Connect with us

Svijet

Epstina pitali koliko dugo ga privlače maloljetnice: NJEGOVA REAKCIJA IZAZIVA JEZU

Džefrija Epstina su pitali koliko ga dugo privlače maloljetnice a on je počeo da trepće, glave podbočene rukom koju je nalaktio na sto.

Snimak star 16 godina nastao na Floridi, koji prikazuje svjedočenje milijardera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina pod zakletvom, postao je viralan, a jedno pitanje se našlo u posebnom fokusu. Njega su 2010. ispitivali o optužbi za podvođenje maloljetnica, kao i vezama sa istaknutim ličnostima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa. Takođe su ga direktno upitali “koliko dugo ga seksualno privlače maloljetnice”, a reakcija osuđivanog pedofila posebno izaziva jezu.

Snimak je objavilo američko Ministarstvo pravde u okviru nove tranše Epstinovih dosijea.

U video svjedočenju u Vest Palm Biču 17. februara 2010, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin ispitivan je o svojim vezama sa Trampom. Priznao je da se družio sa njim, ali se pozvao na svoja prava iz 5, 6. i 14. amandmana kada su ga pitali da li su ti susreti bili u prisustvu maloljetnih djevojaka.

“Da li ste se ikada družili sa Trampom u prisustvu maloljetnica?”
Na snimku se čuje kako advokat pita Epstina da li je imao “lični odnos” sa Trampom.

“Šta mislite pod “ličnim odnosom” gospodine?” upitao je Epstin.

“Da li ste se družili sa njim?”

“Da.”

“Da li ste se ikad družili sa Donaldom Trampom u prisustvu maloljetnica?”

Nakon poduže pauze tokom koje je odmahivao glavom, Epstin je rekao:

“Iako bih volio da odgovorim na to pitanje, bar danas, moraću da se pozovem na svoje pravo iz 5, 6. i 14. amandmana, gospodine.”

Odnos Trampa i Esptina već dugo je u fokusu američke i šire javnosti. Navodno su bili bliski prijatelji ’90-tih, obojica su bili biznismeni na Floridi, a prema novoobjavljenim dokumentima Tramp je navodno bio među prvima koji su pozvali policiju Palm Biča kad je pokrenuta istraga sredinom 2000-ih. Rekao je da ljudi u Njujorku znaju koliko je Epstin odvratan i da je Maksvel njegova “zla” operativka i da se “treba fokusirati na nju”. Tramp je takođe priznao da je jednom bio u društvu maloljetnica kod Epstajna i da je odmah “otišao odatle”.

“Koliko dugo vas seksualno privlače maloljetnice”?
Epstina su tokom svjedočenja 2010. direktno upitali “koliko dugo ga seksualno privlače maloljetnice”.

“Gospodine Epstin, koliko dugo vas seksualno privlače maloljetnice?” čuje se pitanje dok advokat u pozadini dobacuje: “Primjedba, uznemiravanje, sporno”.

“Jel’ se vi to šalite?”, upitao je Epstin, sjedeći u crnoj fotelji.

U tom trenutku tikovi su vidni na njegovim očima, trepće i pomijera obrve, glave podbočene rukom koju je nalaktio na sto.

“Ne, mislim, ne osjećam da ovde otkrivam bilo kakve tajne, zar ne?”, usliedilo je novo pitanje, dok se ponovo čuje advokat kako govori: “Zahtjev za brisanje iz zapisnika”.j

Epstin na ovo pomerija usne i blago sleže ramenima.

“I to je pitanje”, dodaje ispitivač.

“Volio bih da odgovorim i na to pitanje. I na sva druga vaša pitanja danas. Međutim, moram da slijedim savjet svojih advokata. Oni su mi rekli da moram da se pozovem na svoja prava iz 5, 6. i 14. amandmana da danas ne odgovaram na ta pitanja ili bilo koja druga pitanja u vezi ove tužbe”, rekao je Epstin.

“Koje je bilo ime bilo koje od maloljetnica koje su bile predmet krivičnih optužbi na koje ste se izjasnili krivima?”, uslijedilo je novo pitanje.

“Ne znam”, odgovara Epstin.

“Recite mi o tim optužbama, koji su bili njihovi navodi?”

“Navođenje na prostituciju. Ne na maloljetnu prostituciju. Na prostituciju.”

“Da li su žrtve ili prostitutke bile maloljetne?”

“Izjasnio sam se krivim za navođenje na prostituciju. Ne mogu ništa više od toga da vam kažem”, odgovorio je Epstin.

Osuđeni pedofil je 2010. svjedočio na Floridi u okviru građanske parnice za klevetu koja se tiče njegovih žrtava, uključujući Virdžiniju Đufre Roberts, i pravnih bitki vezanih za njegov pravni sporazum o iz 2008.

Desetine žrtava
Istraga Epstina počela je 2005, kad su roditelji 14-godišnje djevojčice prijavili da je ona zlostavljana u domu milijardera u Palm Biču. Policija je kasnije identifikovala najmanje 35 devojčica sa sličnim pričama: Epstin je plaćao srednjoškolke 200 ili 300 dolara da mu pruže “erotske masaže”.

Kada se FBI priključio istrazi, federalni tužioci su pripremili optužnice protiv Epstina i nekih njegovih ličnih pomoćnika koji su organizovali posjete djevojčica i isplate. Međutim, tadašnji američki tužilac za Majami Aleksander Akosta postigao je sporazum prema kojem je Epstajn priznao krivicu za državne optužbe za podsticanje maloljetnice na prostituciju.

Osuđen je na 18 mjeseci zatvora, i oslobođen do sredine 2009.

U maju 2009, Virdžinija Đufre je podnijela anonimnu tužbu kao “Džejn Dou 102” protiv Epstina i optužila njegovu saradnicu Gilejn Maksvelda ju je regrutovala za seksualnu trgovinu dok je bila maloljetna. Do kraja te godine, desetine Epstinovih žrtava podnijele su građanske tužbe protiv njega. Sve su riješene nagodbom čiji iznosi nisu otkriveni. Dokumenti objavljeni u januaru 2022. otkrili su da je iznos nagodbe u slučaju Džejn Dou 102 iz 2009. bio 500.000 dolara i druga “vrijedna naknada”.

Federalni tužioci su ponovo krenuli da pregledaju optužbe 2018, nakon serije članaka u “Majami heraldu” o ovom sporazumu. Epstin je uhapšen u julu 2019, a mjesec dana kasnije navodno je izvršio samoubistvo u zatvoru. Misterija njegove smrti od tada se samo produbila.

Njegova saradnica Maksvel osuđena je 2021. na 20 godina zbog regrutovanja i zlostavljanja maloljetnica. Ona je nedavno odbila je da odgovara na pitanja Nadzornog odbora američkog Predstavničkog doma i rekla je da je spremna da svjedoči ukoliko joj Tramp odobri pomilovanje ili ublaži kaznu.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno