Connect with us

Svijet

ŠTA AKO AMERIKA STVARNO NAPADNE IRAN? Ovo je sedam scenarija, jedan je najizgledniji

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da napadnu Iran u roku od nekoliko dana. Iako su potencijalne mete uglavnom predvidljive, ishod je neizvjestan. Stoga se nameće pitanje koji su mogući ishodi ako se s Teheranom ne postigne dogovor u posljednji tren i predsjednik Donald Tramp odluči narediti napad, piše BBC.

1. Ciljani udari i tranzicija u demokraciju

Američke vazdušne i pomorske snage izvode ograničene, precizne udare na vojne baze Iranske revolucionarne garde (IRGC) i paravojnih jedinica Basij, kao i na lokacije za lansiranje i skladištenje balističkih projektila te na postrojenja iranskog nuklearnog programa.

Već oslabljeni režim se ruši i s vremenom dolazi do tranzicije u istinsku demokratiju, što Iranu omogućuje da se ponovo pridruži ostatku svijeta. Ovo je vrlo optimističan scenario. Zapadne vojne intervencije u Iraku i Libiji nisu dovele do glatke tranzicije u demokratiju.

Iako su u oba slučaja okončane brutalne diktature, uslijedile su godine haosa i krvoprolića. Sirija, koja je 2024. godine sprovela vlastitu revoluciju i svrgnula predsjednika Bašara sl-Asada bez zapadne vojne podrške, dosad je prošla bolje.

2. Režim opstaje, ali mijenja politiku

Ovaj scenario bi se mogao nazvati “venecuelanskim modelom”, u kojem brza i snažna američka akcija ostavlja režim netaknutim, ali ga prisiljava na ublažavanje politike.

U slučaju Irana, to bi značilo da Islamska Republika opstaje, što ne bi zadovoljilo velik broj Iranaca, ali je primorana smanjiti podršku nasilnim paravojskama širom Bliskog istoka, obustaviti ili ograničiti svoje nuklearne i balističke raketne programe te ublažiti represiju nad demonstrantima.

Ipak, i ovo je jedan od manje vjerovatnih ishoda. Vođstvo Islamske Republike već 47 godina prkosi promjenama i čini se da ni sada nije sposobno za zaokret.

3. Pad režima i uspostava vojne vlasti

Mnogi smatraju da je ovo najvjerovatniji mogući ishod. Iako je režim očito nepopularan i svaki novi talas protesta ga dodatno slabi, i dalje postoji ogromna i sveprisutna bezbjednosna “duboka država” koja ima vlastiti interes u očuvanju statusa kvo.

Glavni razlozi zbog kojih protesti dosad nisu uspjeli da sruše režim su nedostatak značajnijih prebjega na stranu demonstranata te spremnost vlasti da upotrijebi neograničenu silu i brutalnost kako bi se održala na vlasti.

U haosu koji bi uslijedio nakon američkih napada, zamislivo je da Iranom na kraju zavlada čvrsta vojna vlada sastavljena uglavnom od pripadnika IRGC-a.

4. Iranski protivnapad na američke snage i susjede

Iran je obećao da će uzvratiti na svaki američki napad, poručivši da mu je “prst na okidaču”. Iran se očito ne može mjeriti sa snagom američke mornarice i avijacije, ali bi mogao uzvratiti svojim arsenalom balističkih projektila i dronova, od kojih su mnogi skriveni u špiljama, pod zemljom ili na udaljenim planinskim obroncima. Američke baze i postrojenja razmješteni su duž arapske strane Zaliva, posebno u Bahreinu i Kataru.

Ali, Iran bi, ako to odluči, mogao napasti i ključnu infrastrukturu bilo koje zemlje koju smatra saučesnikom u američkom napadu, poput Jordana.

Razoran napad projektilima i dronovima na petrohemijska postrojenja Saudi Aramca 2019. godine, koji se pripisuje proiranskoj paravojsci u Iraku, pokazao je Saudijcima koliko su ranjivi na iranske projektile. Iranski arapski susjedi u Zalivu, svi redom američki saveznici, razumljivo su izuzetnonervozni zbog mogućnosti da se bilo kakva američka vojna akcija na kraju prelije na njih.

5. Miniranje Hormuškog moreuza

Ovo je dugogodišnja prijetnja globalnom pomorskom saobraćaju i snabdijevanja naftom, još od iransko-iračkog rata 1980-1988, kada je Iran doista minirao plovne putove, a u njihovom čišćenju pomogli su minolovci britanske ratne mornarice.

Uski Hormuški moreuz između Irana i Omana ključna je tačka. Kroz njega godišnje prolazi oko 20% svjetskog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) te između 20 i 25% nafte i naftnih derivata. Iran je uvježbavao brzo postavljanje morskih mina. Ako bi to učinio, to bi neizbježno uticalo na svjetsku trgovinu i cijene nafte.

6. Potapanje američkog ratnog broda

Jedan kapetan američke mornarice na ratnom brodu u Zalivu rekao je za BBC da je jedna od iranskih prijetnji koje ga najviše brinu “napad rojem”. To je situacija u kojoj Iran lansira toliko dronova s eksplozivom i brzih torpednih čamaca na jednu ili više meta da ih ni impresivna odbrana američke mornarice ne može sve na vrijeme eliminisati.

Mornarica IRGC-a odavno je zamijenila konvencionalnu iransku mornaricu u Zalivu. Iranske pomorske posade koncentrisale su velik dio svoje obuke na nekonvencionalno ili “asimetrično” ratovanje, tražeći načine kako nadvladati ili zaobići tehničke prednosti koje ima njihov glavni protivnik, Peta flota američke mornarice.

Potapanje američkog ratnog broda, uz moguće zarobljavanje preživjelih članova posade, predstavljalo bi veliko poniženje za SAD. Iako se ovaj scenarij smatra malo vjerovatnim, razarač USS Cole, vrijedan milijardu dolara, 2000. godine u luci Aden onesposobljen je samoubilačkim napadom Al-Qaide, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara. Prije toga, 1987. godine, irački pilot je greškom ispalio dva projektila Exocet na američki ratni brod USS Stark, ubivši 37 mornara.

7. Pad režima i potpuni haos

Ovo je vrlo stvarna opasnost i jedna od glavnih briga susjednih zemalja poput Katara i Saudijske Arabije. Osim mogućnosti građanskog rata, kakav su iskusile Sirija, Jemen i Libija, postoji i rizik da se u opštem haosu etničke napetosti preliju u oružani sukob, dok Kurdi, Baluči i druge manjine nastoje da zaštite vlastiti narod usred vakuuma moći.

Velik dio Bliskog istoka sigurno bi bio srećan da vidi kraj Islamske Republike, a niko više od Izraela, koji je već zadao teške udarce iranskim saveznicima širom regije i koji strahuje od egzistencijalne prijetnje sumnjivog iranskog nuklearnog programa. Ali niko ne želi da najveća bliskoistočna nacija po broju stanovnika – oko 93 miliona – potone u haos, što bi izazvalo ogromnu humanitarnu i izbjegličku krizu.

Najveća opasnost sada leži u tome da predsjednik Tramp, nakon što je okupio moćne snage blizu iranskih granica, odluči da mora djelovati kako ne bi “izgubio obraz” te tako započne rat bez jasnog cilja i s nepredvidivim, potencijalno štetnim posljedicama.

Related Topics:

Svijet

Volkswagen opoziva hiljade vozila: OVO SU UGROŽENI MODELI

Volkswagen priprema opoziv nekoliko hiljada električnih vozila u Njemačkoj zbog neispravnih ćelija visokonaponskih baterija koje u ekstremnim slučajevima mogu izazvati požar.

Internim kontrolama kvaliteta utvrđeno je da pojedine baterijske ćelije u određenim vozilima iz porodice ID modela ne ispunjavaju propisane standarde zbog grešaka u proizvodnji kod dobavljača.

Problem u rijetkim slučajevima može da dovede do prekomjernog zagrijavanja baterije, a u najgorem scenariju i do požara.

Koji modeli Volkswagena su obuhvaćeni opozivom?
Prema pisanju njemačkog lista Handelsblat, među pogođenim vozilima su modeli “ID.3”, “ID.4”, “ID.7” i “ID. Buzz”, kao i model Cupra Born koji proizvodi španski SEAT u okviru VW grupe.

Opoziv je već pokrenut u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, a kompanija priprema odgovarajuće akcije u Njemačkoj i na drugim tržištima, u saradnji sa nadležnim institucijama.

Šta treba da urade vlasnici pogođenih automobila?
Kao privremenu bezbjednosnu mjeru, Volkswagen ograničava punjenje pogođenih automobila na najviše 80 odsto kapaciteta baterije.

Dio vozila biće upućen u ovlašćene servise radi provjere visokonaponskih baterija, a ograničenje punjenja biće ukinuto tek kada se utvrdi da je baterija ispravna. Kompanija će obavijestiti pogođene vlasnike putem pisma, sa informacijama o postupku i daljim koracima.

Nastavi čitati

Svijet

NASILJE NA ULICAMA PARIZA: Demonstrant preminuo, opljačkane luksuzne prodavnice (VIDEO)

Jedan demonstrant preminuo je tokom protesta u Parizu nakon što mu je pozlilo na bulevaru Maženta, kuda je prolazila povorka, saopštila je danas (18.oktobar) francuska policija.

Drugi demonstranti su ga odnijeli do medicinskog centra Šato d’O, gdje je preminuo ispred samog ulaza, prenosi BFMTV.

Policijska prefektura u Parizu je u najnovijem saopštenju navela da je smrt nastupila usljed kardiorespiratornog zastoja.

Koliko je osoba privedeno tokom protesta u Parizu?
Pariska prefektura je saopštila i da je u glavnom gradu Francuske privedeno 855 osoba, što predstavlja rekordan broj.

“Povrijeđeno je 13 policajaca i žandarma, kao i dva vatrogasca”, navodi se u saopštenju.

Opljačkane luksuzne trgovine, zapaljeni automobili
U Parizu su se sukobi proširili s područja velikih okupljanja na trgovačke četvrti. Grupe maskiranih demonstranata razbijale su izloge, provaljivale u trgovine i odnosile robu, dok je policija pokušavala uspostaviti kontrolu suzavcem i drugim sredstvima za razbijanje nereda.

Demonstranti su pokušali provaliti u robnu kuću Galeries Lafayette, opljačkali trgovine Lacoste i SFR te demolirali banke i druge poslovne prostore. Na meti se našla i luksuzna trgovina Céline na aveniji Montaigne.

Prema izvještajima novinara s terena, neke su skupine djelovale organizirano. Maskirani muškarci najprije su onesposobljavali nadzorne kamere, a zatim razbijali izloge i ulazili u trgovine.

Na ulicama su gorjeli automobili, kontejneri i improvizirane barikade. Razbijeno staklo prekrivalo je pločnike i kolnike, a pojedine trgovine potpuno su opustošene.

Pariški gradonačelnik Emmanuel Grégoire upozorio je da će šteta biti ogromna. Rekao je da su uništene čitave ulice te da su, osim trgovina, oštećeni javni prostori i spomenici. Naglasio je pritom da treba razlikovati građane koji mirno prosvjeduju od izgrednika koji koriste okupljanja za nasilje i pljačku.

Šta se dogodilo tokom demonstracija u Limožu?
U međuvremenu, prefekt departmana Gornja Vijena Moris Barat saopštio je da je požar u gradskoj kući u Limožu lokalizovan.

“Požar je bio podmetnut”, objavio je Barat i osudio ovaj čin kritikujući “divlju hordu” koja je izazvala požar i veoma teško oštetila opštinsko zdanje iz 19. vijeka.

U Limožu je tokom demonstracija privedeno 17 osoba, među kojima je sedam maloljetnika, rečeno je za BFMTV u tužilaštvu tog grada.

Otvorena je istraga zbog “uništavanja imovine opasnim sredstvima u organizovanoj grupi”.

“Pojedini građani su takođe napadnuti na marginama okupljanja. Evidentiranje žrtava biće izvršeno u najkraćem mogućem roku”, saopštilo je tužilaštvo.

Zbog čega su izbili protesti širom Francuske?
Širom Francuske u subotu je izbilo nasilje tokom najnovijeg talasa demonstracija protiv loših uslova u školama i visokih troškova života.

Francuska vlada je saopštila da je došlo do “eskalacije nasilja”, procjenjujući da je oko 550.000 ljudi izašlo na ulice francuskih gradova.

Talas protesta i u drugim evropskim zemljama
Protesti zbog troškova života, obrazovanja i socijalne politike održani su i u drugim evropskim zemljama, a na pojedinim mjestima takođe su prerasli u nasilje.

U Briselu su se stotine mladih okupile zbog rastućih troškova obrazovanja i najavljenih reformi visokog školstva, a dio demonstranata sukobio se s policijom.

U Albaniji su nastavljeni studentski protesti protiv premijera Edija Rame. Policija je tokom sukoba koristila sredstva za razbijanje okupljanja, uključujući projektile za koje se sumnja da su bili gumeni meci.

Desetine hiljada ljudi protestovale su u Lisabonu zbog sve skupljeg stanovanja i visokih troškova života. U Italiji su neredi izbili u Milanu i Bolonji, gdje je policija koristila suzavac i vodene topove. U Bolonji je uhapšeno sedam osoba.

Nastavi čitati

Svijet

OTROVALA VIŠE OD 200 DJECE OLOVOM, DA BI “ULJEPŠALA” HRANU: Vlasnica vrtića u Kini dobila doživotnu robiju

Vlasnica vrtića u Kini osuđena je na doživotni zatvor zbog trovanja djece hranom zagađenom olovom. Kuhinjsko osoblje koristilo je nejestivu boju kako bi poboljšalo izgled obroka i privuklo više djece u vrtić,

Vlasnica vrtića u kineskoj provinciji Gansu osuđena je na doživotni zatvor zbog trovanja više od 200 djece i zaposlenih hranom zagađenom olovom, dok je još petoro zaposlenih dobilo zatvorske kazne.

Li Huifang, koja je vodila vrtić “Heši Peiksin” u gradu Tjanšui, proglašena je krivom za proizvodnju i prodaju otrovne i štetne hrane.
Sud u Lancou naložio je i oduzimanje njene imovine u vrijednosti od 500.000 juana (oko 66.500 evra), javila je državna televizija CCTV.

Izvršna direktorka vrtića Dži Džinglin osuđena je na 15 godina zatvora i novčanu kaznu od 300.000 juana (oko 40.000 evra), dok su četvorica zaposlenih u kuhinji osuđena na kazne od šest do osam godina zatvora, prenosi agencija Tačno.

Prema nalazima suda, kuhinjsko osoblje koristilo je nejestivu boju kako bi poboljšalo izgled obroka i privuklo više djece u vrtić, iako je na proizvodu bilo jasno naznačeno da nije namijenjen za ishranu.

Slučaj je otkriven u julu 2025. godine, kada je kod 247 djece i zaposlenih utvrđen neuobičajeno visok nivo olova u krvi. Istraga je pokrenuta nakon što je 235 djece liječeno zbog trovanja olovom, nakon konzumiranja kolača od crvenih urmi pripremljenih na pari i peciva sa kobasicama i kukuruzom.

Analize su pokazale da su kolači sadržali 1.052 miligrama olova po kilogramu, a peciva 1.340 miligrama po kilogramu, dok je nacionalna granica bezbjednosti za hranu u Kini 0,5 miligrama po kilogramu.

Koncentracija olova u uzorcima hrane tako je bila i više od 2.000 puta veća od dozvoljene granice. Sud je utvrdio da su vlasnica i direktorka vrtića naložile zaposlenima da u hranu dodaju otrovne i štetne sastojke koji su služeni djeci i zaposlenima.

Istraga je kasnije pokazala i da je više desetina lokalnih zvaničnika i zaposlenih u bolnicama pokušalo da prikrije slučaj, između ostalog manipulacijom rezultatima analiza krvi i primanjem mita od jednog od investitora vrtića.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je trovanje olovom posebno opasno za malu djecu jer može ozbiljno da ošteti mozak i centralni nervni sistem.

Kina je nakon ovog slučaja objavila nacionalne smjernice za ishranu u obrazovnim ustanovama. Među novim mjerama su obavezno testiranje svake nove isporuke hrane i nabavka brašna, pirinča i jestivog ulja isključivo preko centralizovanih nabavnih centara.

Nastavi čitati

Aktuelno