Connect with us

Svijet

UBJEDLJI POBJEDA AfD-a: Osvojili 39 mandata, za većinu im trebaju još tri

AfD je osvojio 43,8 odsto glasova u Saskoj-Anhaltu i 39 mandata, dok je CDU pretrpio težak poraz na izborima u ovoj njemačkoj pokrajini.

Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je istorijsku pobjedu na izborima u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, osvojivši 43,8 odsto glasova i 39 od ukupno 83 mandata u pokrajinskom parlamentu.

Za apsolutnu većinu potrebna su 42 mandata, pa je AfD ostao samo tri mjesta udaljen od samostalne većine.

Rezultat je izazvao veliko slavlje među funkcionerima stranke i nosiocem liste Ulrihom Zigmundom, koji su uz uzvike i tapšanje po ramenima proslavili izborni uspjeh.

CDU je osvojio 17,2 odsto glasova i 15 mandata, SPD 9,3 odsto i osam mandata, Zeleni 8,9 odsto i osam mandata, a Ljevica 8,6 odsto i takođe osam mandata.

U parlament je ušao i BSW, Savez Sahre Wagenkneht, koji je sa 5,3 odsto glasova osvojio pet mandata.

Kako AfD može do većine

AfD bi do većine mogao pokušati da dođe kroz koaliciju, a kao potencijalni partner nameće se BSW, stranka krajnje ljevice koja je prešla izborni prag od pet odsto.

Ipak, iz AfD-a su već nagovijestili da nisu zainteresovani za takav dogovor.

Zigmund je u programu njemačke javne televizije ZDF isključio mogućnost koalicije sa BSW-om.

„Želimo potpuno jasno pokazati da birači nakon izbora napokon dobiju ono za što su glasali“, rekao je Zigmund, dodajući da je BSW „dio problema, a ne rješenje“.

Supredsjednik AfD-a Tino Hrupala, međutim, rekao je da su spremni „pružiti ruku“ svim strankama.

Sve glavne stranke odbacile su mogućnost saradnje sa AfD-om, koju je njemačka obavještajna služba označila „ekstremističkom“ zbog njene antiislamske i antimigrantske retorike.

Glavne stranke i dalje održavaju takozvani „protupožarni zid“, odnosno odbijaju bilo kakvu saradnju sa krajnjom desnicom. Alis Vajdel takav stav je ocijenila kao „duboko nedemokratski“.

Čak i kada bi se sve ostale stranke udružile, njihov broj mandata bio bi takav da bi velika koalicija mogla funkcionisati samo kao manjinska vlada. Zbog toga se unutar AfD-a već vode rasprave o mogućem modelu vlasti.

„Ljudi žele političke promjene“

AfD je i prije izbora važio za favorita, ali se osvajanje apsolutne većine od početka činilo veoma teškim.

Zigmund je nakon objave rezultata za CNN rekao da je njegova stranka ostvarila istorijski rezultat.

„Ovo je istorijski trenutak za našu prekrasnu regiju. Ljudi su vrlo jasno pokazali da napokon žele političke promjene. I prije svega, pokazali su da ih žele s nama“, rekao je.

AfD je kampanju snažno zasnovao na platformi „remigracije“, odnosno vraćanja ljudi koji nisu Nijemci u njihove matične zemlje. Stranka se zalaže za ograničavanje imigracije, usmjeravanje škola i kulturnih institucija prema tradicionalnijim vrijednostima, kao i reformu sistema javne radiotelevizije.

Prolazeći kroz dvoranu u glavnom gradu pokrajine Magdeburgu, Zigmund je rekao za CNN da rezultat izbora njegovoj stranci daje mandat za povratak „razumnoj diplomaciji“ prema Rusiji i Sjedinjenim Državama.

„Potrebne su nam obje ako želimo da Njemačka bude uspješna“, naveo je.

Vajdel je neposredno nakon zatvaranja birališta takođe govorila za CNN.

„Nijemcima je jednostavno dosta politike koja se vodi protiv interesa Njemačke. Vrlo smo jasno izašli na izbore kako bismo zastupali interese svoje zemlje, ne Ukrajine i ne bilo koje druge zemlje“, rekla je.

