Connect with us

Politika

KO SU NAJDUGOVJEČNIJI MINISTRI U VLADI RS: Imena koja decenijama ne silaze s vlasti

Od formiranja prve Vlade Republike Srpske 22. aprila 1992. godine pa do danas, kroz izvršnu vlast prošle su desetine ministara, među kojima je bilo istaknutih akademskih i političkih ličnosti. Ipak, samo rijetki su imali privilegiju – ili moć – da ministarsku fotelju zauzmu tri, četiri ili čak više puta.

U ovom pregledu ne ulazimo u ocjenu njihovog rada i doprinosa razvoju Republike Srpske, već se fokusiramo isključivo na jedno pitanje: ko su ministri koji su se najduže zadržali u Vladi RS?

Česte promjene u prvim godinama

U prvim godinama postojanja Republike Srpske politička nestabilnost bila je izražena, pa su se vlade smjenjivale gotovo svake godine. U periodu od 1992. do 1998. godine formirano je čak sedam saziva Vlade RS, što je omogućilo da se pojedina ministarska imena ponavljaju i po četiri ili pet puta u svega šest godina.

Od 1998. do 2006. uslijedilo je pet saziva, dok je stabilniji period nastupio krajem 2006. godine. Od tada su vlade uglavnom birane svake četiri godine, sve do 2022, kada je do danas formirano čak tri saziva, uključujući i najnoviji od 18. januara.

Petar Đokić – apsolutni rekorder

Apsolutni rekorder po broju ministarskih mandata je Petar Đokić, lider Socijalističke partije RS, koji je gotovo 16 godina dio Vlade Republike Srpske.

Đokić je 18. januara 2026. godine po sedmi put imenovan za ministra, ovaj put ponovo na funkciju ministra energetike i rudarstva. Prvi put je ministar postao 29. decembra 2010. godine, kao ministar rada i boračko-invalidske zaštite, a tu funkciju obavljao je u dva uzastopna saziva. Od 2014. godine neprekidno vodi resor energetike i rudarstva.

Klokić, Rešić i Golićeva – više od decenije u Vladi

Zlatan Klokić, aktuelni ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju, član je Vlade RS od 18. decembra 2014. godine, što znači da je već 12 godina u izvršnoj vlasti.

Isti period u Vladi RS provele su i Lejla Rešić, bivša ministarka uprave i lokalne samouprave, te Srebrenka Golić, dugogodišnja ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. One su u četiri uzastopna mandata bile dio izvršne vlasti, od 2010. do 2022. godine.

Anton Kasipović i Nedeljko Čubrilović – politički veterani

Anton Kasipović bio je ministar u čak pet uzastopnih mandata, počevši od 2014. godine. Obavljao je funkcije ministra prosvjete i kulture, a potom ministra pravde, sve do kraja 2022.

Nedeljko Čubrilović, lider Demosa, pet puta je bio ministar saobraćaja i veza. Prvi put od 2006. do 2014. godine u četiri uzastopna mandata, a zatim ponovo od 2022. do septembra 2025. godine.

Osam godina i više bez prekida

Alen Šeranić je u Vladi RS od 2018. godine. Prvo kao ministar nauke i tehnologije, a zatim, od decembra iste godine, kao ministar zdravlja i socijalne zaštite – funkciju koju obavlja i danas.

Identičan staž ima i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, koja je na toj poziciji od 2018. godine.

Osam godina ministarskog staža imali su i Predrag Gluhaković, Zoran Tegeltija, Davor Čordaš i Jasmin Komić, dok su godinu manje u Vladi proveli Stanislav Čađo i Ranko Škrbić.

Rekorderi iz ratnog i poratnog perioda

Među ministrima iz prvih saziva posebno se izdvaja Aleksa Buha, koji je čak šest puta bio ministar inostranih poslova RS, od 1992. do 1998. godine.

Šest ministarskih mandata imao je i Nedeljko Lajić, dok su po pet puta ministri bili Dragan Kalinić, Ljubomir Zuković i Dragan Davidović.

Po četiri mandata imali su Borivoje Sendić, Miroslav Toholj, Milan Ninković i Novak Kondić, dok su po tri puta ministri bili brojni funkcioneri stare i nove političke garde, među kojima su i Senka Jujić, Bojan Vipotnik i Željko Budimir.

Kontinuitet ili stagnacija?

Ovaj pregled jasno pokazuje da je izvršna vlast Republike Srpske decenijama obilježena kontinuitetom istih imena. Da li je riječ o iskustvu i stabilnosti ili o zatvorenom političkom krugu koji ne dopušta promjene – ostaje pitanje na koje odgovor daju birači na izborima.

Politika

KOJIĆ UZVRATIO DODIKU: “Pala se sjetite samo pred izbore, a obećanja godinama ostaju mrtvo slovo na papiru!”

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić uputio je opširan odgovor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nakon što ga je Dodik prozvao zbog nedolaska na otvaranje nove zgrade Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Kojić navodi da se do sada Dodiku obraćao s poštovanjem, uvažavajući njegove godine i funkcije koje je obavljao, ali da nakon posljednje, kako kaže, nekorektne opaske za to više ne vidi razlog.

Prema njegovim riječima, na otvaranje nove zgrade Policijske uprave Istočno Sarajevo nije došao jer je već ranije isplanirao porodični odmor.

– Zvanična pozivnica mi je stigla u utorak, kada je odmor već uveliko bio isplaniran i naravno da nije bilo riječi o odlaganju, zato što mi je porodica, kao i svakome, na prvom mjestu i najveća svetinja u životu – naveo je Kojić.

Dodao je da je blagovremeno obavijestio načelnika Policijske uprave Istočno Sarajevo Branomira Šehovca da neće moći prisustvovati svečanosti, te da je u njegovo ime događaju prisustvovao šef Kabineta Boro Božić. Takođe, prisutni su bili i predsjednik i potpredsjednik Skupštine opštine Pale.

Kojić smatra da su Dodikovi saradnici predsjednika Republike pogrešno informisali o razlozima njegovog nedolaska.

– Očigledno je da su te tvoji saradnici pogrešno informisali o razlogu mog nedolaska, kao što su te pogrešno informisali i onda kada su rekli da sam “častio u kafani” kada je protiv tebe podignuta optužnica u Sudu BiH – poručio je Kojić.

Nakon toga osvrnuo se na najavljena ulaganja u Pale, podsjećajući da je nakon nedavne sjednice Vlade Republike Srpske održane u ovoj opštini obećano 2,3 miliona KM, a potom i dodatnih pet miliona KM.

– Pošto je rečeno da ćete tek da dogovorite u šta ćete da uložite novac, daću vam prijedlog. Investirajte u gondolu Pale–Jahorina, koju obećavate u posljednja tri izborna ciklusa, u Muzej Odbrambeno-otadžbinskog rata za koji ste dva puta postavljali kamen temeljac, kao i u zgradu Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta koja je trebalo da bude završena krajem 2022. godine – naveo je načelnik Pala.

Posebno je ukazao na probleme vezane za izgradnju Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta, ističući da je rok za završetak radova produžavan čak četiri puta.

– Opština Pale dodijelila je Fakultetu 2.200 kvadratnih metara prostora, ali nikada nije raspisana javna nabavka za izvođenje radova na prvoj fazi projekta, odnosno za adaptaciju učionica i kancelarija – istakao je Kojić.

On smatra da upravo ti projekti predstavljaju simbol odnosa republičkih institucija prema Palama.

Kojić je Dodika podsjetio i na obećanje iz predizborne kampanje 2024. godine da će Pale postati prijestonica Republike Srpske, kao i na najave da će Apelaciono vijeće Suda BiH biti smješteno u ovoj opštini.

– Šta je bilo sa prijestonicom koju si Palama obećao 2024. godine? Šta je bilo sa Apelacionim vijećem Suda BiH za koje si u februaru prošle godine obećao da će biti u Palama, pa je potom Nikola Špirić predložio izmjene Zakona o Sudu BiH u kojima to nije predviđeno? – upitao je Kojić.

Govoreći o agenciji SRNA, podsjetio je da je još u maju prošle godine o toj temi razgovarao sa tadašnjim premijerom Radovanom Viškovićem i tadašnjim resornim ministrom Savom Minićem, ali da od tada nije učinjen nijedan konkretan korak.

– Pročitao sam da ste obećali da ćete sjedište SRNE vratiti na Pale. O tome sam razgovarao još prošle godine sa tadašnjim premijerom i ministrom, ali do danas ništa nije urađeno – naveo je.

Kojić je podsjetio i da su upravo za vrijeme Dodikove vlasti brojne institucije izmještene sa Pala.

– Podsjetiću moje sugrađane, ali i tebe, da si upravo ti izmjestio sve institucije sa Pala, među kojima je i SRNA, i prenio ih u druga mjesta. Time je Palama, mjestu gdje je stvarana Republika Srpska i gdje su donesene najznačajnije odluke u njenom nastanku i odbrani, učinjena istorijska nepravda – poručio je.

Na kraju je naglasio da građani Pala nisu nezahvalni za izgradnju nove zgrade Policijske uprave Istočno Sarajevo, ali da smatra kako je to tek minimum onoga što je vlast bila dužna da uradi.

– Nismo nezahvalni za izgradnju nove zgrade Uprave, ali s obzirom na sve navedeno, to je najmanje što ova vlast može da uradi za Pale. Srećni smo što i Policijsku upravu Istočno Sarajevo niste izmjestili sa Pala, kao što ste ranije izmjestili skoro sve druge institucije – zaključio je Kojić.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ OTVORIO VELIKO PITANJE: Ko je odgovoran za kolaps visokog obrazovanja u Srpskoj?

Narodni poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević upozorio je na zabrinjavajući pad broja studenata u Republici Srpskoj, navodeći da je za posljednjih 15 godina broj upisanih studenata smanjen za gotovo 50 odsto.

Prema njegovim riječima, dok je u akademskoj 2011/12. godini bilo upisano oko 46.000 studenata, u akademskoj 2025/26. taj broj iznosi oko 23.000.

– Ovo je alarm koji pokazuje da Republika Srpska gubi mlade ljude. Manji broj studenata znači da sve više mladih odlazi u inostranstvo, ali i da ćemo u budućnosti imati ozbiljan nedostatak stručnog kadra, uključujući ljekare i druge profesije od ključnog značaja za društvo – istakao je Kresojević.

On je kritikovao odluku o izboru rektora Univerziteta u treći mandat, tvrdeći da je takva odluka suprotna zakonskim odredbama koje predviđaju najviše dva mandata na toj funkciji.

Kresojević je najavio da će podnijeti interpelaciju Vladi Republike Srpske kako bi, kako kaže, dobili odgovor na pitanje zbog čega je dozvoljeno kršenje zakona u ovom slučaju.

– Nećemo odustati dok se ne utvrdi odgovornost i dok se ne otvore ozbiljne rasprave o budućnosti visokog obrazovanja u Republici Srpskoj. Potreban nam je novi pristup i jasan program koji će zaustaviti negativne trendove i vratiti povjerenje mladih u domaći obrazovni sistem – poručio je Kresojević.

Dodao je da pitanje visokog obrazovanja nije samo akademsko, već razvojno i demografsko pitanje od strateškog značaja za Republiku Srpsku.

Nastavi čitati

Politika

RASPAD U REŽIMSKIM REDOVIMA: SNSD-ovci zaratili međusobnim optužbama za korupciju i nesposobnost!

Vladajuća koalicija u Srpskoj sve manje djeluje kao jedinstven politički blok, a sve više kao poprište otvorenih sukoba i ličnih obračuna.

Pozicije se ne čuvaju rezultatima, već salvama uvreda, dok se međusobni obračuni bez zadrške iznose pred javnost.

Najnoviji primjer dolazi iz SNSD, gdje je dugo tinjajući sukob između Denisa Šulića i gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića (konačno) eksplodirao. Šulić je Adžića nazvao „prirodnom nepogodom koja je uništila SNSD u Gradišci“, ali se nije zaustavio na metafori – optužio ga je i da „uzima pola od svakog projekta“.

Posebno je zanimljivo što je prije samo nekoliko mjeseci predsjednik SNSD Milorad Dodik poručio da će ovaj sukob biti riješen. Ali to se, očigledno, nije desilo.

Šulić i Adžić nisu izuzetak. Oni su obrazac.

Visoki funkcioner SNSD Nedeljko Elek je nedavno udario na ministra Željka Budimira, i to zbog scene koja najbolje oslikava odnos moći unutar sistema – dok ministar „jede rebarca“, čuva ga 30 specijalaca sa dugim cijevima.

–Nisu se školovali za to – poručio je Elek.

Ali nije Elek „udario“ samo na Budimira. Nedavno je žestoko prozvao i gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića (SNSD), zbog koga je, kako je rekao, podnio ostavku na mjesto predsjednika Košarkaškog kluba „Jahorina“.

-Podnosim ostavku zbog maćehinskog odnosa gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, prema najuspješnijem sportskom kolektivu u Istočnom Sarajevu – rekao je tada Elek, a Ćosić mu nije ostao dužan.

–U pravu je gospodin Elek. Kao gradonačelnik zaista nisam sposoban da upravljam finansijama na način na koji on to radi – rekao je, između ostalog, on.

A da ni među koalicionim partnerima nema mnogo strpljenja, pokazao je, prije koji mjesec, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je lidera SPS Gorana Selaka nazvao ni manje ni više, nego „majmunom“ – i to nakon što je ovaj iznio rezultate istraživanja koji pokazuju rast SPS.

Javne prepirke, međusobne uvrede i, u najmanju ruku, teške riječi, čini se, nisu samo rezervisane za opoziciju. Da li do izborne godine, u kojoj valja izboriti mjesto pod suncem, ili do nečeg drugog, ali sve češće na površinu izbijaju i sukobi u vladajućoj koaliciji.

Cenzus

Politikolog Velizar Antić, kaže da je nervoza sve veća kako se približavaju izbori.

-Teške riječi i međusobne optužbe su sve učestalije. O čemu se, u stvari, radi? Radi se o tome da je došlo vrijeme da se podvuče crta i polože računi za prethodne godine provedene na vlasti. Pošto nemaju neke rezultate kojima bi mogli da se pohvale, najlakše je odgovornost prebaciti na druge i reći da su drugi krivi za slabe rezultate – smatra Antić.

Takođe, nastavlja on, male koalicione partije vlasti su u velikom problemu jer se bore za isto glasačko tijelo.

– Obećanja su im bila velika u prethodnom periodu i nisu ih ispunili prema velikom dijelu birača. I sada su u velikom problemu da li će uspjeti da pređu cenzus. Zato se i optužuju međusobno da su slabo radili u prethodnom periodu. Mislim da ce ovakvih sukoba i optužbi biti još više kako nam se budu približavali izbori – rekao je Antić.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno