Politika
SAGA SE NASTAVLJA: Savičić ponovo u fotelji, Kurtinović razmišlja o novoj tužbi
Politička zavrzlama u Čelincu oko funkcije predsjednika Skupštine opštine (SO) kao da je ušla u začarani krug.
Naime, na sjednici ovog tijela, održanoj 30. januara 2026. godine, sa dužnosti predsjednika SO ponovo je razriješen Dejan Kurtinović iz SP-a, a imenovan je opet Ivan Savičić iz SNSD-a.
Dva predsjednika
Ovo “ponovo” je jako važno za priču jer je Dejan Kurtinović samo šest mjeseci ranije (jul 2025) takođe bio razriješen dužnosti predsjednika Skupštine te je i tada imenovan Savičić, ali se na tu odluku žalio sudu, koji je u decembru 2025. donio presudu da je razrješenje bilo nezakonito te ga je poništio i naložio da se Kurtinović vrati na radno mjesto.
Međutim, Skupština u Čelincu sve do 30. januara 2025. nije provela odluku Okružnog suda u Banjaluci, pa se došlo u rijetko zabilježenu situaciju, a to je da je Čelinac imao dva predsjednika Skupštine, i to Savičića od jula 2025. do kraja januara 2026, dok Kurtinović od jula nije proveo ni sekund na tom mjestu, iako je po odluci suda jedini to mogao.
“Na sjednici 30. januara mi uopšte nismo razmatrali razrješenje Ivana Savičića kao predsjednika Skupštine, njega je automatski razriješio sud po presudi, te vratio mene na dužnost, ali to je konstatovano tek na toj sjednici iako je doneseno u decembru”, tvrdi Dejan Kurtinović iz SP-a za “Nezavisne novine”.
Ko je legalan, a ko nije?
Koji je od ove dvojice bio legalan pitanje je svakako za nadležne u lokalnoj samoupravi.
Akteri ovog događaja u razgovoru za “Nezavisne” iznose svoje viđenje koje se očekivano razlikuje, ali ima zajednički korijen – koalicioni dogovor uoči lokalnih izbora 2024.
Prema tvrdnjama iz SNSD-a, koalicioni dogovor je predviđao da će mjesto predsjednika SO Čelinac pripasti SNSD-u, ali da će u periodu od šest mjeseci od trenutka konstituisanja Skupštine na funkciji predsjednika biti predstavnik stranke koja bude druga po snazi u koaliciji sa SNSD-om. Pošto je to bio SP, pozicija je na pola godine povjerena Kurtinoviću.
Ipak, ove tvrdnje demantuje Kurtinović, te poručuje da razmišlja da se obrati sudu i nakon druge odluke o njegovom razrješenju sa mjesta predsjednika Skupštine opštine.
Ističe da su i sada kao razlog smjene navedeni identični propusti kao oni koje je sud već proglasio nezakonitim, s tim da su dodali još dva slična razloga.
“Ne mogu 100 odsto reći da ću se obratiti sudu, ali 90 odsto da hoću. Ja sam ovdje krenuo i prvi put u pravnu borbu da dokažem da nisam kriv. Od trenutka preuzimanja rješenja imaću rok od 30 dana da se izjasnim. Oni su jednostavno izigrali sud”, kaže Kurtinović.
“Bijeli hljeb” ili plata
Pored navedenog, Kurtinović priznaje da je odmah po prvom razrješenju zatražio pravo na “bijeli hljeb” koje mu je omogućilo da šest mjeseci prima naknadu u iznosu od 4.200 KM koliko iznosi plata predsjednika SO, ali da on praktično taj “bijeli hljeb” nije ni primao, već zapravo platu predsjednika, s obzirom na to da je sud poništio odluku o njegovom razrješenju.
“Ja sam predao zahtjev za ‘bijeli hljeb’ i dobijao sam ga do 23. januara. Ali sud je ovdje preinačio odluku i rješenje o mom opozivu je stavljeno van snage, ono ne postoji, pa i ovo o ‘bijelom hljebu’ i znači da ga ja nemam, već sam ja dobijao platu”, tvrdi on.
Kada je u pitanju koalicioni dogovor iz 2024, Kurtinović navodi da je još tada obećano da će predsjednik SO biti iz stranke koja je druga u koaliciji.
“To obećanje traje 15 godina, nisam ga ja smislio. Sedam dana prije izbora bio sam sa načelnikom i rekao mi je da ako ne budemo druga politička partija ne možemo imati mjesto predsjednika. Imam i svjedoke. Problem je došao nakon izbora jer je SNSD ponudio nakaradan sporazum ujutru pred samu sjednicu Skupštine, gdje se govorilo o pozicijama na mjesec, dva, pet, šest itd. i to se nikada nije desilo. Predsjednik SO se bira po zakonu na četiri godine”, tvrdi Kurtinović za “Nezavisne novine”.
SNSD: Kurtinović nema podršku većine
Na ove stavove iz SNSD-a odgovaraju da predsjednik SO ne može biti neko ko nema podršku skupštinske većine, a Dejan Kurtinović je nema.
Ivan Savičić, predsjednik SO Čelinac, navodi da presude sudova nisu tu da se komentarišu, već da se sprovode, a da je tako bilo i ovom presudom o razrješenju Kurtinovića.
“Skupštinska većina je onda predložila razrješenje gospodina Kurtinovića i moje imenovanje da bi lokalna zajednica mogla da saziva sjednice. Lično, kada ne budem imao podršku skupštinske većine, ja ću se povući bez ikakve drame”, kaže Savičić za “Nezavisne”.
Vlado Gligorić, načelnik Čelinca, navodi da nisu tačne izjave Dejana Kurtinovića da SNSD nije ispoštovao koalicioni sporazum, već da to ne poštuje Kurtinović, a da SNSD kao ubjedljivo najjača politička stranka u Čelincu ima pravo na predsjednika SO.
Što se tiče najava da bi Kurtinović ponovo mogao da se obrati sudu, Gligorić za “Nezavisne” navodi da je zahtjev za njegov opoziv podnijela dvotrećinska većina odbornika u Čelincu i da je ispoštovano u skladu za zakonom.
“Nezahvalno je prejudicirati sudske presude. Sprovodili smo proceduru u skladu sa Poslovnikom i Statutom SO. Ali u ovom slučaju predsjednika SO podržava dvotrećinska većina, a SP ima samo dva odbornika”, rekao je Gligorić.
Kurtinović: Trebaćemo opet SNSD-u
Na ovakve stavove iz SNSD-a, Kurtinović odgovara riječima da SP sada očigledno ne treba SNSD-u jer imaju apsolutnu većinu, ali da će im se “SNSD opet javiti za dvije i po godine, kad im budu trebali”.
Politika
PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA
Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.
Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026
Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026
Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH
Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk
Politika
BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”
Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.
Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.
Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:
| Vrsta podrške | Treće dijete | Četvrto dijete |
| Pronatalitetna naknada | 600 KM | 450 KM |
| Dječiji dodatak | 169 KM | 117 KM |
„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.
Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.
„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.
Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.
„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.
Politika
DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”
Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.
Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.
„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.
On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.
„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.
Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.
„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.
Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.
„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.
-
Hronika23 sata agoZATAŠKAN INCIDENT U DOBOJU? Policijski motocikl udario biciklistu, otvorena brojna pitanja
-
Politika24 sata agoUSKORO POTRES U SNSD-U! Dodik izgubio moć, niko ga više ne sluša! NAKON IZBORA RAT KLANOVA
-
Politika2 dana ago„NA TAPETU ZA PRODAJU JE I ELEKTROPRIVREDA RS“: Stanivuković u Brodu upozorio na sudbinu strateških preduzeća
-
Politika21 sat agoVUKOMANOVIĆ O „IZBORNOJ KUPOVINI“: „Nude poslove, dijele kokoške i ovce, nose koverte – ali glas ne mogu uzeti na biračkom mjestu“
-
Region3 dana agoMLADIĆ ZVIJERSKI UBIO MAJKU, PA SVE PRIZNAO POLICIJI: Krvavom piru u gluvo doba noći prethodila žestoka svađa
-
Svijet2 dana agoNJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a
-
Politika18 sati agoVELIKO SLAVLJE U HRAMU PRESVETE BOGORODICE! Drinić kum u Dervišima “Srpska pravoslavna crkva je naš temelj!”
-
Društvo2 dana ago650.000 KM I 1.500 OVACA: Zadruga bliska SNSD-u dobila pola miliona KM, NOVAC STIGAO IZ JAVNIH FONDOVA
