Visoka peć u Novoj željezari Zenica definitivno je ugašena u 10 sati, čime je proizvodnja u ovom nekadašnjem gigantu i formalno obustavljena.

Ranijim gašenjem pogona Aglomeracije, a potom sada i visoke peći, Zenica i Federacija BiH sada ostaju bez ključnog segmenta svoje teške industrije.

Radnici su do posljednjeg trenutka vjerovali da će uvođenjem vanredne uprave proizvodnja biti spasena, no nakon što je Opštinski sud u Zenici odbio prijedlog Vlade, a Kantonalni odbio žalbu, ta opcija je propala.

Sada će se opet razmatrati uvođenje stečaja, nakon što su vlasnici odustali od proizvodnje, ali će 1.500 radnika, koji su bili na prinudnom godišnjem i kako stoje stvari, završiti na ulici.

Rifat Fetić, predsjednik Sindikata Nove željezare Zenica, potvrdio nam je da je dobio informaciju da se visoka peć gasi. Ona je bila u fazi mirovanja od aprila ove godine.

“Meni je sada rečeno, prvi čovjek koji je zadužen za visoku peć, da će sada ubaciti azot, da bi se onda mogla pokrenuti ponovo. Sada je u fazi mirovanja. Meni je tako rečeno i ja vjerujem da još ima nade da se firma spase i pokrene proizvodnja”, kaže Fetić.

Podsjetimo, Kantonalni sud u Zenici prošle je sedmice donio drugostepenu presudu kojom se odbija prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za uvođenje vanredne uprave u kompaniju Nova željezara Zenica.

Snimak Ivana Vučića, mladića iz Cerna kod Ljubuškog, obišao je danas cijeli region. On je savladao Krakovjaka Bartuomjeja Vuodžimješa, državljanina Poljske, koji je sinoć zapalio oltar crkve i uništio kip Gospe u Međugorju. Nakon njegove ekspresne reakcije brzo je stigla policija i privela Poljaka.

O tome šta se sve dešavalo, kako je shvatio da je riječ o osobi za kojom je tragala cijela Hercegovina, govorio je za “Dnevni avaz“.

Kaže da je vozio automobil kada je uočio Poljaka, a prepoznao ga je na osnovu fotografija i snimaka koje su objavljene dok je trajala potraga, a onda je počeo trčati za njim. Priča nam da je morao skočiti na njega da ga onesposobi.

– Bio je nasilan, pokušao se oteti, ali ja sam morao pokazati silu da ga smirim. Jako me pogodilo kada sam vidio snimke iz Međugorja, to je veliko svetište. Nažalost, bit će takvih ljudi uvijek. Prošlo mi je kroz glavu da je možda naoružan, ali sam ipak krenuo – rekao je Vučić, koji inače radi kao zaštitar.

Kazao je da je u kratko vrijeme postao poznat i da mu telefon ne prestaje zvoniti.

– Moja poruka je da širimo ljubav i budemo svi zajedno. Ovdje vidim svoju budućnost – naveo je Vučić.

 Nastojeći da zadrže sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak u mjesecima koje provedu kod kuće.

Poslodavci i sindikalci kažu da je posljednjih godina sve više sezonaca koji ostaju u radnom odnosu tokom cijele godine, jer ih poslodavci i van sezone zadržavaju na minimalnoj plati kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.

Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u aprilu i maju, kada hiljade radnika daju otkaze i odlaze na obalu da bi obavili potrebne pripreme za početak sezone.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” Dalibor Šajić kaže da se često dešava da poslodavci ostave na minimalcu radnike u mjesecima van sezone, ali i da se turistička sezona produžava, pa poslodavci nastoje privući goste i u mjesecima kada nema kupanja i masovnih godišnjih odmora.

“Dosta ljudi želi sigurnost i da imaju uplaćene doprinose čak i kad nisu na sezoni. To im je glavni motiv da pristanu na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, da ostanu u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada ne rade tamo, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i prijemima. Poslije se vrate na sezonu i nastave da rade i još vrbuju nove radnike “, kaže Šajić.

Pojedini poslodavci nude i avanse

Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da osim zadržavanja sezonskih radnika na minimalcu, pojedini poslodavci daju i avanse za buduću saradnju.

Kaže da pojedini poslodavci radnicima na kraju sezone daju avans dovoljan da premoste period do naredne sezone, jer računaju da će im se vratiti.

“Poznajem radnika koji odlazi u maju na ostrvo Vis i radi do oktobra. Tamo se okuplja elita i dolazi dosta turista brodovima i jedrilicama. Poslodavac čini sve da ga zadrži i on više nije sezonski radnik nego stalno zaposleni“, kaže Rudić.

Rudić kaže da Hrvatska i druge države na Jadranu zbog velike potrebe u turizmu imaju ogromne kvote za zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali da je neozbiljno nagađati koliko je zaista radnika otišlo da radi u ove države jer se niko ne bavi preciznim registrovanjem tih podataka.

Razlika u platama jasno pokazuje zašto su poslovi na primorju toliko privlačni radnicima iz BiH.

U principu, radnici na primorju mogu za nekoliko mjeseci da zarade više nego za godinu ovdje, a poslodavci im nude smještaj, hranu i podmiruju troškove za izradu radnih dozvola.

Kolike su razlike u platama

Za to vrijeme, plate ugostiteljskih radnika u BiH jednostavno ne mogu da im konkurišu, jer se kreću od 1400 do 1500 KM. Nešto više zarađuju profesionalni kuvari.

Na početku ovogodišnje sezone ponuđene zarade bile su najmanje dvostruko veće nego u BiH.

Tako su, na primjer, kuvaru i pizza majstoru zarade počinjale od 3.500 KM, a rasle su čak i do 6.000 KM. Dio njih od poslodavaca dobija i procenat od zarade, pa je zbir na kraju dobre sezone daleko viši.

Prodajni agent za izlete u Hrvatskoj može u startu da zaradi 1.500 KM i to samo raste, dok roštilj majstor u prosjeku dobija od 3.000-4.000 KM. Plate konobara se razlikuju od lokacije, složenosti posla i veličine objekta u kojem rade, pa oni mogu da zarade od 2.800 KM do 4.500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionerima i drugim poslovima.

Pored ugostiteljskih radnika u susjedne zemlje odlazi i dosta radnika u oblasti građevinarstva.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je od tih poslodavaca ipak pošteno to što osiguravaju da radnici  tokom zime i mjeseci zarade kakvu takvu platu.

“To je svakako mnogo više nego što mogu da zarade kod nas. Ti ljudi su onda prijavljeni, pa makar i na najnižu platu, imaju osigurnje, a poslodavac ih čuva. Puno je to bolje nego kada rade osam do deset sati na minimalcu cijele godine, zar ne? Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo za sezonu. Ako su tamo prijavljeni, kod nas mogu samo da rade na crno u mjesecima van sezone. Za to vrijeme naši poslodavci ne rade ništa da bi zadržali radnike“, kaže Vrabičić.

Napominje da nema sumnje da inostrani poslodavci ovo rade isključivo iz sopstvenog interesa da zadrže dobre radnike, to je za nas kao društvo daleko opasnije, jer nam odvlači najzdraviju radnu snagu.

Inače, Hrvatska je ove godine izdala preko 94.000 dozvola za rad stranim radnicima, a najveći broj odnosio se na državljane BiH i to u oblasti ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Capital