Connect with us

Svijet

SATELITSKI SNIMCI POKAZALI: Iran se priprema za rat

Dok Amerika gomila vojsku na Bliskom istoku, Iran preduzima korake kojima signalizira spremnost na rat, uključujući utvrđivanje svojih nuklearnih postrojenja i obnovu fabrika za proizvodnju projektila.

Iranski i američki pregovarači u utorak su u Ženevi održali indirektne razgovore koji su trajali tri i po sata, ali su završili bez jasnog rješenja.

Uprkos pregovorima, Bijela kuća je obaviještena da bi američka vojska mogla biti spremna za napad već ovog vikenda, nakon gomilanja vazdušnih i pomorskih snaga posljednjih dana, rekli su upućeni izvori.

Tramp je juče izjavio da razmatra ograničeni vojni udar kako bi izvršio pritisak na Iran da postigne sporazum, ne otkrivajući više detalja.

Usred prijetnje ratom, Iran je posljednjih mjeseci popravljao ključna raketna postrojenja, dodatno prikrivao svoj nuklearni program, imenovao ratne veterane na važne bezbjednosne funkcije, proveo pomorske vojne vježbe u Perzijskom zaljevu i pokrenuo intenzivno gušenje unutarnjeg neslaganja, piše CNN.

Obnova vojnih postrojenja
U junu prošle godine Izrael je izveo vanredni napad na Iran koji je uništio dijelove njegovog nuklearnog programa, teško oštetio pogone za proizvodnju projektila i usmrtio ključne vojne zapovjednike. Tokom sukoba koji je uslijedio, a trajao je 12 dana, Iran je uzvratio lansiranjem stotina projektila i dronova na izraelske gradove, dok su SAD napale tri iranske nuklearne lokacije, za koje je američki predsjednik Donald Tramp tvrdio da su “potpuno uništene”.

Analiza satelitskih snimaka otkriva da je Iran, uprkos teškim gubicima u ratu s Izraelom, obnovio oštećena raketna postrojenja. Satelitski snimci raketne baze Imam Ali u Horamabadu, snimljene 5. januara, pokazuju da su od desetak uništenih struktura tri obnovljene, jedna popravljena, a tri su trenutno u izgradnji. U postrojenju se nalaze silosi ključni za ispaljivanje balističkih projektila.

Opsežne poprave provedene su i u dvije druge vojne baze. Na aerodromu Tabriz na sjeverozapadu zemlje, povezanoj s iranskim balističkim projektilima srednjeg dometa, obnovljene su staze za vožnju i uzletno-sletne staze. U drugoj raketnoj bazi sjeverno od grada, svi ulazi, koji su bili zatrpani nakon bombardovanja, ponovno su otvoreni, potporno područje je uglavnom obnovljeno, a neki tuneli su sada prohodni, prema analizi CNN-a i Sama Laira, istraživača iz Centra James Martin za studije neproliferacije (CNS).

Na aerodromu Hamadan u zapadnom Iranu popunjeni su krateri od bombi na pisti i popravljena su skloništa za avione. Iran je takođe brzo obnovio svoje najveće i najnovije postrojenje za proizvodnju projektila na kruto gorivo u Šahrudu, tehnologiju koja omogućuje brzo korištenje projektila većeg dometa.

“Mislim da je najvažnija lokacija Šahrud. Šteta je ondje vrlo brzo sanirana”, rekao je Lair. “Tokom rata se ondje gradila i nova proizvodna linija koja nije oštećena i sada je vjerojatno u funkciji. To, suprotno očekivanjima, znači da bi proizvodnja raketnih motora na kruto gorivo sada mogla biti veća nego prije rata, barem na toj lokaciji.”

Utvrđivanje nuklearnih lokacija
Uprkos tome što izražava fleksibilnost u ograničavanju svog nuklearnog programa, Iran ubrzano utvrđuje nekoliko svojih nuklearnih postrojenja, koristeći beton i velike količine zemlje kako bi ukopao ključne lokacije, pokazuju novi satelitski snimci i analiza Instituta za znanost i međunarodnu bezbjednost (ISIS).

