Connect with us

Svijet

PROPAST KUBANSKOG SNA: Tramp zaustavio procvat turizma, stanovnici ostrva jedva krpe kraj s krajem

Nakon obnove odnosa između SAD i Kube, turizam je cvjetao, ali sada Mendi Pruna i drugi Kubanci trpe posljedice ekonomske krize i nestašice goriva.

Mendi Pruna se sa nostalgičnim osmijehom prisjeća navale američkih putnika koji su dolazili na Kubu nakon što je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama obnovio diplomatske odnose sa ostrvom 2015. godine.

Pruna i njegov jarko crveni “ševrole” iz 1957. bili su stalno traženi, a on kaže da su brojni posjetioci, uključujući slavne ličnosti poput Vila Smita, Rijane i Kim Kardašijan plaćali basnoslovne sume, barem za kubanske prilike, kako bi išli na ture u klasičnim automobilima s njim.

Njegov “ševrole” bio je jedan od tri starinska američka automobila koje su američke diplomate odabrale da budu u pozadini tokom ceremonije podizanja zastave u Ambasadi SAD u Havani, čime je zvanično obilježena obnova odnosa između dvije zemlje nakon decenija ogorčenog neprijateljstva, piše CNN.

“Svi sektori društva su od toga imali koristi“, rekao je Pruna, misleći na kratkotrajno poboljšanje odnosa. “Vidjele su se kuće koje se kreče, otvarali su se novi poslovi. Za mene je to bilo fantastično. To je bilo najbolje doba za turizam na Kubi”.

Sada bi Kuba mogla da prolazi kroz najdublji period ekonomske neizvjesnosti koji su stanovnici ostrva doživjeli u posljednjim decenijama, ako ne i tokom čitavog svog života.

Kroz vojnu akciju u Venecueli i prijetnje carinama Meksiku, administracija predsjednika Donalda Trampaprekinula je dotok nafte na Kubu, pokušavajući da izvrši pritisak na komunističko rukovodstvo ostrva kako bi sprovelo značajne političke i ekonomske reforme.

Čini se da Kuba više nema saveznike spremne da obezbijede stotine miliona dolara vrijedno gorivo potrebno za pokretanje ekonomije.

Zalihe nafte koje su ostale na ostrvu su pri kraju.

Dvostruki gubitak, goriva i turista, za ljude poput Prune bio je katastrofalan.

“Treba mi benzin da bih radio, trebaju mi turisti da bih radio”, rekao je.

Nastava obustavljena, radnici na prinudnim odmorima
Kako se kriza produžava, život na ovom ostrvu od skoro 10 miliona stanovnika polako staje.

Nastava je obustavljena u mnogim školama, a radnici su poslati na prinudne odmore radi uštede energije. Gotovo prazni hoteli su zatvoreni, a letovi iz Rusije i Kanade otkazani jer na ostrvu nema dovoljno avionskog goriva za duže međunarodne letove.

Velika Britanija i Kanada upozorile su svoje građane da izbjegavaju putovanja na Kubu koja nisu neophodna.

Prošle nedjelje organizatori su otkazali godišnji festival cigara “Habanos”, koji donosi milione dolara prihoda. Kompanija Šerit Internešnal u utorak je saopštila da obustavlja rudarske operacije nikla i kobalta na Kubi zbog nestašice goriva.

Mnoge državne bolnice smanjile su obim usluga, a nedostatak goriva i ispravnih kamiona za odvoz smeća doveo je do gomilanja otpada u čitavim kvartovima.

Na gotovo svakom uglu vode se razgovori o tome kada će nestati struja i koliko će prekidi trajati. Noću se u Havani često jasno vide zvijezde, jer je veći dio grada obavijen gotovo potpunim mrakom.

Administracija SAD poručuje da kubanska vlada mora konačno da otvori centralizovanu ekonomiju ostrva prije nego što se ona potpuno uruši.

“Nema nafte, nema novca, nema ničega”, rekao je Tramp novinarima u ponedjeljak, dodajući da državni sekretar Marko Rubio predvodi napore za pregovore sa najvišim kubanskim zvaničnicima.

Rubio, koji je kubanskog porijekla i dugogodišnji protivnik kubanske vlade, ranije je rekao da jedino o čemu namjerava da razgovara sa komunističkim rukovodstvom jeste kada će se odreći vlasti.

“Ovo je režim koji je gotovo u potpunosti preživljavao zahvaljujući subvencijama, prvo iz Sovjetskog Saveza, zatim od (bivšeg predsednika Venecuele) Huga Čaveza“, rekao je Rubio prošle nedjelje tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.

“Prvi put nema subvencija ni od koga, i model je ogoljen”.

Poslije toliko godina života na ivici ekonomskog kolapsa, Kubi bi mogla da zaprijeti i humanitarna kriza.

Većina hrane koju Kubanci konzumiraju već se uvozi, nakon decenija katastrofalne poljoprivredne politike njihove vlade.

Međutim, i ta krhka veza je pod rizikom, jer su kubansko-američki političari protivnici Kastra pozvali na potpuno ukidanje pomoći iz SAD.

“Ovo je trenutak da se sve zaustavi: nema više turizma, nema više doznaka, nema više mehanizama koji nastavljaju da finansiraju i održavaju diktaturu”, rekla je republikanska kongresmenka sa Floride Maria Elvira Salazar, nekadašnja novinarka CNN en Espanjol.

“Strašno je pomisliti na glad jedne majke, na dijete kojem je hitno potrebna pomoć. Niko nije ravnodušan prema toj patnji. Ali to je upravo brutalna dilema sa kojom se suočavamo kao prognanici: da li riješiti kratkoročnu patnju ili zauvijek osloboditi Kubu”, rekla je Salazar.

Neke privatne kompanije koje uvoze hranu iz SAD već su obustavile rad, navodeći da više nisu u mogućnosti da rashlađuju proizvode tokom svakodnevnih nestanaka struje. Suočen sa pogoršanjem nestašica, kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel pozvao je stanovništvo da “kreativno pruži otpor” i usvoji mentalitet ratnog stanja.

“Ješćemo ono što možemo da proizvedemo na svakom mjestu. Ako ima manje goriva, hrana neće moći da se prevozi iz nekih opština u druge”, rekao je Dijaz-Kanel tokom televizijskog obraćanja u januaru.

Na havanskim “agro-marketima”, gdje se prodaje skroman izbor hrane proizvedene na ostrvu, neki upozoravaju na sve veće poteškoće u dopremanju voća i povrća iz unutrašnjosti u glavni grad.

“Plaćamo dva, tri puta više da bismo obnovili zalihe i zadržali kupce zadovoljnima”, rekla je Anajasi, prodavačica hrane koja nije željela da navede prezime zbog kritičkog osvrta na pogoršanje ekonomske situacije. “Nema hrane. Posljedice će biti strašne. Nećemo imati ništa”.

Vozač klasičnih automobila Mendi Pruna kaže da razmišlja o tome da sa porodicom emigrira u Španiju. Nakon 20 godina dobrog života prevozeći turiste u svom “ševroleu”, više ne vidi budućnost u svojoj domovini.

“Trenutno je sve neizvjesno. Nema goriva. Ne znamo da li će ga biti i kako ćemo ga platiti”, rekao je. “Ako moram da plaćam benzin u dolarima, kako da to nadoknadim kad nema turizma?”

Ranije tog istog jutra, rekao je Pruna, suspendovao je dozvolu za rad kao vozač klasičnih automobila.

Svijet

KRAJ MISTERIJE DUGE SKORO 30 GODINA: Bivši vođa bande proglašen krivim za ubistvo Tupaka

Porota u Las Vegasu proglasila je Duanea „Keffe D“ Dejvisa krivim za ubistvo legendarnog repera Tupaka Šakura, čime je nakon gotovo tri decenije okončan jedan od najpoznatijih neriješenih slučajeva u istoriji hip-hopa.

Dejvis (63), bivši vođa bande South Side Compton Crips, proglašen je krivim za ubistvo uz upotrebu smrtonosnog oružja.

Poroti je trebalo manje od tri sata vijećanja da donese odluku, nakon višenedjeljnog suđenja koje je privuklo veliku pažnju javnosti.

Tupak Šakur teško je ranjen 7. septembra 1996. godine u Las Vegasu. Dok se nalazio u automobilu sa Marionom „Suge“ Najtom, suosnivačem diskografske kuće Death Row Records, pored njih se zaustavio bijeli „Cadillac“ iz kojeg je otvorena vatra.

Reper je preminuo šest dana kasnije u bolnici. Imao je samo 25 godina.

Njegove vlastite riječi postale ključni dokaz

Jedan od najvažnijih elemenata optužnice bile su upravo Dejvisove ranije izjave.

On je u intervjuima, ali i u memoarima „Compton Street Legend“ iz 2019. godine, govorio o događajima koji su prethodili ubistvu i tvrdio da je obezbijedio oružje korišteno u napadu.

Tužilaštvo je njegove različite izjave koristilo kako bi pokazalo da je bio dio grupe koja je organizovala napad na Tupaka.

Prema navodima tužilaštva, sukob je počeo ranije te večeri, kada su Tupak, Najt i njihova pratnja u hotelu MGM Grand učestvovali u fizičkom obračunu sa Orlandom Andersonom, Dejvisovim nećakom.

Nakon toga je, prema optužnici, organizovana potraga za Tupakom i Najtom.

Odbrana tvrdila da je sve izmišljao

Dejvisova odbrana pokušala je da njegove ranije iskaze predstavi kao izmišljene ili preuveličane priče kojima je želio da privuče pažnju i zaradi novac.

Advokati su ukazivali i na činjenicu da nema snimaka, telefonskih podataka niti drugih fizičkih dokaza koji bi Dejvisa direktno smjestili u automobil iz kojeg je pucano.

Međutim, tužilaštvo je tvrdilo da je kroz različite verzije događaja Dejvis dosljedno govorio da je bio u bijelom „Cadillacu“ i da je učestvovao u nabavci oružja i organizovanju napada.

Nije morao biti onaj koji je pucao

Važan dio slučaja bio je i pravni aspekt odgovornosti.

Tužilaštvo nije tvrdilo da je Dejvis lično ispalio smrtonosne hice.

Prema njihovoj verziji događaja, on je kao uticajni član bande organizirao napad i predao oružje ljudima koji su se nalazili u automobilu.

Zbog toga je, prema zakonima Nevade, mogao biti proglašen odgovornim za ubistvo iako nije bio osoba koja je direktno pucala na Tupaka.

Presuda poslije skoro tri decenije

Tupakovo ubistvo godinama je bilo predmet brojnih teorija i nagađanja, ali bez osuđujuće presude.

Sada je, gotovo 30 godina nakon pucnjave, slučaj dobio sudski epilog.

Dejvis je nakon izricanja presude najavio da će se žaliti.

Izricanje kazne zakazano je za 13. oktobar, a prema zakonskim odredbama Nevade prijeti mu i doživotni zatvor.

Presuda tako predstavlja veliki preokret u slučaju koji je decenijama bio jedna od najvećih misterija muzičke industrije i hip-hop kulture.

Nastavi čitati

Svijet

CRKVA KRIJE LEGENDU O NESTALOM SELU: Priča se da su vrata sama otvarala

Usamljena crkva u rumunskom okrugu Satu Mare već generacijama privlači pažnju zbog legendi o selu koje je navodno nestalo preko noći, čudesnim izlječenjima i vratima koja su se, prema predanju, sama otvarala.

Usred ravnice, daleko od kuća i drugih građevina, nalazi se neobična svetinja koju mještani nazivaju Crkva u pustoši, odnosno Kigije ili Kigje.

Smještena je između grada Kareja i opštine Petrešti, nekoliko stotina metara od puta E671. Do crkve se od mjesta gdje se ostavlja automobil stiže za svega nekoliko minuta hoda.

Upravo njen potpuno izolovan položaj predstavlja osnovu brojnih priča koje se generacijama prenose među stanovnicima ovog kraja.

Legenda o selu koje je nestalo

Prema lokalnom predanju, oko crkve se nekada nalazilo selo Kigije.

Legenda kaže da su dvojica mještana jednog dana zaprežnim kolima otišla na pijacu u Karej. Kada su se vratili, navodno su zatekli nevjerovatan prizor – selo je nestalo bez traga.

Na mjestu na kojem su nekada stajale kuće, prema priči, ostali su samo crkva, krst i dva čokota vinove loze.

Mještani su vjerovali da je zemlja progutala cijelo naselje, dok je crkva ostala netaknuta. Dodatnu misteriju predstavlja malo uzvišenje na kojem je svetinja izgrađena, jer je okolni teren gotovo potpuno ravan.

Ipak, istorija ovog kraja nudi mnogo realnije objašnjenje.

Pretpostavlja se da je selo napušteno nakon brojnih sukoba i ratova koji su tokom vijekova pogađali ovaj dio Rumunije. Stanovnici su se, prema pojedinim zapisima i predanjima, preselili u Karej, gdje su neki kasnije služili kao lokalni čuvari.

Vrata koja se sama otvaraju

Crkva je nekada bila važno mjesto okupljanja vjernika iz okolnih sela.

Posebno veliki broj ljudi dolazio je na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, kada su vjernici palili svijeće, molili se i ostavljali papiriće sa molitvama.

Među pričama koje su se vezivale za svetinju posebno se izdvajala ona o navodnom čudesnom izlječenju. Kao dokaz se u unutrašnjosti crkve, prema svjedočenjima mještana, svojevremeno nalazilo i nekoliko štaka.

Najpoznatije predanje ipak govori o crkvenim vratima.

Prema priči koja se prenosila među stanovnicima, vrata bi se svake godine, u ponoć 15. avgusta, sama otvarala, bez ključa i bez prisustva bilo koga.

Navodno bi ostajala otvorena oko 24 časa, nakon čega bi se ponovo zatvorila.

Za takav događaj nikada nisu pronađeni potvrđeni dokazi, ali je priča decenijama bila dio lokalnog folklora.

Nekada dolazile hiljade ljudi

Prije nekoliko decenija Crkva u pustoši bila je mnogo posjećenija nego danas.

Prema lokalnim podacima, hiljade vjernika dolazile su na molitvu, naročito tokom praznika posvećenih Bogorodici. Mnogi su vjerovali da ovo mjesto ima posebnu iscjeliteljsku moć.

Hodočašća su, međutim, tokom osamdesetih godina gotovo potpuno prestala, u periodu kada su tadašnje rumunske vlasti ograničavale vjerske aktivnosti.

Danas se pored crkve i dalje mogu vidjeti krst i dva čokota vinove loze, koje lokalno predanje povezuje sa nestalim selom.

Legenda i istorija na istom mjestu

Iako nema dokaza da je selo zaista „progutala“ zemlja, kao ni da su se vrata crkve otvarala bez ljudske pomoći, priča je opstala među generacijama stanovnika ovog kraja.

Istorijski događaji poput ratova, sukoba i migracija stanovništva vjerovatno nude mnogo racionalnije objašnjenje nestanka naselja.

Ipak, činjenica da se jedina građevina nekadašnjeg naselja danas nalazi potpuno sama usred ravnice daje ovom mjestu poseban izgled.

Crkva tako i danas stoji kao neobičan podsjetnik na selo koje je nestalo iz svakodnevnog života, dok su priče o njegovom misterioznom kraju ostale sačuvane u narodnom predanju.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD NA TAJMS SKVERU: Žena nasumično izbola dvoje ljudi, policija je usmrtila

Jedna žena je poginula, a muškarac je povrijeđen nakon što ih je 49-godišnja žena nasumično napala noževima na njujorškom Tajms skveru. Napadačicu su policajci potom smrtno ranili.

Incident se dogodio u ponedjeljak nešto prije 16.30 časova, u jednom od najprometnijih dijelova Njujorka, u neposrednoj blizini policijske stanice i zgrade One Times Square.

Prema riječima policijske komesarke Džesike Tiš, 49-godišnjakinja iz Kvinsa iz torbe je izvadila dva velika noža i bez prethodnog sukoba napala prolaznike.

Izbola muškarca i ženu

Prva žrtva bio je 68-godišnji muškarac koji je izašao iz podzemne željeznice i sa suprugom čekao da pređe ulicu.

Napadačica ga je, prema navodima policije, ubola u stomak.

Samo nekoliko sekundi kasnije napala je i 32-godišnju ženu, koju je takođe ubola u stomak.

Oboje su prevezeni u bolnicu, ali je mlađa žena podlegla povredama. Muškarac se nalazi u stabilnom stanju.

Policija pokušala da je savlada elektrošokerom

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vidi najmanje deset policajaca kako pokušavaju da ubijede ženu da spusti noževe.

Prema riječima komesarke Tiš, napadačica je odbila da to učini i policajcima poručila:

„Neću ništa spustiti, radije bih vas obojicu ubila.“

Policajci su potom upotrijebili elektrošoker, ali on nije djelovao.

Žena je nakon toga krenula prema policajcima, mašući noževima, nakon čega su dvojica policajaca otvorila vatru i smrtno je ranila.

Policija isključila terorizam

Komesarka Tiš opisala je događaj kao „izuzetno opasnu situaciju“ koja se odvijala u samom centru Tajms skvera.

Prema dosadašnjim informacijama, 49-godišnjakinja je ranije imala evidentirane probleme sa mentalnim zdravljem u kontaktima sa njujorškom policijom, ali nije bila hapšena.

Policija je za sada isključila mogućnost terorističkog motiva.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani izrazio je saučešće porodici stradale žene i pohvalio reakciju policajaca.

On i policijska komesarka ocijenili su da je brzom intervencijom vjerovatno spriječeno da napad rezultira još većim brojem žrtava.

Nastavi čitati

Aktuelno