Sudeći prema informacijama Reutersa, koji je imao na uvid nacrt deklaracije lidera NATO-a uoči predstojećeg samita alijanse u Ankari koji počinje danas (07. jula), zapadni Balkan ni ovog puta neće biti spomenut.

Napomene radi, naš region je tradicionalno uvijek bio spominjan u deklaracijama alijanse, s jedinim izuzetkom prošle godine, prilikom samita u Hagu u Nizozemskoj, kada takođe nije bio spomenut.

“Nezavisne” su, zahvaljujući pozivu odjeljenja za odnose s javnošću NATO-a, imale priliku prisustvovati samitu prošle godine i u ime kolega iz regiona postaviti pitanje Marku Ruteu, generalnom sekretaru alijanse, zašto region nije spomenut. Rute je odgovorio da je namjera bila da deklaracija bude kratka i da se fokusira na ključna pitanja, ali to što neki regioni nisu spomenuti ne znači da su prestali biti prioriteti.

“Veoma smo zabrinuti za regiju. Imamo KFOR na Kosovu i EUFOR u BiH. Nedavno sam posjetio regiju imam ekstenzivne razgovore s liderima u regiji, BiH, Kosovu, sa predsjednikom Kosova, predsjednikom Srbije. NATO je veoma zabrinut za situaciju, veoma blisko koordinišemo s Kajom Kalas i Ursulom fon der Lajen s strane EU”, rekao je Rute tada.

Na nekim od nezvaničnih razgovora koje smo vodili u Hagu s predstavnicima NATO-a, diplomatama pojedinih zemalja članica i kolegama, nam je rečeno da se dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike alijansa pokušava fokusirati na ključna pitanja kako bi se pokazalo jedinstvo, i da u tom cilju pojedini regioni poput Balkana, koji su redovno nalazili mjesto u komunikeima budu “žrtvovani” u kontekstu javnog spominjanja ne zato što nisu važni nego zato što saveznici pokušavaju pojednostaviti proces usaglašavanja stavova.

Istovremeno, oni ističu da NATO i kroz aktivnosti svog političkog odjeljenja i diplomata zemalja članica održava brojne kontakte s zemljama zapadnog Balkana i političkim i vojnim rukovodstvima u cilju nastavka saradnje.

Čini se da je najvažnija promjena u odnosu na raniji period kad je zapadni Balkan u pitanju činjenica da su SAD odlučile da fokus s Evrope pomjere ka zapadnoj hemisferi i svojim ključnim strateškim interesima drugdje u svijetu. Tako na nekoliko brifinga u proteklom periodu Metjua Vitakera, ambasadora u NATO-u kojeg je nominovao Tramp, na koje su pozvane i Nezavisne nije bilo pomena zapadnog Balkana, iako je to prilikom brifinga ranijih američkih ambasadora u NATO-u bio redovan slučaj.

To ne znači da su SAD promijenile svoj principijelan odnos prema regionu koji i dalje ostaje očuvanje mira i stabilnosti, već da je fokus više prebačen na ekonomiju i stvarane partnerskih odnosa zasnovanih na uzajamnim interesima.

Kada je riječ o osnovnim porukama s samita u Ankari, SAD su podržale koncept jakog NATO-a, čime su se pokazale neosnovanim pojedine špekulacije da bi Tramp mogao poslati drugačije poruke.

Prema informacijama Reutersa, NATO će potvrditi čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani predviđenoj članom V iz osnivačkog ugovora. Takođe, potvrdiće se namjera da se Ukrajini uputi 70 milijardi evra vojne pomoći, i barem toliko u narednoj 2027.

U nacrtu deklaracije se takođe spominje Rusija kao dugoročna prijetnja evroatlanskoj bezbjednosti i stabilnosti, ali se i dodaje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za odbranu alijanse.

Takođe se spominje i Iran, u kontekstu da nikad ne može posjedovati nuklearno oružje, a upućen je i poziv da se poštuje sloboda plovidbe Ormuškim zaljevom.

U odnosu na ranije deklaracije, ovog puta novost je i to da se prvi put eksplicitno spominje da će Evropa preuzeti veću odgovornost u odbrani. Treba naglasiti da su SAD u proteklih godinu dana najavile nekoliko značajnih redukcija vojnog prisustva u Evropi radi fokusiranja na druga područja, što je sada eksplicitno navedeno i u ovoj deklaraciji.

Marin Le Pen danas će saznati odluku Apelacionog suda u Parizu koja bi mogla da odredi njenu političku budućnost

Marin Le Pen u utorak će saznati odluku koja bi mogla da odredi njenu političku budućnost, ali i tok predsjedničkih izbora u Francuskoj.

Apelacioni sud u Parizu odlučiće da li će joj ukinuti petogodišnju zabranu kandidovanja, izrečenu nakon prošlogodišnje presude zbog zloupotrebe sredstava Evropskog parlamenta, ili će ona ostati na snazi, čime bi liderka Nacionalnog okupljanja gotovo sigurno ostala bez prilike da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Za 57-godišnju Le Pen ovo je možda posljednja prilika da ostvari cilj kojem je posvetila više od decenije političke karijere. Nakon tri predsjedničke kandidature i dva poraza u drugom krugu od Emanuela Makrona, činilo se da nikada nije bila bliže ulasku u Jelisejsku palatu.

Apelacioni sud sada će odlučiti da li će poništiti ili ublažiti zabranu kandidovanja. Ukoliko presuda ostane na snazi, Le Pen neće moći da učestvuje na predsjedničkim izborima u proljeće 2027. godine.

Le Pen je prošle godine proglašena krivom jer su, prema presudi, pomoćnici koje je plaćao Evropski parlament zapravo radili za njenu stranku, Nacionalno okupljanje, umjesto na poslovima povezanim sa radom parlamenta, piše Politiko.

Bardela spreman da uskoči
Ukoliko sud potvrdi zabranu, kandidat krajnje desnice trebalo bi da bude 30-godišnji predsjednik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardela. Prema posljednjim anketama, Bardela čak uživa nešto veću podršku od Le Pen. Istraživanje agencije Ifop pokazalo je da bi u prvom krugu mogao da osvoji do 37 odsto glasova, dok bi Le Pen osvojila oko 32 odsto.

Ipak, analitičari upozoravaju da Bardeli nedostaje političko iskustvo i da ostaje otvoreno pitanje da li su francuski birači spremni da vođenje nuklearne sile i druge najveće ekonomije Evropske unije povjere političaru koji ima svega 30 godina.

Le Pen je uoči presude poručila da će ostati aktivna u politici bez obzira na ishod.

“To više nije u mojim rukama. Ali nastaviću da se borim i nastaviću da budem aktivna”, rekla je.

Ranije je izjavila da ne bi učestvovala u predsjedničkoj kampanji ukoliko bi, pored zabrane kandidovanja, završila u kućnom pritvoru uz elektronsku nanogicu.

Le Pen bi tokom popodneva trebalo da se pojavi u Palati pravde u Parizu, gdje će predsjedavajuća sutkinja Mišel Aži početi da čita presudu.

Ne očekuje se da će odmah po izlasku iz sudnice dati izjavu. Prema informacijama iz Nacionalnog okupljanja, odmah će otići u sjedište stranke na sastanak sa Bardelom.

Prvo obraćanje javnosti planirano je za večernji televizijski dnevnik. Ishod žalbenog postupka mogao bi da odredi ne samo političku budućnost Marin Le Pen, već i pravac francuske krajnje desnice.

Ukoliko zabrana ostane na snazi, to bi bio težak udarac političarki koja je više od decenije pokušavala da promijeni imidž stranke koju je naslijedila od svog oca i pretvori je u jednu od vodećih političkih snaga u Francuskoj.

Turske vlasti zabranile su pristajanje kruzeru „Skarlet lejdi“ u luku Kušadasi, navodeći da ponašanje putnika „nije u skladu sa strukturom društva i moralnim vrijednostima“.

Na brodu kompanije „Virdžin vojadžis“, koji je isplovio iz Atine na desetodnevno krstarenje, nalazi se oko 2.000 LGBTQ+ putnika, kao i američka glumica Peti Lupon.

Kruzer je trebalo da 7. jula pristane u Kušadasiju, a potom nastavi put ka Istanbulu.

Međutim, vlasti provincije Ajdin saopštile su da je uplovljavanje otkazano jer su brod iznajmile grupe „poznate po ponašanju koje nije u skladu sa strukturom društva i moralnim vrijednostima“, te da je planirana posjeta izazvala zabrinutost javnosti.

Organizator: Prvi put smo odbijeni
Američka turistička kompanija Atlantis, koja organizuje krstarenje, navela je da je tokom prethodnih 25 godina organizovala 13 pristajanja u Istanbulu i Kušadasiju.

Predsjednik kompanije Rič Kembel izjavio je da je ovo prvi put u 36 godina poslovanja da im je uskraćeno pristajanje zbog identiteta putnika.

Glumica: „Bijesna sam“
Peti Lupon je na društvenim mrežama izrazila ogorčenje zbog odluke turskih vlasti.

Navela je da će, uprkos zabrani, nastaviti putovanje i nastupati za putnike, dok je kompanija saopštila da će kruzer umjesto u Tursku pristati u Kairu i na Kritu.