Tramp i Putinov saradnik reagovali na rezultat

Na rezultate izbora reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, čija je administracija dugo podržavala AfD, dok je stranka istovremeno nastojala da pridobije njegovu naklonost.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social objavio fotografiju izlaznih anketa.

Njegovu objavu podijelio je Kiril Dmitrijev, jedan od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dmitrijev je podijelio i objavu u kojoj je navedeno da „istorijska pobjeda AfD-a ponižava aroganciju, uskogrudnost, ratnohuškaštvo, nesposobnost i licemjerje diskreditirane njemačke vladajuće koalicije“.

„Biden je izgubio američke izbore. Sada je njegovo razmišljanje izgubilo i u Njemačkoj“, napisao je Dmitrijev.

„AfD je stranka razuma, suradnje, istine i nade za Njemačku. Druge njemačke stranke propadaju jer ne uče od AfD-a i slijede Bajdenovo razmišljanje“, dodao je.

Težak poraz za Mercovu stranku

Za kancelara Fridriha Merca i saveznu vladu rezultat u Saskoj-Anhaltu predstavlja težak udarac.

CDU je u ovoj pokrajini izgubio polovinu svojih glasova. Sven Šulce, aktuelni pokrajinski ministar iz redova CDU-a, rekao je:

„Ovaj rezultat govori nam jako puno… ljudi su poslali jasnu poruku… i tu poruku moramo prepoznati“.

Vajdel je izborni rezultat iskoristila za napad na CDU i kancelara Merca, rekavši da očekuje njegovu smjenu i savezne izbore „prije Božića“.

AfD-ova podrška Rusiji nije tajna, a ključni stranački funkcioneri često putuju u Moskvu, Sankt Peterburg i na Krimsko poluostrvo.

Stranka se protivi novim paketima pomoći i odbrambenim paketima za Ukrajinu, dok finansiranje odbrane Ukrajine često opisuje kao novac koji se ne troši na programe namijenjene njemačkim građanima.

Stranački funkcioneri posebno su izdvajali Ukrajince i muslimane kada su govorili o grupama ljudi koje žele deportovati.

Međutim, pitanja spoljne politike i imigracije ne odlučuju se na nivou saveznih pokrajina.

Greguar Ros, direktor programa za Evropu te Rusiju i Evroaziju rekao je da očekuje kako će se AfD u Saskoj-Anhaltu više usmjeriti na pitanja kulture, obrazovanja i lokalne policije.

Nakon istorijskog uspjeha svoje stranke, Vajdel je iznijela i ambicije AfD-a u slučaju pobjede na saveznim izborima:

„Srezaćemo svu nepotrebnu potrošnju, kontrolirat ćemo svoje granice i deportirati sve koji su dužni napustiti zemlju“.

Related Topics:

Svijet

NAKON PREGOVORA STIGLE RAKETE: Kijev pod žestokim ruskim napadom

Novi ruski raketni udari pogodili su Kijev, dok su požari izbili na više lokacija, a iz jedne stambene zgrade spasilačke ekipe izvlačile zarobljene stanare.

Rusija je u utorak ujutru, nedugo nakon odlaska američkih mirovnih pregovarača, nastavila vazdušne napade na ukrajinski glavni grad Kijev, napavši grad balističkim raketama i ranivši šest osoba, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.

U pogođenoj stambenoj zgradi ostalo je zarobljeno više osoba, a širom Kijeva izbili su požari, rekao je Kličko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, nakon, kako je naveo, ruskih napada balističkim raketama.

Petospratnica i trospratnica oštećene su usljed pada krhotina, saopštila je odvojeno kijevska vojna uprava na Telegramu, pozivajući građane da potraže sklonište.

Dok su se u Kijevu čule eksplozije, susjedna Poljska, članica NATO-a i Evropske unije, započela je vojne vazduhoplovne operacije kako bi zaštitila svoj vazdušni prostor, saopštile su njene oružane snage na platformi X.

Trampova administracija obnovila je napore da okonča ruski rat u Ukrajini, koji traje četiri i po godine, ali je Rusija nastavila napade nakon što su američki mirovni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof otišli iz Kijeva poslije sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u nedjelju.

Oni su u Kijev stigli nakon razgovora u Moskvi, poslije kojih je Kremlj saopštio da ne isključuje nastavak trostranih pregovora.

U Rusiji su ukrajinski dronovi oštetili civilnu infrastrukturu i povrijedili ljude u gradu Saratovu na reci Volgi, oko 730 kilometara jugoistočno od Moskve, prema riječima regionalnog guvernera.

Nastavi čitati

Svijet

AFD BI MOGAO DA PROMIJENI NJEMAČKU IZ KORJENA: Deportacije, građanske patrole i zabrane u školama dio velikog plana

Nakon pobjede na izborima, AfD se zalaže za stroža pravila o azilu i povratak Nijemaca iz inostranstva u Saksoniji-Anhaltu.

Pritvorski centri za deportaciju, obavezan rad za tražioce azila i građanske patrole – Alternativa za Njemačku (AfD) planira velike promjene u Saksoniji-Anhaltu ukoliko bude formirala vlast.

Ta stranka odnijela je ubijedljivu pobedu na izborima u ovoj nemačkoj pokrajini, ali još nije izvjesno da li će uspjeti da formira vladu i postavi svog kandidata Ulriha Zigmunda za pokrajinskog premijera.

Ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhaltu njemačka obavještajna služba klasifikovala je kao “potvrđeno krajnje desničarski”.

Radikalno pooštravanje pravila o azilu
AfD je u nacrtu programa obećao “deportacije od prvog minuta” ukoliko preuzme vlast u Saksoniji-Anhaltu. Cilj stranke je da deportuje što više migranata koji nemaju dozvolu boravka.

Stranka se zalaže za znatno stroža pravila o azilu, veći broj pritvora do sprovođenja deportacije i obavezan rad za tražioce azila. Planira i ukidanje državnog finansiranja programa integracije, koje naziva “industrijom azila”.

AfD želi da djeci i adolescentima koji nemaju pravo stalnog boravka u Njemačkoj zabrani pohađanje redovne nastave. U okviru pokrajinske vlade bilo bi osnovano i posebno tijelo za “remigraciju”, koje bi koordiniralo politiku azila.

Ipak, nije jasno koliko bi tih mera pokrajinska vlada zakonski mogla da sprovede. Formiranje posebnih odjeljenja za izbjeglice moglo bi, na primjer, da predstavlja kršenje međunarodnog i evropskog prava.

Odluke o tome ko može da bude deportovan u nadležnosti su savezne vlade, a ne pojedinačne njemačke pokrajine.

Zaokret u migracionoj politici
AfD se protivi doseljavanju u Njemačku i u programu zahtjeva “zaokret od 180 stepeni u migracionoj politici”. Cilj je smanjenje broja migranata u Saksoniji-Anhaltu.

Ova pokrajina se, međutim, godinama suočava sa nedostatkom kvalifikovanih radnika, naročito u zdravstvu i ustanovama za brigu o starijima.

AfD taj problem namjerava da riješi podsticanjem Nijemaca koji žive u inostranstvu da se vrate u zemlju. Stranka planira program koji bi povratnicima omogućio novčani bonus i pomoć pri pronalaženju stanova i mjesta u vrtićima.

Nije poznato koliko bi se ljudi vratilo niti koliko bi novca bilo izdvojeno za ovaj program.

Saksonija-Anhalt već duže od 30 godina bilježi snažan pad broja stanovnika. Nijedna druga njemačka pokrajina nije izgubila toliko stanovnika od ujedinjenja zemlje 1990. godine. Broj stanovnika smanjen je sa približno 2,9 miliona na oko 2,1 milion.

Predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja u Haleu Rajnt Grop upozorio je da bi vlast AfD-a mogla dodatno da produbi nedostatak kvalifikovanih radnika.

“Visokoobrazovani stručnjaci naročito imaju mogućnost izbora. Ako budu osjećali da nisu dobrodošli ili da mogu da očekuju neprijateljstvo, izabraće druge regione”, rekao je Grop za njemački list “Velt”.

Približavanje Rusiji i ukidanje sankcija
Pokrajinske vlade gotovo da nemaju ovlašćenja u njemačkoj spoljnoj i odbrambenoj politici, ali mogu da utiču na političke rasprave preko Bundesrata, parlamentarnog doma koji predstavlja savezne pokrajine.

