Connect with us

Svijet

PRVI PUT izvršena transfuzija KRVI koja je napravljena u laboratoriji

Istraživači iz Kembridžaučestvuju u prvom svjetskom kliničkom ispitivanju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriju za transfuziju u drugu osobu.

Proizvedena krvna zrnca uzgojena su iz matičnih stanica donatora. Crvena krvna zrnca su zatim transfuzirana dobrovoljcima u RESTORE randomiziranom kontroliranom kliničkom ispitivanju, piše cam.ac.uk.

Ovo je prvi put u svijetu da su crvena krvna zrnca koja su uzgojena u laboratoriju data drugoj osobi u sklopu ispitivanja transfuzije krvi.

Ako se pokaže sigurnim i učinkovitim, proizvedena krvna zrnca bi s vremenom mogla revolucionirati tretmane za osobe s krvnim poremećajima kao što su srpaste ćelije i rijetke krvne grupe. Može biti teško pronaći dovoljno dobro uparene darovane krvi za neke osobe sa ovim poremećajima.

Uzbudljivo ispitivanje
Glavni istraživač profesor Kedrik Gevert (Cedric Ghevaert), profesor transfuzijske medicine i konsultant za hematolog na Univerzitetu Cambridge i NHS Blood and Transplant, rekao je da se nada se da će crvena krvna zrnca uzgojena u njihovoj laboratoriji trajati duže od onih koje dolaze od davalaca krvi.

– Ako naše ispitivanje, prvo takvo u svijetu, bude uspješno, to će značiti da će pacijentima kojima su trenutno potrebne redovite dugotrajne transfuzije krvi u budućnosti trebati manje transfuzija, što će pomoći u transformaciji njihove brige – poručio je on.

Ispitivanje RESTORE je zajednička istraživačka inicijativa NHS Blood and Transplant i Univerziteta u Bristolu, u suradnji sa Univerzitetom u Kembridžu, Guy’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust, NIHR Cambridge Clinical Research Facility i Cambridge University Hospitals NHS Foundation Trust. Djelomično je finansiran grantom Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i nege (NIHR).

Profesorica Ešli Toj (Ashley Toye), profesorica ćelijske biologije na Univerzitetu u Bristolu i direktorica NIHR Jedinice za krv i transplantaciju u proizvodima crvenih krvnih zrnaca također je dala izjavu.

– Ovo izazovno i uzbudljivo ispitivanje je ogromna odskočna daska za proizvodnju krvi iz matičnih ćelija. Ovo je prva transfuzija krvi alogenog donora uzgojena u laboratoriji i uzbuđeni smo što vidimo koliko dobro stanice rade na kraju kliničkog ispitivanja – kazala je ona.

Ispitivanje proučava životni vijek laboratorijski uzgojenih ćelija u poređenju sa infuzijama standardnih crvenih krvnih zrnaca od istog donora. Sva krvna zrnca uzgojena u laboratoriji su svježa, tako da tim za ispitivanje očekuje da će biti bolji od slične transfuzije standardnih doniranih crvenih krvnih zrnaca, koja sadrži stanice različite starosti.

Osim toga, ako proizvedene ćelije traju duže u tijelu, pacijentima kojima je krv redovno potrebna možda neće biti potrebne transfuzije tako često. To bi smanjilo preopterećenje gvožđem usled čestih transfuzija krvi, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Količina laboratorijski uzgojenih ćelija
Ispitivanje je prvi korak ka tome da crvena krvna zrnca uzgojena u laboratoriji budu dostupna kao budući klinički proizvod. U doglednoj budućnosti, proizvedene ćelije mogle bi se koristiti samo za vrlo mali broj pacijenata s vrlo složenim transfuzijskim potrebama. NHSBT se i dalje oslanja na velikodušnost donatora.

Ko-glavni istražitelj dr. Rebeka Kardigan (Rebecca Cardigan), šef odjela za razvoj komponenti NHS za krv i transplantaciju i pridruženi predavač na Univerzitetu u Kembridžu također je komentirala ovaj potez.

– Zaista je fantastično što smo sada u mogućnosti da uzgajamo dovoljno crvenih krvnih zrnaca do medicinske kvalitete kako bismo omogućili početak ovog ispitivanja. Zaista se radujemo što ćemo vidjeti rezultate i da li rade bolje od standardnih crvenih krvnih zrnaca – rekla je Kardigan.

Dvije osobe su do sada dobile transfuziju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji. Pomno su praćeni i nisu prijavljeni nikakvi neželjeni nuspojave. Dobro su i zdravi. Identiteti učesnika koji su do sada ubrizgani trenutno se ne objavljuju, kako bi se suđenje ostalo “zaslijepljeno”.

Količina laboratorijski uzgojenih ćelija koja se infundira varira, ali je oko 5-10 ml – oko jedne do dvije čajne žličice.

Davaoci su regrutovani iz NHSBT-ove baze davalaca krvi. Donirali su krv ispitivanju i matične ćelije su odvojene od njihove krvi. Ove matične ćelije su potom uzgajane da bi proizvele crvena krvna zrnca u laboratoriju NHS Blood and Transplant’s Advanced Therapies Unit u Bristolu. Primaoci krvi su regrutovani od zdravih članova NIHR BioResource.

Deset učesnika
Najmanje 10 učesnika će dobiti dvije mini transfuzije u razmaku od najmanje četiri mjeseca, jednu standardno doniranih crvenih krvnih zrnaca i jednu laboratorijski uzgojenih crvenih krvnih zrnaca, kako bi saznali da li mlada crvena krvna zrnca napravljena u laboratoriju traju duže od stanica napravljenih u laboratoriji. tijelo.

Potrebna su daljnja ispitivanja prije kliničke upotrebe, ali ovo istraživanje označava značajan korak u korištenju crvenih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji za poboljšanje liječenja pacijenata s rijetkim krvnim grupama ili osoba sa složenim potrebama za transfuzijom.

Džon Džejms (John James) OBE, izvršni direktor Društva srpastih ćelija izjavio je da ovo istraživanje pruža pravu nadu za one pacijente sa srpastim ćelijama koje je teško transfuzirati koji su razvili antitijela protiv većine krvnih grupa davalaca.

– Međutim, treba imati na umu da je NHS-u i dalje potrebno 250 davanja krvi svaki dan za liječenje ljudi sa srpastim ćelijama i brojka raste. Potreba za normalnim davanjem krvi kako bi se obezbijedila velika većina transfuzija krvi će ostati. Snažno potičemo ljude afričkog i karipskog naslijeđa da se i dalje registruju kao darivatelji krvi i počnu redovno davati krv – izjavio je Džejms.

Dr. Faruk Šah (Farrukh Shah), medicinski direktor za transfuziju za NHS krv i transplantaciju izjavio je da pacijenti kojima je potrebna redovna ili povremena transfuzija krvi mogu razviti antitijela protiv manjih krvnih grupa, što otežava pronalaženje krvi davaoca koja se može transfuzirati bez rizika od potencijalno po život opasna reakcija.

– Ovo vodeće svjetsko istraživanje postavlja temelje za proizvodnju crvenih krvnih stanica koje se mogu bezbjedno koristiti za transfuziju ljudi s poremećajima poput srpastih stanica. Potreba za normalnim davanjem krvi kako bi se obezbijedila velika većina krvi će ostati. Ali potencijal ovog rada da koristi pacijentima koji se teško transfuzuju je vrlo značajan – rekao je on.

Related Topics:

Svijet

RUSKI ŠPIJUNI PRAVE HAOS: Sajber napadi, požari i dronovi – uzbuna u Evropskoj uniji

EU uvodi nova ograničenja ruskim diplomatama zbog sumnje za sabotažu.

Evropska unija uvodi nova ograničenja i sistem pravila za kretanje ruskih diplomata u Evropi zbog sumnje na akcije sabotaže i špijunaže, piše “Fajnenšel Tajms”. Ova odluka dolazi nakon posljednjih izvještaja evropskih obavještajnih službi u kom upozoravaju na koordinisanu kampanju destabilizacije evropskih saveznika Ukrajine.

To se odnosi na sajber napade, podmetanje požara, sabotažu infrastrukture i neovlašćene upade dronovima. Evropske tajne službe su optužile pojedine ruske diplomate da djeluju pod pokrićem diplomatije, da to koriste kao paravan.

Prema tim novim pravilima, ruske diplomate koje se već nalaze u nekoj od prijestonica članica Evropske unije, moraju unaprijed da najave svaki službeni put. Moraće da detaljno navedu kuda putuju prije napuštanja države u kojoj inače borave.

Ovu novu mjeru najviše podržava Češka republika. Pored ovoga, usvojen je i novi paket sankcija Rusiji zbog rata sa Ukrajinom.

“Raspoređeni su na jedno mjesto, ali djeluju na drugom”, rekao je visoki zvaničnik Evropske unije koji je ostao anoniman.

“Ne postoji ‘Šengen za Rusiju’ “, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski za “FT”.

Češka republika je već zabranila brojnim diplomatama ulazak u državu. Zabrana je uvedena svim diplomatama za koje se sumnja da podržavaju ruske obavještajne operacije.

Nastavi čitati

Svijet

NAPADNUT AUTOMOBIL PREDSJEDNIKA EKVADORA: Ostali tragovi od metaka i kamenja (VIDEO)

Grupa od oko 500 ljudi napala je sinoć automobil u kojem se vozio predsjednik Ekvadora Danijel Noboa, preneo je Rojters.

Kako je navela ministarka za životnu sredinu i energetiku Ines Marcano, grupa ljudi bacala je kamenje na predsjedničko vozilo dok se Noboa približavao mjestu u provinsiji Kanjar, gdje je trebalo da prisustvuje unapred zakazanom događaju.

Prema njenim riječima, na automobilu su primijećeni i tragovi od metaka.

Ministarka je kasnije zvanično podnela izvještaj o pokušaju atentata na Nobou.

Predsjednik nije povrijeđen, a pet osoba je privedeno, dodala je Marcano, prenosi Tanjug.

Prije samo tri dana, ekvadorski predsjednik Danijel Noboa proglasio je vanredno stanje u deset provincija u toj zemlji, od ukupno 24, usled unutrašnjih nemira izazvanih protestima zajednice starosjedilaca zbog rasta cijena dizela.

Kako je Noboa naveo u dekretu, ovi protesti postali su nasilni, pa je vanredno stanje uvedeno da bi se izbjegla njihova dalja radikalizacija.

On je dodao da su tokom nasilnih demonstracija pripadnici policije i vojske napadnuti, a da su neki čak i oteti i fizički zlostavljani.

Noboa je zbog toga zabranio javna okupljanja, dodajući da će mirni protesti biti dozvoljeni pod uslovom da ne ugrožavaju prava i slobode drugih građana.

Među razlozima za uvođenje ovih mjera, koje će važiti 60 dana, on je naveo nedavne izjave predsjednika Nacionalne konfederacije starosjedilačkih naroda Marlona Vargasa, koji je upozorio da bi protesti mogli da eskaliraju i dovedu do zauzimanja prestonice Kita ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Federalni radnici na PRINUDNOM ODSUSTVU nemaju pravo na zaostale plate

Federalni radnici koji su poslati na prinudno odsustvo tokom obustave rada vlade Sjedinjenih Američkih Država možda neće automatski dobiti nadoknadu, navedeno je u nacrtu memoranduma Bijele kuće u koji je Aksios imao uvid.

Prema dokumentu, Bijela kuća smatra da zakon poznat kao Zakon o fer tretmanu državnih službenika (GEFTA) iz 2019. godine ne garantuje automatsku isplatu zaostalih plata zaposlenima koji su bili na prinudnom odsustvu, osim ako Kongres posebno ne odobri sredstva kada se obustava rada završi.

Ovaj stav mogao bi dodatno da poveća pritisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa na demokrate u Senatu da podrže takozvanu “čistu” rezoluciju o finansiranju vlade, bez uslova koji se odnose na subvencije za zdravstvenu zaštitu, prenosi Tanjug.

Zakon GEFTA, koji je Tramp potpisao tokom rekordne obustave rada 2019. godine, prvobitno je tumačen tako da radnicima na prinudnom odsustvu garantuje naknadu po okončanju budućih obustava rada.

Međutim, novi memorandum Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) navodi da je zakon pogrešno protumačen, jer je njegova verzija izmenjena devet dana kasnije i dodata formulacija da će radnici biti plaćeni “pod uslovom donošenja zakona o aproprijacijama kojim se okončava zastoj”.

Po mišljenju Bijele kuće, to znači da Kongres mora posebno da odobri sredstva za isplatu zaostalih plata.

Ova analiza OMB-a u suprotnosti je sa stavovima Saveta ekonomskih savjetnika i Kancelarije za upravljanje kadrovima, koje su ranije saopštile da bi radnici na prinudnom odsustvu trebalo automatski da dobiju nadoknadu.

Nastavi čitati

Aktuelno