Connect with us

Svijet

LOŠA VREMENA SU STIGLA! Mnogi gradovi u Njemačkoj bankrotirali

Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispunite svoje obaveze.

Loša vremena su stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika. Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavi stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 evra poreskih prihoda.

„Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj“, radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.

Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 evra građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 evra, dodjeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.

„Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu“, kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma. „To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno.“

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

Inače, u federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodijeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna. Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi evra. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energane. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

„Govori se o utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića“, objašnjava Špigler. Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi evra. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde evra.

Pravedna raspodjela: obaveze imaju svoju cijenu

Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.

Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodjelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne dijelove – svako po trećinu. Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine. „Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti“, kaže Špigler.

Obaveze rastu, sredstva se smanjuju

Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća.“

Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste. „Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda“, upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži“.

Nedostaje skoro 220 milijardi evra

Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi evra, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.

„Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti“, kaže Špigler. Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi evra kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.

Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi evra) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi evra). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi evra).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grijanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.

„To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa“, objašnjava Špigler. „Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju.“

Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?

Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna. „Moramo da pomognemo komunama“, rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispunite „zakonske obaveze koje im namećemo“. Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina, prewnosi Deutsche Welle.

Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vrijedan 500 milijardi evra, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama. „To nije zanemarljivo.“

S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. „To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak.“

Related Topics:

Svijet

ROK JE DO PETKA! Tramp najavio radikalan preokret na Bliskom istoku, EVO ŠTA SE SPREMA!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će Ormuski moreuz, biti “besplatno” i “potpuno otvoren do petka”.

– Dobre stvari se dešavaju. Brodovi sada počinju da se kreću. Do petka ćemo imati Ormuski moreuz potpuno otvoren – rekao je Tramp novinarima u francuskom gradu Evijan na marginama samita G7, prenosi Skaj njuz.

Odgovarajući na pitanja novinara, dok je bio u društvu lidera Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Mohameda bin Zajeda el Nahjana, Tramp je insistirao da je odnos SAD sa Iranom “sada normalizovan”. – Prolaz će biti otvoren bez naplaćivanja putarine i biće potpuno besplatan nakon 60 dana… Kada se trajno otvori, biće besplatan – kazao je Tramp.

Tramp je najavio da će održati konferenciju za novinare kako bi novinarima pročitao tačnu formulaciju memoranduma o prekidu vatre sa Iranom, navodeći da je to “veoma važan dokument”.

On je ranije danas novinarima rekao da memorandum o razumijevanju sa Iranom jasno navodi da Iran neće imati nuklearno oružje. Američki predsjednik je dodao da mu se dopada ideja da prosledi sporazum sa Iranom na razmatranje u kongres SAD. (Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.

“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.

vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.

Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.

Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.

– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.

Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.

– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.

Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.

Nastavi čitati

Aktuelno