U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa kišom.

Ujutro će biti vedro i hladno, u višim predjelima mjestimično sa slabim mrazom, a lokalno uz rijeke i po kotlinama sa maglom.

U nastavku dana biće pretežno sunčano i toplo, a od podne se očekuje naoblačenje od sjevera, koje će se do večeri širiti ka svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Kiša i pljuskovi sa grljmavinom prvo će početi na sjeveru i zapadu, a do narednog jutra će zahvatiti sve predjele.

Biće i jakih udara vjetra, naročito u Krajini i na sjeveru.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do devet, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 na istoku do 26 na zapadu, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

Kazneno-popravni zavod Banja Luka- Privredna jedinica Tunjice objavio je javnu nabavku u kojoj traži koke nosilje starosti 18. nedelja.

U pozivu, u koji je Raport imao uvid, Uprava zatvora traži koke nosilje Hibrid Lohmann.

Prema javnom pozivu, KPZ Banja Luka traži 1.700 koka nosilja, a ukupna cijena s uračunatim PDV-om iznosi 34.914 maraka.

Koke se nabavljaju za potrebe zatvorenika. Inače, cijena jedne koke nosilje na internetu kreće se od 20 maraka pa nadalje.

Kada je u pitanju marka, navodi se da koke nosilje starosti 18. nedelja Hibrid Lohmann robusne, mirnog karaktera i veoma lake za držanje. Odlično se snalaze u različitim sistemima uzgoja, uključujući podni, slobodan i kavezni prostor.

Dok vlade Hrvatske, Srbije i Crne Gore posljednjih mjeseci koriste akcize i druge fiskalne mjere kako bi ublažile udar visokih cijena goriva, u BiH na državnom nivou nema primijenjenog smanjenja akciza. Postojao je prijedlog za njihovo privremeno smanjenje ili ukidanje, ali procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH nije završena.

Rast cijena nafte ponovo je otvorio pitanje koliko prostora države imaju da kroz poreze i druge namete ublaže udar na građane i privredu.

Dok su susjedne zemlje u proteklom periodu posezale za različitim mjerama, u Bosni i Hercegovini na državnom nivou nije uvedeno privremeno smanjenje akciza na gorivo.

Hrvatska ponovo smanjila trošarine

Vlada Hrvatske je 21. septembra dodatno intervenisala kako bi ublažila rast cijena goriva.

Trošarina na dizel smanjena je za još 0,03 evra po litru, pa je ukupno spuštena 0,10 evra ispod minimuma propisanog direktivom EU, uz saglasnost Evropske komisije. Istovremeno su uvedene najviše maloprodajne cijene koje važe od 22. septembra.

Prema odluci Vlade Hrvatske, najviša cijena benzina iznosi 1,74 evra, a dizela 1,91 evro po litru.

Vlada navodi da bi, bez ranijih mjera i intervencija, cijena benzina iznosila 1,95 evra, a dizela 2,26 evra po litru.

Crna Gora smanjila akcize do 40 odsto

Istog dana reagovala je i Vlada Crne Gore.

Od 22. septembra benzin i dizel se obračunavaju uz privremeno umanjene akcize – 30 odsto za benzin i 40 odsto za dizel. Maksimalna cijena eurosupera 98 iznosi 1,78 evra, eurosupera 95 1,74 evra, dok je eurodizel 1,95 evra po litru.

Ove cijene važe do 28. septembra, nakon čega slijedi novi obračun.

Srbija produžila niže akcize

I Srbija je posegnula za privremenim smanjenjem akciza.

Vlada Srbije produžila je 19. septembra važenje odluke o smanjenim akcizama na derivate nafte do 27. septembra 2026. godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku“.

Prema trenutno važećim stopama, akcize su za period do 27. septembra niže nego redovne zakonske stope, čime država dio udara viših svjetskih cijena preuzima na sebe.

Šta je uradila BiH?

Na državnom nivou situacija je drugačija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 16. marta 2026. godine po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim bi Vijeće ministara dobilo mogućnost da u uslovima poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate.

Predstavnički dom je tada pozvao Dom naroda da zakon razmotri po hitnom postupku i u što kraćem roku.

Međutim, sama odluka Predstavničkog doma nije bila dovoljna da mjera počne da se primjenjuje.

Dom naroda je zahtjev za razmatranje ovog zakona imao uvršten na dnevni red hitne sjednice zakazane za 8. april, ali prema dostupnim parlamentarnim podacima nije došlo do njegovog konačnog usvajanja koje bi omogućilo primjenu predložene mjere.

Entiteti reagovali ograničavanjem marži

Za razliku od državnog nivoa, entitetske vlade jesu preduzimale određene mjere.

Vlada Federacije BiH propisala je maksimalnu maržu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji za neaditivirane naftne derivate, kao mjeru neposredne kontrole cijena. Odluka je donesena sa ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na energetskom tržištu.

U Republici Srpskoj takođe su na snazi maksimalne marže od 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji, a uvedena je i mogućnost umanjenja cijene benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u toj mjeri.

To znači da tvrdnja da u BiH „nije urađeno apsolutno ništa“ nije potpuno precizna. Preciznije je reći da na državnom nivou nije uvedeno smanjenje akciza, dok su entiteti koristili druge mehanizme za ublažavanje rasta cijena.

Zašto se ponovo govori o akcizama?

Akcize na gorivo predstavljaju prihod države i jedan su od elemenata konačne cijene koju građani plaćaju na benzinskim pumpama.

Zagovornici smanjenja akciza smatraju da bi dio prihoda trebalo privremeno ustupiti kako bi se smanjio udar na domaćinstva, prevoznike i privredu.

Sa druge strane, smanjenje akciza znači i manji poreski prihod, zbog čega svaka takva mjera ima direktne posljedice po javne finansije.

Predstavnički dom je upravo u martu kao razlog za hitno postupanje naveo ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata i njihove posljedice po građane i privredu.

Građani plaćaju i posljedice skupljeg goriva

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, smatra da visoke cijene goriva ne pogađaju samo vozače.

„Imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi. Osim toga, cijene energenata ‘vuku’ sve druge cijene“, rekao je Omerbašić za „Nezavisne novine“.

Upravo zbog toga pitanje cijena goriva ponovo se našlo u središtu rasprave o tome koliko država može i treba da interveniše kada globalni poremećaji podignu cijene energenata.

Dok su Hrvatska, Srbija i Crna Gora trenutno koristile fiskalne mjere na akcize, u BiH je prijedlog za takvu intervenciju ostao u parlamentarnoj proceduri, dok su entitetske vlasti primjenjivale mjere ograničavanja marži.