Connect with us

Politika

Dobojska vlast šalje ĐAKE U MRTVAČNICU, a kulturu na PSIHIJATRIJU!

Kulturu na psihijatriju, a đake u mrtvačnicu – to je najnovije u nizu suludih građevinskih i urbanističkih rješenja SNSD-ove vlasti u Doboju, rekao predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Doboju, Stefan Gavrić. On je komentarisao Nacrt Regulacionog plana „Bivša bolnica Doboj“ koji je trenutno na javnom uvidu, nakon čega će se naći pred odbornicima dobojske Skupštine.

– Nevjerovatno je da je nekom ovo uopšte palo na pamet – da vrlo važne gradske i republičke javne institucije i ustanove iz centra grada, iz uslovnih prostora, seli u stare objekte dobojske bolnice. Biblioteku i Arhiv planiraju smjestiti u objekat u kojem je donedavno bila psihijatrija, a đački dom bi preselili u nekadašnju mrtvačnicu – kaže Gavrić.

Prema njegovim riječima Muzej bi se nalazio u starom objektu mikrobiologije, Centar za socijalni rad na mjestu gdje je bila kuhinja, odnosno restoran, a obdanište bi otvorili tamo gdje je bio vešeraj. Dodao je da u stare objekte bolnice koji su na samom kraju grada žele preseliti i vatrogasce, upravu Toplane, kao i neke gradske službe – urbanizam, stambeno-komunalno i odjeljenje za poljoprivredu.

Gavrić, koji je i odbornik u Skupštini grada, kaže da se može naslutiti sa kojom namjerom dobojska vlast ovo radi. – Sve navedene institucije imaju objekte na atraktivnim lokacijama u centru grada i čini se da ih pokušavaju izmjestiti bilo gdje iz tih zgrada, da bi po oprobanom receptu dobojska vlast te objekte rušila, zemljište na atraktivnim lokacijama za male pare prodavala investitorima, kako bi na mjestu javnih institucija i ustanova nikli stambeno-poslovni objekti, kao što se to već dogodilo sa zgradom Gradske uprave i bivšim Domom vojske – navodi Gavrić.

Pojasnio je zašto je ova tema digla veliku prašinu u Doboju.

– Veliko je nezadovoljstvo građana zbog ovakvog plana dobojske vlasti. Zašto premještati sve ovo na sam kraj grada u objekte koji nisu namijenjeni za to i pitanje je da li se mogu adekvatno adaptirati? Da su bili zadovoljavajući, ne bi se pravila nova bolnica. Zašto u Doboju nikad nije započeta gradnja velikog administrativnog centra koji su najavili kad su rušili prethodni? Zašto je za više od 12 miliona maraka kupljena zgrada Pavlović univerziteta koja je oronula i neuslovna, pa se u njoj jedva smjestilo par gradskih službi? Iz odluke u odluku, SNSD-ova vlast Doboj gura u propast – istakao je Gavrić.

Related Topics:

Politika

OVAKO SE GLASA NA IZBORIMA 2026: CIK BiH objasnio novi način popunjavanja listića

Glasački listići koji će se na predstojećim Opštim izborima u Bosni i Hercegovini koristiti za izbore po proporcionalnom sistemu imat će novi izgled, prilagođen elektronskom skeniranju i brojanju glasova.

Na lijevoj strani listića bit će nazivi političkih stranaka, koalicija i drugih političkih subjekata, uz kružić koji birač mora potpuno popuniti posebnim flomasterom dostupnim na biračkom mjestu, pojašnjeno je Feni iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Označavanje političkog subjekta biće obavezno. Ukoliko birač označi samo brojeve kandidata, a ne i stranku ili koaliciju kojoj pripadaju, glasački listić biće nevažeći.

Birač neće biti obavezan označavati pojedinačne kandidate. Ukoliko želi podržati stranačku listu u redoslijedu koji je utvrdio politički subjekt, bit će dovoljno da popuni samo kružić ispred naziva stranke ili koalicije.

Međutim, birači koji žele utjecati na redoslijed kandidata moći će dati preferencijalni glas za najviše tri kandidata unutar prethodno odabrane političke liste.

Brojeve kandidata birači će pronaći na posebnoj kandidatskoj listi koju će dobiti zajedno s listićima za glasanje, nakon čega će odgovarajuće kružiće s tim brojevima popuniti na glasačkom listiću.

Pojašnjeno je da birači neće moći kombinovati kandidate iz različitih političkih stranaka niti dopisivati nova imena, već će moći samo uticati na redoslijed kandidata unutar liste političkog subjekta za koji su glasali.

Novi izgled primjenjivaće se na listićima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, kantonalne skupštine i Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS).

Izgled listića za izbor članova Predsjedništva BiH te predsjednika i potpredsjednika Republike Srpska neće se mijenjati. Na njima će birači, kao i ranije, označavati kružić ispred imena odabranog kandidata.

Iz CIK-a su najavili kampanju edukacije birača koja će uključivati videomaterijale, tutorijale i druge sadržaje kojima će građanima biti pojašnjen novi način popunjavanja listića, prenosi Avaz,

Nastavi čitati

Politika

PREDIZBORNI PRITISCI U SRPSKOJ: Zloupotreba institucija postala glavno oružje u izbornoj kampanji

– Kako se bliže izbori, u javnim preduzećima i institucijama u Republici Srpskoj učestali su pritisci, ucjene i izrada spiskova takozvanih “sigurnih glasova”, upozoravaju predstavnici opozicije i politički analitičari. Iako je riječ o direktnom kršenju Ustava i Izbornog zakona BiH, stručnjaci ističu da je ova pojava postala ustaljena praksa koja vladajućim strukturama godinama služi za održavanje na vlasti.

Rukovodioci javnih preduzeća i ustanova, prema tvrdnjama iz opozicije, vrše direktan pritisak na zaposlene radi obezbjeđivanja stranačke podrške.

“Postoji jedna bolesna situacija u kojoj su pojedinci umislili da su vlasnici državnih preduzeća i ustanova, iako su stvarni vlasnici narod i radnici koji ih održavaju, dok su direktori smjenjivi”, upozorio je šef poslanićkog kluba SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga.

Pritisci na radnike u javnom sektoru nisu novina.

Pažnju javnosti još 2018. godine privukla je izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je tokom obraćanja radnicima Rudnika i termoelektrane Gacko otvoreno zaprijetio otkazima svima koji budu glasali za opozicione kandidate.

Ekspert za izborna pitanja Vehid Šehić naglašava da korijen ovog problema leži u samom procesu zapošljavanja u javnom sektoru.

“Ulaznica za dobijanje posla u javnom preduzeću ili ustanovi često je partijska knjižica, koja služi kao garancija za glas na izborima. Političke stranke u BiH su praktično preuzele ulogu zavoda za zapošljavanje”, ističe Šehić.

Analitičari ističu da su javni istupi oštećenih radnika rijetki, te da do njih dolazi tek kada pritisak postane neizdrživ.

“Mnogi koji se danas žale godinama su dobrovoljno učestvovali u toj političkoj trgovini i prećutno gradili temelje takvog sistema. Tek kada pritisak postane prevelik, traže zaštitu medija i javnosti, zaboravljajući sopstvenu dosadašnju ulogu u tom procesu”, ocjenjuje politička analitičarka Tanja Topić.

Da se praksa izrade spiskova nastavlja, potvrđuju i nedavno procurjeli interni dokumenti banjalučkog odbora SNSD-a. U njima se vodi evidencija o građanima koji podržavaju ili ne podržavaju ovu stranku, što, prema ocjeni stručnjaka, predstavlja ozbiljnu zloupotrebu ličnih podataka i javnih resursa u stranačke svrhe.

BN

Nastavi čitati

Politika

BIH NA ZAČELJU REGIONA: Nije provela nijednu reformu, gubi milione iz EU

Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi evra, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate povezane s provođenjem reformi.

Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.

Evropska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine radi ubrzavanja evropskih integracija. Finansijska sredstva uvjetovana su provođenjem konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Bosna i Hercegovina još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tokom nedavne posjete Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove finansijske gubitke.

BiH je već izgubila 108 miliona evra, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 miliona evra, piše Fena.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata uprkos vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže usvajanje reformskih mjera.

Direktori Centra za demokratiju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjavanje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno dokazivim strukturnim promjenama.

Prema njenim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali dokumentacija potrebna za nezavisnu provjeru rezultata nije dostupna, posebno u oblastima pravosuđa i vladavine prava.

Iz Evropske komisije naveli su da je Plan rasta istovremeno instrument evropske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno