Sektor trgovine na veliko, logistike i skladištenja, te trgovine na malo čini više od petine svih zaposlenih u Republici Srpskoj ili 57.081 radnika, saopšteno je iz Udruženja trgovaca Republike Srpske.

“Trošak plata zaposlenih je daleko najveći trošak ova tri sektora i čini 53 odsto svih troškova koji se odnose na snabdijevanje robom široke potrošnje. Da bi se moglo isplatiti predloženo povećanje minimalne plate, ova tri sektora će u 2024. godini morati obezbijediti dodatnih 393 miliona KM, od čega će 240 miliona ići direktno na plate radnika, a 153 miliona KM na dodatne poreze i doprinose. Finansiranje ovog iznosa zahtijevaće povećanje cijena robe široke potrošnje u prosjeku od 10,2 odsto, počevši od 1. januara 2024”, navedeno je u analizi Udruženja trgovaca Republike Srpske.

Kako navode, s obzirom na to da veliki dio životnih namirnica podliježe ograničenoj marži propisanoj od strane države, artikli koji nisu ograničeni maržom imaće rast cijena i veći od 20 odsto kako bi se dostigao iznos potreban za isplatu plata.

“Ovo će za rezultat imati pad kupovne moći stanovništva u proporcionalnom iznosu. Takođe, rast cijena izazvan značajnim povećanjem minimalne plate imaće negativne posljedice na konkurentnost trgovine u RS unutar našeg regiona. U protekle tri godine sve države regiona su zbog inflacije i značajnog povećanja cijena u harmoniji podizale i minimalnu platu, tako da nije bilo značajnih efekata na trendove potrošnje. U ovoj godini je inflacija robe široke potrošnje napokon značajno usporila, tako da su cijene u novembru 2023. za svega 1,4 odsto veće u odnosu na januar 2023. Shodno tome, RS će biti izuzetak u regionu da nakon zaustavljanja inflacije ovako radikalno povećava troškove rada. To povećanje će za rezultat imati da cijene u trgovinama u RS budu značajno više u odnosu na Srbiju, a približno jednake cijenama u Hrvatskoj”, navodi se u analizi Udruženja trgovaca Republike Srpske.

U analizi se dalje navodi da gradovi koji se nalaze na granici sa Hrvatskom, kao što su Novi Grad, Kostajnica, Dubica, Gradiška, Brod, Šamac, Trebinje itd. veliki dio, u nekim slučajevima i više od polovine prihoda, ostvaruju od kupaca koji dolaze iz Hrvatske. Imajući u vidu da je isključivi razlog prekogranične kupovine povoljnija cijena, ovi prihodi će sasvim sigurno nestati nakon izjednačavanja cijena u Republici Srpskoj i Hrvatskoj.

Takođe, gradovi koji se nalaze blizu granice sa Srbijom, kao što su Bijeljina, Janja, Karakaj, Zvornik, Bratunac, Višegrad, Foča, Gacko, Bileća, itd. izgubiće veliki dio svog prihoda od trgovine zbog nabavke robe iz Srbije, koja će biti osjetno povoljnija nego u Srpskoj.

“Teško je precizno procijeniti efekat nestanka ovih prihoda na broj radnih mjesta u sektoru trgovine, koja će se kao rezultat navedenog ugasiti. Uzimajući u obzir geografski oblik RS i činjenicu da se velika većina populacionih centara nalazi u blizini neke od ovih granica, za očekivati je da će se broj izgubljenih radnih mjesta mjeriti u desetinama hiljada. Ovo ne uključuje posljedice pada kupovne moći unutar RS izazvane efektima povećanja troškova rada na proizvodne sektore naše privrede, koji očekuju mnogo značajnije smanjenje broja zaposlenih”, naveli su u Udruženju trgovaca Republike Srpske.

Udruženje trgovaca RS snažno preporučuje da se ne ide u realizaciju prijedloga za podizanje minimalne plate. S obzirom na prestanak perioda izražene cjenovne inflacije početkom 2023. godine, radikalno podizanje minimalne plate u ovom momentu nema jasno ekonomsko opravdanje i ne ostavlja utisak da je dio promišljene dugoročne strategije za razvoj ekonomije RS.

“Naše udruženje u potpunosti podržava i podstiče rast plata u RS jer se tako povećava blagostanje naše zajednice i, na kraju, čini naše kupce bogatijima, ali rast plata mora biti zasnovan na rastu ekonomske produktivnosti kroz pametnu, stratešku stimulaciju rasta ekonomije. RS trenutno ima najmanji bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika u cijeloj Evropi, iza Federacije BiH i država poput Albanije, Srbije i Makedonije. Krajnje je nerealno zamišljati da se to može promijeniti preko noći, jednom odlukom o visokim platama”, zaključuju u Udruženju trgovaca Republike Srpske.

Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je poručio da će se založiti da minimalna plata u Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM.

“Plata od 1.050 KM mislim da će biti nešto što će poboljšati mogućnosti da radnici ovdje planiraju i ostanu što je moguće više sa platama koje su ovdje dostojne za život”, poručio je tada Dodik.

Međutim, nakon toga privrednici, poslodavci i ekonomski analitičari upozorili su da će povećanje minimalca na pomenuti iznos ugasiti desetine hiljada radnih mjesta, te da će zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla državu koštati više od 300 miliona maraka.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 29. novembra obilježavaju dan Svetog apostola Mateja, koji se u narodu naziva i Matejevdan. Prema predanju, ovaj svetitelj je napisao prvo jevanđelje – Sveto jevanđelje po Mateju, pa je poznat i kao jevanđelist Matej.

U crkvenom kalendaru ovaj praznik obilježen je crnim slovom, ipak vjernici sa posebnom pažnjom praznuju Svetog apostola Mateja.

Prema predanju ovaj apostol nije jeo meso, već se hranio voćem, žitaricama i povrćem. Postoji staro vjerovanje da na ovaj dan treba isplatiti sve dugove i poreze – sve što ste ikome dužni treba da bude vraćeno.

To je inače i poželjno s obzirom da se upravo dan prije počinje sa Božićnim postom. Dobar duhovni start započnite izmirenjem dugova. Na ovaj praznik se praktikuju razni običaji, ali najvažniji su molitva i čitanje jevanđelja po Matiji

Matej se smatra zaštitnikom carinika, poreznika, bankara i računovođa, a neke porodice u Srbiji proslavljaju Matijevdan kao krsnu slavu. Matej je bio očevidac i svjedok Isusovog života i zemaljske smrti, vaskrsenja i uznošenja na nebo, piše Kurir.

Sveti Matija je bio poreznik, a život mu se potpuno promijenio kada je počeo da slijedi Isusa Hrista i postao jedan od 12 apostola. Napisao je jevanđelje u Svetom Pismu, pa se naziva i jevanđelist. Propovijedao je hrišćanstvo, iscjeljivao bolesne i kako navode mnogi spisi, činio razna čuda.

Iako su i ovogodišnjeg “crnog petka” u šoping centrima i drugim radnjama širom Srpske zabilježene velike gužve, većina građana je, po svemu sudeći, samo razgledala izloge, što potvrđuje i podatak da je ovogodišnji pazar bio za 7,36 miliona KM manji u odnosu na isti dan lani.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji 24. novembra ove godine iznosio je 27,03 miliona maraka.

U 2022. godini promet preko fiskalnih kasa na “crni petak” bio je težak čak 34,40 miliona KM, dok računica pokazuje da su kupci u Srpskoj na praznik šopinga 2021. godine potrošili 30,46 miliona maraka.

Iako je ove godine očekivan veći pazar imajući u vidu da je sve skuplje u odnosu na prošlu godinu, zaštitnici prava potrošača kažu da su kupci prepoznali podvale pojedinih trgovaca koji, kako navode, prvo podignu cijene, a onda na taj dan nude velike popuste koji su, u suštini, lažni.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kazala je za “Glas Srpske” da su podaci o prometu pokazatelj da su ljudi razočarani u trgovce i njihove popuste koje daju na “crni petak”.

– Stanovnici su konačno shvatili šta je “crni petak” kod nas i kako se on organizuje. Potrošači su se izgleda dozvali pameti i nabavku ostavili za neki drugi dan – kazala je Marićeva dodajući da zbog turbulencija u svijetu te stalnih poskupljenja mnogi kupuju samo ono što moraju.

Od čestih promjena cijena, naglasila je ona, nije bilo moguće ni ispratiti koja je cijena aktuelna toga dana i koliko je niža ili čak i viša u odnosu na prethodne dane.

– U Prijedoru ove godine na “crni petak” nije ni bilo tolike gužve u trgovinama kao prethodnih godina niti se nešto pretjerano pričalo o to­m danu – istakla je Marićeva.

Izvršna direktorica udruženja “ToPeeR” iz Doboja Snežana Šešlija kazala je da su potrošači, poučeni negativnim iskustvom, očekivali mnogo prevara od trgovaca, zbog čega su ove godine manje pazarili.

– S druge stane, i kupovna moć građana je izuzetno opala, tako da sniženja od 30 ili više odsto nisu igrala veliku ulogu, jer svako malo ta ista roba bude na istom popustu – rekla je Šešlija.