Satelitski snimci visoke rezolucije od 10. februara 2026. pokazuju da Iran nastavlja ojačavati ulaze u tunele u podzemnom kompleksu uklesanom u planinu blizu Natanza. Na ulazima je vidljiv svježi beton, što povećava zaštitu od mogućih vazdušnih napada. Na lokaciji su primijećeni i kamioni te druga građevinska oprema.

U nuklearnom postrojenju poznatom kao ‘Taleghan 2’ u vojnom kompleksu Parčin jugoistočno od Teherana, satelitski snimci objavljene ove sedmice pokazuju da je Iran dovršio betonski sarkofag oko lokacije i sada ga prekriva zemljom, navodi institut sa sjedištem u Vašingtonu.

“Postrojenje bi uskoro moglo postati potpuno neprepoznatljiv bunker, što mu pruža znatnu zaštitu od vazdušnih napada”, upozorio je predsjednik ISIS-a David Albright u objavi na X-u.

“Mislim da Iran obnavlja svoje nuklearne i raketne programe, vjerovatno brže nego što je Izrael tvrdio da je moguće tokom operacije ‘Lav u usponu’”, rekao je za CNN Jeffrey Lewis, istaknuti naučnik za globalnu bezbjednost na koledžu Middlebury, referišući se na izraelske napade u junu. “Obnova zgrada, kao i neke druge informacije, upućuju na to da je Iran uspio zamijeniti tu opremu ili je premjestiti na sigurne podzemne lokacije prije napada”, dodao je.

Promjene u vrhu vlasti
Prošlogodišnji sukob s Izraelom razotkrio je slabosti u iranskim zapovjednim strukturama, pri čemu je vrhovni vođa Ali Hamenei navodno postajao sve teže dostupan, a ovlaštenja su se prenosile na pokrajinske guvernere. Teheran je od tada ojačao Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost na čelu s Hameneijevim pouzdanikom Alijem Larijanijem i osnovao novo tijelo – Savjet za odbranu – za upravljanje u ratnim uslovima.

Ratni veteran i bivši zapovjednik Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) Ali Šamkani, koji je preživio izraelski pokušaj atentata tokom prošlogodišnjeg rata, ovog je mjeseca imenovan sekretarom Savjeta za odbranu. Cilj je “sveobuhvatno jačanje odbrambenih priprema” i razvoj “mehanizama za suzbijanje nadolazećih prijetnji”, objavio je Nour News, medij povezan s iranskim bezbjednosnim aparatom.

Hamidreza Azizi, gostujući suradnik na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je da Šamkanijevo imenovanje signalizira da se Iran priprema za mogućnost američkog udara s ciljem obezglavljivanja vodstva, potencijalno ciljajući i samog vrhovnog vođu.

“Pitanje nasljeđivanja nakon Hameneija postaje sve neposrednije i oni se za to pripremaju… Hoće li do toga doći ili ne, zavisi o mnogim faktorima, poput razmjera potencijalnog američkog napada. Ali to je, barem koliko ja vidim, ono što se događa unutar sistema”, rekao je za CNN.

Obračun s neistomišljenicima
Izraelskim napadima u junu prethodila je sofisticirana infiltracija izraelske špijunske agencije Mossad, taktika koja je pojačala već postojeću paranoju iranskog režima. Iran je pojačao gušenje neslaganja usred zabrinutosti da bi rat mogao potaknuti promjenu režima.

Prošlog mjeseca bezbjednosne snage brutalno su ugušile proteste širom zemlje, ubivši hiljade i uhapsivši još mnogo više ljudi u najsmrtonosnijem obračunu s demonstrantima u istoriji Islamske Republike.

Režim je optužio prosvjednike da su izraelski špijuni i angažirao paravojne snage Basidž kako bi ugušio demonstracije podstaknute lošim privrednim uslovima, koje su prerasle u pozive na promjenu režima.

Produbljivanje paranoje režima okrenulo se i prema unutra. Prošle sedmice iranske bezbjednosne snage privele su četvoricu istaknutih reformista koji su vodili kampanju za predsjednika Masuda Pezeškiana, optuživši ih za podsticanje protiv “unutrašnje atmosfere” i rad “na uništavanju nacionalnog jedinstva… širenjem neistinitih stavova protiv zemlje”.

Vojne vježbe
Dok su iranski pregovarači razgovarali s američkim predstavnicima u Ženevi, Iran je pokrenuo pomorske vježbe u Perzijskom zaljevu kako bi demonstrirao svoje sposobnosti regionalnim saveznicima Vašingtona.

IRGC je po prvi put zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca na nekoliko sati dok je provodio vježbe, izvijestili su iranski mediji. Kroz ovaj ključni tjesnac, smješten između Perzijskog i Omanskog zaljeva, prolazi petina globalne dnevne proizvodnje nafte.

Iranska mornarica takođe je održala zajedničku vježbu s Rusijom u Omanskom zaljevu i sjevernom Indijskom okeanu, gdje su dvije strane izvele vježbu “ponovnog zauzimanja simuliranog otetog broda”.

Ovog mjeseca SAD je u regiju poslao dva nosača aviona, od kojih je jedan oborio iranski dron koji mu se agresivno približio u Arapskom moru. Ranije su se dvije topovnjače IRGC-a približile tankeru pod američkom zastavom u Hormuškom tjesnacu i prijetile da će se ukrcati i zaplijeniti brod, prema portparolu američke vojske.

Usred američkog vojnog jačanja i iranskih ratnih priprema, stručnjaci kažu da iranski zvaničnici pokušavaju poslati poruku SAD-u. “Iranska je taktika uvjeriti Sjedinjene Države da će rat biti skup”, rekao je Vali Nasr, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins. “Ovo nije kao u junu. Neće biti kao u Venecueli. Sjedinjene Države moraće se suočiti s određenim troškovima i moraju ih izračunati prije nego što napadnu Iran”, kazao je.

Related Topics:

Svijet

DAN KADA JE SUNCE PALO NA ZEMLJU! Hirošima obilježava 81 godinu od užasa, OPOMENA ČOVJEČANSTVU odjekuje jače nego ikad!

Hirošima danas obilježava 81. godinu od američkog bombardovanja, a iz ovog japanskog grada upućen je poziv na nepohodnost potpunog ukidanja nuklearnog oružja u svijetu, ali i upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije, poput Hirošime ili Nagasakija.

Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo s ciljem nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju. U Japanu je održana komemoracija i minut ćutanja u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.

Agencija TASS javila je da je Macui kritikovao Rusiju i njene akcije u Ukrajini tokom komemoracije, ali nije pomenuo SAD kao zemlju koja je bacila bombu na grad.

Japanski premijer Sanae Takaiči takođe nije pomenula SAD u svom obraćanju. Ona je obećala da će Japan nastaviti da čini sve što je moguće da stvori svijet bez nuklearnog oružja. – Ne smijemo prestati da se krećemo ovim putem – naglasila je ona i pozvala na nuklearno razoružanje. Ona je izrazila nadu da svijet nikada neće vidjeti treći grad koji je pretrpio atomsko bombardovanje.

Japanski zvaničnici uglavnom ne ističu u javnim govorima da su SAD izvršile napade na gradove Hirošimu i Nagasaki, navodi TASS.

Američke snage izvele su napade atomskim oružjem sa zvanično navedenim ciljem ubrzavanja predaje Japana. To ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratovanju u ljudskoj istoriji. Prema različitim procjenama, bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine ubila je između 70.000 i 100.000 ljudi na sam dan eksplozije.

Do kraja 1945. godine, broj žrtava porastao je na 140.000, jer su ljudi umirali u bolnicama od zadobijenih povreda i izloženosti zračenju. Ukupan broj žrtava bombardovanja sada prelazi 350.000.

SAD i dalje ne priznaju moralnu odgovornost za atomska bombardovanja, pravdajući svoje postupke kao “vojnu nužnost”.

Nastavi čitati

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

Ukrajina nema dovoljno PVO raketa

poremećen je izvoz žita

skresani su prihodi države

zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno