Connect with us

Svijet

ZELENSKI TRAŽI SASTANAK SA PUTINOM: “To je jedini način za proboj u mirovnim pregovorima”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je svom pregovaračkom timu u Ženevi naložio da pokrene pitanje direktnog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocijenivši da bi to bio najbolji način za proboj u mirovnim pregovorima.

U telefonskom intervjuu za Axios Zelenski je naveo da mu je američka delegacija prenijela kako Moskva želi da okonča rat, ali je izrazio sumnju u takve procjene.

Rusija navodno želi kraj rata, Zelenski skeptičan

Prema njegovim riječima, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji predvode američku delegaciju u Ženevi, prenijeli su mu da Rusija iskreno želi završetak sukoba.

Ipak, Zelenski je naglasio da je mnogo pesimističniji i poručio da trajni mir ne može biti postignut davanjem “pobjede” ruskom predsjedniku.

Kritikovao je i američkog predsjednika Donald Tramp zbog, kako je rekao, javnog pozivanja Ukrajine da napravi ustupke, a ne Rusije.

„Nadam se da je to samo taktika, a ne odluka“, poručio je Zelenski.

Američki prijedlog: demilitarizovana zona u Donbasu

Kako navodi Axios, američki pregovarači predložili su da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje trenutno drže i da ta teritorija postane demilitarizovana slobodna ekonomska zona.

Vašington se, međutim, nije izjasnio o tome ko bi imao suverenitet nad tim područjem. Zelenski je kazao da je spreman razgovarati o povlačenju ukrajinskih trupa, ali samo uz istovremeno povlačenje ruskih snaga na ekvivalentnu udaljenost i bez priznavanja ruskog suvereniteta nad Donbasom.

Mogući referendum i izbori

Zelenski je otkrio da su Vašington i Kijev saglasni da svaki mirovni sporazum mora biti potvrđen na referendumu u Ukrajini.

Istakao je da bi građani teško prihvatili sporazum koji bi značio jednostrano povlačenje ukrajinske vojske iz Donbasa, ali vjeruje da bi podržali zamrzavanje trenutnih linija fronta.

Predsjednik Ukrajine nije isključio ni mogućnost održavanja predsjedničkih izbora paralelno sa referendumom o mirovnom sporazumu, ukoliko dođe do krhkog primirja.

Sporno primirje za izbore

Prema njegovim riječima, Rusija je za sada pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina mogla organizovati izbore, što je Zelenski ocijenio apsurdnim i mogućim znakom da Moskva još nije spremna za istinski mir.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.

“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.

vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.

Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.

Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.

– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.

Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.

– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.

Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.

Nastavi čitati

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Nastavi čitati

Aktuelno