Connect with us

Svijet

INFLACIJA HRANE ŠIROM EVROPE: Koji proizvodi su najviše poskupjeli u 2025. godini?

Čokolada, meso i smrznuto voće spadaju među proizvode koji su tokom 2025. zabilježili najveći rast cijena u Evropi, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Iako je prosječna inflacija hrane u EU bila umjerena, razlike među zemljama i vrstama namirnica bile su izrazite.

Cijene hrane u Evropskoj uniji porasle su u prosjeku za 2,8 odsto u 2025. u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, kod pojedinih proizvoda inflacija je bila znatno viša i dostizala je i do 10 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

Koje zemlje su imale najveću inflaciju hrane u 2025? Koji proizvodi su najviše poskupjeli, a gdje su cijene čak i pale?

Drastičan rast cijena hrane u Turskoj
Turska se izrazito izdvaja po rastu cijena hrane, one su tokom 2025. godine skočile čak 32,8 odsto, što dodatno ukazuje na šire inflatorne probleme u toj zemlji.

Unutar Evropske unije, najveću inflaciju hrane zabilježila je Rumunija – 6,7 odsto.

Tokom 2025. godine visoka inflacija hrane bila je prisutna u djelovima istočne i jugoistočne Evrope. Rumunija, Bugarska, baltičke zemlje i zemlje Balkana uglavnom su bilježile stope između 4 i 7 odsto, znatno iznad prosjeka EU.

Švajcarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale, za 1,1 odsto, dok su na Kipru ostale nepromijenjene.

Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je imala najnižu stopu inflacije hrane, svega 0,7 odsto, što je ujedno treća najniža stopa među 36 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom.

U Njemačkoj i Španiji inflacija hrane iznosila je 2,1 odsto, dok je Italija imala najvišu stopu među vodećim ekonomijama EU, i to 2,5 odsto.

Dvocifrena inflacija kod čokolade, smrznutog voća i mesa
Od ukupno 64 osnovna prehrambena proizvoda koje prati Eurostat, cijene su pale kod osam proizvoda, dok su kod jednog ostale iste. Svi ostali zabilježili su rast cena tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.

Najveći rast zabilježen je kod tri proizvoda sa dvocifrenom inflacijom.

Čokolada je najviše poskupjela, čak 17,8 odsto, zatim smrznuto voće sa rastom od 13 odsto, dok su govedina i teletina poskupjele za 10 odsto.

Značajan rast cijena bilježe i jaja (8,4 odsto), maslac (8,3 odsto), kao i jagnjetina i kozje meso (7,2 odsto).

Cijene šećera, džema i meda porasle su za 6,8 odsto, dok je sveže punomasno mlijeko poskupjelo za 5,7 odsto.

Proizvodi od korijenastog povrća poskupjeli su za 5,5 odsto, svježe ili rashlađeno voće za 5,4 odsto, dok je ukupna kategorija voća zabilježila rast od 5,3 odsto.

Jestiva ulja i konzervisano voće poskupjeli su za po 4,7 odsto. Živinsko meso je skuplje za 4,4 odsto, a sušeno voće i orašasti plodovi za 4,2 odsto.

Koji proizvodi su pojeftinili?
S druge strane, kod pojedinih proizvoda zabilježen je pad cijena.

Najveće pojeftinjenje imalo je maslinovo ulje, čak 22,9 odsto, nakon snažnog rasta cijena u prethodnim godinama.

Cijene šećera pale su za 11 odsto, ulja i masti za 5,4 odsto, dok je krompir pojeftinio za 5,2 odsto.

Razlike među zemljama po vrstama proizvoda
Godišnje promjene cijena hrane značajno su se razlikovale od zemlje do zemlje.

Šest proizvoda sa najvećim rastom cijena u EU poskupelo je za više od sedam odsto, ali sa velikim razlikama među državama.

Cijene čokolade porasle su za više od 30 odsto u tri zemlje – Poljskoj (33 odsto), Litvaniji (32 odsto) i Estoniji (32 odsto), dok je u Albaniji zabilježen rast od svega 1 odsto.

Kod smrznute hrane, inflacija se kretala od 2 odsto na Islandu do čak 32 odsto u Estoniji, pri čemu za neke zemlje podaci nisu bili dostupni.

Cijene govedine i teletine u pojedinim državama porasle su za više od 20 odsto, što je dvostruko više od prosjeka EU. Najveći rast zabilježen je u Holandiji (23 odsto), Hrvatskoj (22 odsto) i Letoniji (21 odsto). U Švajcarskoj cijene su ostale iste, dok su Francuska (5 odsto) i Italija (6 odsto) imale najmanji rast.

Jaja, kao jedan od najčešće korišćenih prehrambenih proizvoda, poskupjela su za 20 odsto ili više u pet zemalja. Najveći rast zabilježen u Češkoj (29 odsto), Slovačkoj (27 odsto), Portugalu (21 odsto) i Mađarskoj (20 odsto).

Inflacija cijena jaja značajno varira širom Evrope, u nekim zemljama rast je bio minimalan, dok su u pojedinim državama cijene čak i pale.

Cijene maslaca dostigle su dvocifren rast u 12 zemalja, a Švedskoj su premašile 20 odsto.

Kod jagnjetine i kozjeg mesa, prosječna inflacija u EU iznosila je sedam odsto, ali je u šest zemalja rast bio veći od 10 odsto.

Među članicama EU, najveći rast zabilježen je u Poljskoj (14 odsto), zatim u Portugalu i Irskoj (po 13 odsto), dok su Švedska (11 odsto) i Španija (10 odsto) takođe imale značajno povećanje cijena.

Related Topics:

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Aktuelno