Connect with us

Svijet

ŠTA AKO AMERIKA STVARNO NAPADNE IRAN? Ovo je sedam scenarija, jedan je najizgledniji

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da napadnu Iran u roku od nekoliko dana. Iako su potencijalne mete uglavnom predvidljive, ishod je neizvjestan. Stoga se nameće pitanje koji su mogući ishodi ako se s Teheranom ne postigne dogovor u posljednji tren i predsjednik Donald Tramp odluči narediti napad, piše BBC.

1. Ciljani udari i tranzicija u demokraciju

Američke vazdušne i pomorske snage izvode ograničene, precizne udare na vojne baze Iranske revolucionarne garde (IRGC) i paravojnih jedinica Basij, kao i na lokacije za lansiranje i skladištenje balističkih projektila te na postrojenja iranskog nuklearnog programa.

Već oslabljeni režim se ruši i s vremenom dolazi do tranzicije u istinsku demokratiju, što Iranu omogućuje da se ponovo pridruži ostatku svijeta. Ovo je vrlo optimističan scenario. Zapadne vojne intervencije u Iraku i Libiji nisu dovele do glatke tranzicije u demokratiju.

Iako su u oba slučaja okončane brutalne diktature, uslijedile su godine haosa i krvoprolića. Sirija, koja je 2024. godine sprovela vlastitu revoluciju i svrgnula predsjednika Bašara sl-Asada bez zapadne vojne podrške, dosad je prošla bolje.

2. Režim opstaje, ali mijenja politiku

Ovaj scenario bi se mogao nazvati “venecuelanskim modelom”, u kojem brza i snažna američka akcija ostavlja režim netaknutim, ali ga prisiljava na ublažavanje politike.

U slučaju Irana, to bi značilo da Islamska Republika opstaje, što ne bi zadovoljilo velik broj Iranaca, ali je primorana smanjiti podršku nasilnim paravojskama širom Bliskog istoka, obustaviti ili ograničiti svoje nuklearne i balističke raketne programe te ublažiti represiju nad demonstrantima.

Ipak, i ovo je jedan od manje vjerovatnih ishoda. Vođstvo Islamske Republike već 47 godina prkosi promjenama i čini se da ni sada nije sposobno za zaokret.

3. Pad režima i uspostava vojne vlasti

Mnogi smatraju da je ovo najvjerovatniji mogući ishod. Iako je režim očito nepopularan i svaki novi talas protesta ga dodatno slabi, i dalje postoji ogromna i sveprisutna bezbjednosna “duboka država” koja ima vlastiti interes u očuvanju statusa kvo.

Glavni razlozi zbog kojih protesti dosad nisu uspjeli da sruše režim su nedostatak značajnijih prebjega na stranu demonstranata te spremnost vlasti da upotrijebi neograničenu silu i brutalnost kako bi se održala na vlasti.

U haosu koji bi uslijedio nakon američkih napada, zamislivo je da Iranom na kraju zavlada čvrsta vojna vlada sastavljena uglavnom od pripadnika IRGC-a.

4. Iranski protivnapad na američke snage i susjede

Iran je obećao da će uzvratiti na svaki američki napad, poručivši da mu je “prst na okidaču”. Iran se očito ne može mjeriti sa snagom američke mornarice i avijacije, ali bi mogao uzvratiti svojim arsenalom balističkih projektila i dronova, od kojih su mnogi skriveni u špiljama, pod zemljom ili na udaljenim planinskim obroncima. Američke baze i postrojenja razmješteni su duž arapske strane Zaliva, posebno u Bahreinu i Kataru.

Ali, Iran bi, ako to odluči, mogao napasti i ključnu infrastrukturu bilo koje zemlje koju smatra saučesnikom u američkom napadu, poput Jordana.

Razoran napad projektilima i dronovima na petrohemijska postrojenja Saudi Aramca 2019. godine, koji se pripisuje proiranskoj paravojsci u Iraku, pokazao je Saudijcima koliko su ranjivi na iranske projektile. Iranski arapski susjedi u Zalivu, svi redom američki saveznici, razumljivo su izuzetnonervozni zbog mogućnosti da se bilo kakva američka vojna akcija na kraju prelije na njih.

5. Miniranje Hormuškog moreuza

Ovo je dugogodišnja prijetnja globalnom pomorskom saobraćaju i snabdijevanja naftom, još od iransko-iračkog rata 1980-1988, kada je Iran doista minirao plovne putove, a u njihovom čišćenju pomogli su minolovci britanske ratne mornarice.

Uski Hormuški moreuz između Irana i Omana ključna je tačka. Kroz njega godišnje prolazi oko 20% svjetskog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) te između 20 i 25% nafte i naftnih derivata. Iran je uvježbavao brzo postavljanje morskih mina. Ako bi to učinio, to bi neizbježno uticalo na svjetsku trgovinu i cijene nafte.

6. Potapanje američkog ratnog broda

Jedan kapetan američke mornarice na ratnom brodu u Zalivu rekao je za BBC da je jedna od iranskih prijetnji koje ga najviše brinu “napad rojem”. To je situacija u kojoj Iran lansira toliko dronova s eksplozivom i brzih torpednih čamaca na jednu ili više meta da ih ni impresivna odbrana američke mornarice ne može sve na vrijeme eliminisati.

Mornarica IRGC-a odavno je zamijenila konvencionalnu iransku mornaricu u Zalivu. Iranske pomorske posade koncentrisale su velik dio svoje obuke na nekonvencionalno ili “asimetrično” ratovanje, tražeći načine kako nadvladati ili zaobići tehničke prednosti koje ima njihov glavni protivnik, Peta flota američke mornarice.

Potapanje američkog ratnog broda, uz moguće zarobljavanje preživjelih članova posade, predstavljalo bi veliko poniženje za SAD. Iako se ovaj scenarij smatra malo vjerovatnim, razarač USS Cole, vrijedan milijardu dolara, 2000. godine u luci Aden onesposobljen je samoubilačkim napadom Al-Qaide, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara. Prije toga, 1987. godine, irački pilot je greškom ispalio dva projektila Exocet na američki ratni brod USS Stark, ubivši 37 mornara.

7. Pad režima i potpuni haos

Ovo je vrlo stvarna opasnost i jedna od glavnih briga susjednih zemalja poput Katara i Saudijske Arabije. Osim mogućnosti građanskog rata, kakav su iskusile Sirija, Jemen i Libija, postoji i rizik da se u opštem haosu etničke napetosti preliju u oružani sukob, dok Kurdi, Baluči i druge manjine nastoje da zaštite vlastiti narod usred vakuuma moći.

Velik dio Bliskog istoka sigurno bi bio srećan da vidi kraj Islamske Republike, a niko više od Izraela, koji je već zadao teške udarce iranskim saveznicima širom regije i koji strahuje od egzistencijalne prijetnje sumnjivog iranskog nuklearnog programa. Ali niko ne želi da najveća bliskoistočna nacija po broju stanovnika – oko 93 miliona – potone u haos, što bi izazvalo ogromnu humanitarnu i izbjegličku krizu.

Najveća opasnost sada leži u tome da predsjednik Tramp, nakon što je okupio moćne snage blizu iranskih granica, odluči da mora djelovati kako ne bi “izgubio obraz” te tako započne rat bez jasnog cilja i s nepredvidivim, potencijalno štetnim posljedicama.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno