhvatilo energetske objekte.

Zelenski je nakon sastanka rekao da je Ukrajina spremna na takav dogovor pod uslovom da ga Rusija poštuje i prestane sa napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

„Spremni smo za bilo koji format energetskog primirja“, rekao je Zelenski, uz poruku da bi Washington mogao prenijeti ukrajinski stav Moskvi.

Trump govorio o mogućem dogovoru

Američki predsjednik je nakon susreta sa Zelenskim rekao da vjeruje da bi Rusija i Ukrajina mogle postići dogovor.

Na pitanje novinara da li bi Ukrajina morala nešto ustupiti kako bi rat bio završen, Trump je odgovorio: „Mislim da će se nešto dogoditi.“

Trump je tokom boravka u New Yorku takođe govorio o potrebi diplomatskog rješenja rata i ponovio da vjeruje da postoji prostor za napredak.

Putin još nije dio novog trilateralnog sastanka

Iako je Zelenski javno rekao da je spreman za susret sa Putinom, trenutno nema potvrđenog datuma niti dogovora o takvom sastanku.

Takođe, najava trilateralnog formata ne znači da je Rusija prihvatila takav sastanak. Za sada je riječ o prijedlogu i političkom signalu ukrajinske strane, uz nastojanje Washingtona da zadrži ulogu posrednika.

Nakon više od četiri godine rata, diplomatski napori ostaju usmjereni na pronalaženje formata u kojem bi Moskva i Kijev mogli razgovarati o prekidu borbi i mogućem širem mirovnom dogovoru.