Connect with us

Svijet

TRAMP ŽELI RIJETKE MINERALE: Militanti s američkim oružjem stoje mu na putu

Američki interesi za bakar, litijum i rijetke metale u Pakistanu sudaraju se s rastućom pobunom u pograničnim oblastima, gdje džihadisti koriste oružje ostavljeno nakon povlačenja SAD iz Avganistana.

U Pakistanu je prošle godine iz jednog rudnika iskopano 22.000 tona bakra, u vrijednosti od stotina miliona dolara. Vlasti tvrde da u zemlji ima još mnogo toga za iskopavanje, a interesovanje je pokazao i američki predsjednik Donald Trump (Tramp).

Riječ je o rudniku bakra Muhammad Khel, smještenom u planinama Hindu Kuša, svega petnaestak kilometara od granice s Avganistanom. Iskopani bakar je potom izvezen u Kinu, zemlju s gotovo nezasitnom potrebom za metalima i mineralima.

Vašington odobrio milijardu dolara
Šta je dovelo do neočekivanog zbližavanja
U susjednoj pakistanskoj pokrajini nalazi se još jedan rudnik bakra za koji Pakistan tvrdi da može dati gotovo deset puta veći prinos – količinu koja bi činila petinu ukupne godišnje potrošnje bakra u SAD-u. Taj potencijal bio je dovoljno primamljiv da je Vašington već odobrio više od milijardu dolara kako bi se eksploatacija pokrenula.

Pakistan tvrdi da se ispod njegovog tla krije čak osam biliona dolara u bakru, litijumu, kobaltu, zlatu, antimonom i drugim strateški važnim mineralima. Upravo ta tvrdnja postala je osnova za neočekivano zbližavanje s predsjednikom Trumpom, koji je nabavku kritičnih minerala stavio u samo središte američke spoljne politike.

Blago u nemirnim pograničnim oblastima
Ekskluzivna posjeta nekim od najopasnijih dijelova Pakistana
Problem je, međutim, u tome što se to bogatstvo nalazi u oblastima koje decenijama potresaju džihadističke pobune, a koje su postale još nestabilnije nakon haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana 2021. godine. Tada je, prema procjenama, iza sebe ostavljena ogromna količina savremenog oružja.

Tokom ekskluzivne posjete nekim od najopasnijih dijelova Pakistana, ekipi CNN-a pokazane su stotine komada američkog oružja – automatske puške, mitraljezi i snajperi – zaplijenjeni od nove generacije pobunjenika.

Nedaleko od rudnika Muhammad Khel, u blizini grada Wana, pakistanski vojni oficir je pred novinarima izložio tri puške M-16 i krvavu maramu zaplijenjene nakon samoubilačkog napada pakistanskih talibana na vojnu školu. Na marami su, na urduu i engleskom, bili ispisani slogani o spremnosti na mučeništvo, dok je na puškama jasno stajao natpis:

„Vlasništvo Vlade SAD. Proizvedeno u Kolumbiji, Južna Karolina.“

Kina drži monopol, SAD pokušavaju da ga razbiju
Jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu
Više od 90 odsto svjetske proizvodnje prerađenih rijetkih zemnih metala, koji se koriste u svemu – od pametnih telefona do električnih vozila – pod kontrolom je Kine. Taj gotovo potpuni monopol postao je jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu sa SAD-om.

Trump je zato pokušao da osigura američki pristup tim resursima, potpisujući sporazume s Australijom, Kambodžom i Tajlandom, uz obećanje da će SAD imati „više minerala nego što će znati šta s njima“.

U tom kontekstu, pakistanski premijer Shehbaz Sharif i načelnik vojske Asim Munir ponijeli su neobičan „rekvizit“ prilikom zajedničke posjete Bijeloj kući – sanduk s uzorcima rijetkih metala iz Pakistana. Trump je bio vidno impresioniran, a mjesec dana kasnije javno je pohvalio Munira, nazvavši ga „svojim omiljenim feldmaršalom“.