Zbog toga bi pokrajinski premijer iz redova AfD-a mogao da stekne značajan politički uticaj.

Njemačka je nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine gotovo potpuno obustavila uvoz ruske nafte. AfD se, međutim, zalaže za približavanje Rusiji i ukidanje sankcija.

Ovaj zahtjev je uglavnom simboličan jer Saksonija-Anhalt mora da poštuje odluke savezne vlade, ali bi premijer iz redova AfD-a mogao da promijeni ton rasprave u Bundesratu.

AfD takođe želi da proširi nastavu ruskog jezika u školama i da u te svrhe posebno angažuje ljude kojima je ruski maternji jezik.

Kada je riječ o Ukrajini, stranka zahtjeva “ofanzivu povratka” ukrajinskih izbjeglica. Međutim, ni o njihovom eventualnom protjerivanju ne može da odlučuje pokrajinska, već isključivo savezna vlast.

AfD želi da uvede građanske patrole
Posebno kontroverzan deo programa jeste osnivanje svojevrsne pomoćne policije.

Redovna policija je, prema programu AfD-a, “preopterećena” zadatkom održavanja bezbjednosti.

“Zbog toga ćemo osnovati dobrovoljne građanske patrole kao treći stub lokalnog bezbjednosnog sistema”, navedeno je u programu stranke.

Profesor prava i kriminolog Tomas Feltes sa Univerziteta Rur u Bohumu upozorio je na opasnosti takve ideje.

“Dužnost policije je da otklanja opasnosti i štiti građane. Samo je policija ovlašćena da pri tome koristi silu”, napisao je Feltes za “Legal Tribune Online”.

On je ocenio da bi građanske patrole u suštini bile grupe samoproklamovanih čuvara reda koje bi negativno uticale na bezbjednost.

“Tamo gdje su takve grupe aktivne, samo se podstiče strah od kriminala – ne samo među njihovim pripadnicima, već prije svega među svim ostalim ljudima”, naveo je Feltes.

Promjene u kulturi, školstvu i društvenoj politici
Jedan od glavnih stubova programa AfD-a jeste politika nacionalnog identiteta. Stranka želi da promoviše pozitivnu sliku njemačke istorije i suštinski drugačiji odnos prema prošlosti zemlje.

AfD proces suočavanja sa njemačkim zločinima iz nacističkog perioda opisuje kao “produžavanje kompleksa krivice” i želi da u skladu sa tim promeni školske programe.

Stranka se protivi i promovisanju društvene raznolikosti. Zastave duginih boja, kao simboli različitosti, bile bi zabranjene u školama.

AfD odbacuje i svjetski poznatu arhitekturu Bauhausa, koja je procvat doživjela upravo u Saksoniji-Anhaltu, označavajući je kao “previše globalističku”. Umjesto toga, stranka zahtijeva “patriotsku kulturnu politiku”.

AfD namjerava i da ukine finansiranje brojnih projekata za promociju demokratije koji trenutno dobijaju novac iz pokrajinskog budžeta, navodi Dojče vele.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ NJEMAČKOG PRISUSTVA U SANKT PETERBURGU! Rusija povukla saglasnost za rad konzulata!

Rusija je najavila zatvaranje njemačkog Generalnog konzulata u Sankt Peterburgu i kulturnih centara Gete-instituta u zemlji, kao odgovor na odluku Njemačke da zatvori ruski Generalni konzulat u Bonu i raskine ugovor o radu Ruskog doma u Berlinu.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da je 7. septembra njemačkom otpravniku poslova u Moskvi uručena diplomatska nota kojom su mu prenesene mjere Moskve.

Rusija je povukla saglasnost za rad Generalnog konzulata Njemačke u Sankt Peterburgu, koji će morati da prestane sa radom najkasnije do 18. septembra 2026. godine, dok njegovo osoblje do tada mora da napusti Rusiju.

Istovremeno, Moskva je naredila zatvaranje kulturnih centara Gete-instituta u Rusiji, a upućenom osoblju naloženo je da napusti zemlju najkasnije do 13. septembra.

Iz ruskog Ministarstva inostranih poslova poručili su da je riječ o uzvratnim mjerama nakon poteza njemačkih vlasti.

Nastavi čitati

Aktuelno