Američko oružje u rukama pobunjenika
Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila
U bolnici u Pešavaru, desetine ranjenih vojnika leže na odjeljenju za teško povrijeđene. Među njima je i 30-godišnji Allah Uddin, kojem su obje noge amputirane nakon zasjede pakistanskih talibana.

„Ono što me najviše pogodilo bilo je koliko su njihova oružja bila dobra“, rekao je tiho za CNN.

„Ne znam odakle su, ali su bila drugačija – i bolja.“

Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila. Umjesto rana od improvizovanih eksplozivnih naprava, sada se sve češće susreću s snajperskim hicima dugog dometa, a napadi se dešavaju noću jer pobunjenici posjeduju uređaje za noćno osmatranje.

Prema podacima pakistanske vojske, više od 1.200 ljudi, uključujući civile i pripadnike bezbjednosnih snaga, ubijeno je u napadima militanata tokom 2025. godine – dvostruko više nego 2021.

Avganistan – najveća pijaca oružja na svijetu
Mjesto gdje idete ako želite da naoružate teroriste
Nakon povlačenja SAD-a iz Avganistana ostavljeno je oko 300.000 komada lakog naoružanja, uz ogromne količine druge vojne opreme – od bacača raketa do sistema za noćno osmatranje, potvrdio je John Sopko, bivši specijalni američki inspektor za obnovu Avganistana.

„Avganistan je danas najveća pijaca oružja na svijetu“, rekao je Sopko.

„Ako želite da naoružate terorističku ili pobunjeničku grupu – to je mjesto na koje idete.“

Bitka za minerale tek počinje
Krvava cijena strategije već plaćena
Dok SAD pokušavaju da obezbijede pristup ključnim mineralima, Pakistan se suočava s krvavom realnošću na terenu. Vlasti tvrde da nemaju izbora osim da vojno osiguraju rudnike i infrastrukturu.

„Riješićemo to“, poručio je portparol pakistanske vojske za CNN.

„Nemamo drugu opciju.“

Za vojnike poput Allaha Uddina, cijena te strategije već je plaćena.

„Pucao sam, ali nisam mogao da ih dohvatim“, rekao je, gledajući u prazno.

„Bijesan sam. Pogledajte u kakvom sam stanju.“

Svijet

TRAMP NEZADOVOLJAN EVROPOM – Evo čime sada prijeti

Predsjednik SAD- a Donald Trump izjavio je da bi Vašington “vjerovatno” mogao da povuče američke trupe iz Španije i Italije, čime je pojačao pritisak na evropske saveznike zbog njihovog stava prema ratu u Iranu, prenosi danas Politiko.

Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je kritikovao premijera Španije Pedra Sančeza, ocijenivši da je Madrid “apsolutno užasan”, dok je za Italiju rekao da “nije bila od pomoći”, aludirajući na odluke obje zemlje da ne dozvole korišćenje svojih baza za američke vojne operacije povezane sa sukobom u Iranu.

Slične poruke američki predsjednik uputio je ranije ove sedmice i njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu, čija zemlja, za razliku od Italije i Španije, omogućava SAD korišćenje baze Ramštajn za koordinaciju vojnih aktivnosti.

Sančez se predstavlja kao evropska protivteža Trampu, dok se Meloni – jedna od Trampovih najvjernijih evropskih saveznica nakon njegovog reizbora 2024. godine – u posljednje vrijeme distancirala od američkog predsjednika, u pokušaju da sačuva svoju premijersku poziciju pred nacionalne izbore koji se očekuju 2027. godine, navodi briselski portal.

Merc je rekao da su SAD “ponižene” od Irana u sukobu na Bliskom istoku.

Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto izjavio je da ne razumije razloge za eventualno povlačenje američkih trupa iz Italije.

Prema podacima Pentagona, u Italiji je raspoređeno oko 12.000 američkih vojnika, dok ih je u Španiji oko 3.800, a u Njemačkoj više od 36.000.

Zvaničnici odbrane rekli su da za sada ne postoje konkretni planovi za povlačenje snaga, ali da Trampove izjave shvataju ozbiljno, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

PACOVI PREPLAVILI ŠATORE U GAZI, GRIZU DJECU I ŠIRE ZARAZU: Povećan rizik od epidemije u kampovima

U kampovima za raseljene Palestince u Gazi, pacovi i paraziti šire zarazu, pogoršavajući zdravstvenu krizu među stanovnicima.

U kampovima za raseljene Palestince u Gazi, širi se zaraza pacovima i parazitima, dok uništena kanalizacija, gomile otpada i ograničen ulazak istrebljivača pogoršavaju zdravstvenu krizu.

Problem se produbljuje jer je većina od više od dva miliona stanovnika Gaze raseljena i živi u oštećenim kućama ili improvizovanim šatorima postavljenim na otvorenom, pored puteva ili na ruševinama srušenih zgrada. U takvim uslovima, pacovi jedu malo preostalih stvari i češće napadaju ljude tokom noći.

Amani Abu Selmi, dvadesetogodišnjakinja raseljena sa porodicom u Kan Junisu na jugu Gaze, rekla je da su pacovi izgrizli njenu odjeću i torbe sa svadbenog veselja. Pokazujući na rupe na svojoj tradicionalnoj tamnocrvenoj vezenoj haljini.

“Sva moja sreća je nestala, pretvorila se u tugu, u slomljeno srce – moje stvari su nestale, moje svadbeno veselje je nestalo”, istakla je.

Halil Al-Mašaravi je izjavio da je pacov ujeo njegovog trogodišnjeg sina za ruku i prste na nogama pre nekoliko nedjelja, a njega samog prošlog petka. Porodica sada spava u smjenama kako bi brinula o djeci, jer su zamke za glodare uglavnom neefikasne u uništenim kućama i šatorskim naseljima.

“Napadaju nas dok spavamo”, rekao je Al-Mašaravi, koji živi sa porodicom u ruševinama njihove kuće u naselju Tufah na sjeveru Gaze.

Mohamed Abu Selmija, direktor bolnice Al Šifa, upozorio je da bi se situacija mogla pogoršati kako se približava ljeto i kako Izrael zabranjuje unos sredstava za suzbijanje štetočina, poput otrova za pacove. On je naveo da bolnice bilježe svakodnevne prijeme pacijenata zbog incidenata povezanih sa glodarima, posebno djece, starijih i bolesnih, uz strah od širenja bolesti poput groznice ujeda pacova, leptospiroze, pa čak i kuge.

Prema podacima humanitarnih i zdravstvenih organizacija, obustavljeno odvoženje otpada i gotovo potpuno uništeni kanalizacioni i sanitarni sistemi doveli su do nagomilavanja zagađene vode i smeća pored šatorskih naselja.

Lokalna predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, Rajnhilde Van de Verdt, rekla je da je ove godine u Gazi zabilježeno oko 17.000 slučajeva povezanih sa infekcijama izazvanim glodarima i ektoparazitima.

Nastavi čitati

Svijet

PORUKA IZ BRISELA: U EU prva ulazi Crna Gora, pa Albanija

EU će u narednim godinama u svoje članstvo primiti prvo Crnu Goru, a zatim Albaniju, izjavila je komesar EU za proširenje Marta Kos.

“Sada je veoma realna mogućnost da će EU rasti u narednim godinama. U mnogim dijelovima zapadnog Balkana i dalje postoji skepticizam da je članstvo u EU zaista moguće. Nadam se da će pozitivan primjer Crne Gore i Albanije, koja je sljedeća u redu, inspirisati ostatak zapadnog Balkana da slijedi isti put”, rekla je ona.

Dobijanje statusa kandidata je početak prilično dugog puta ka članstvu u Uniji.

Turska je kandidat od 1999. godine, Sjeverna Makedonija od 2005. godine, Crna Gora od 2010. godine, a Srbija od 2012. godine, prenosi Srna.

Posljednja zemlja koja se pridružila EU bila je Hrvatska, koja je postala članica 2013. godine, nakon procesa dugog deset godina.

Nastavi čitati

Aktuelno