Connect with us

Svijet

SATELITSKI SNIMCI POKAZALI: Iran se priprema za rat

Dok Amerika gomila vojsku na Bliskom istoku, Iran preduzima korake kojima signalizira spremnost na rat, uključujući utvrđivanje svojih nuklearnih postrojenja i obnovu fabrika za proizvodnju projektila.

Iranski i američki pregovarači u utorak su u Ženevi održali indirektne razgovore koji su trajali tri i po sata, ali su završili bez jasnog rješenja.

Uprkos pregovorima, Bijela kuća je obaviještena da bi američka vojska mogla biti spremna za napad već ovog vikenda, nakon gomilanja vazdušnih i pomorskih snaga posljednjih dana, rekli su upućeni izvori.

Tramp je juče izjavio da razmatra ograničeni vojni udar kako bi izvršio pritisak na Iran da postigne sporazum, ne otkrivajući više detalja.

Usred prijetnje ratom, Iran je posljednjih mjeseci popravljao ključna raketna postrojenja, dodatno prikrivao svoj nuklearni program, imenovao ratne veterane na važne bezbjednosne funkcije, proveo pomorske vojne vježbe u Perzijskom zaljevu i pokrenuo intenzivno gušenje unutarnjeg neslaganja, piše CNN.

Obnova vojnih postrojenja
U junu prošle godine Izrael je izveo vanredni napad na Iran koji je uništio dijelove njegovog nuklearnog programa, teško oštetio pogone za proizvodnju projektila i usmrtio ključne vojne zapovjednike. Tokom sukoba koji je uslijedio, a trajao je 12 dana, Iran je uzvratio lansiranjem stotina projektila i dronova na izraelske gradove, dok su SAD napale tri iranske nuklearne lokacije, za koje je američki predsjednik Donald Tramp tvrdio da su “potpuno uništene”.

Analiza satelitskih snimaka otkriva da je Iran, uprkos teškim gubicima u ratu s Izraelom, obnovio oštećena raketna postrojenja. Satelitski snimci raketne baze Imam Ali u Horamabadu, snimljene 5. januara, pokazuju da su od desetak uništenih struktura tri obnovljene, jedna popravljena, a tri su trenutno u izgradnji. U postrojenju se nalaze silosi ključni za ispaljivanje balističkih projektila.

Opsežne poprave provedene su i u dvije druge vojne baze. Na aerodromu Tabriz na sjeverozapadu zemlje, povezanoj s iranskim balističkim projektilima srednjeg dometa, obnovljene su staze za vožnju i uzletno-sletne staze. U drugoj raketnoj bazi sjeverno od grada, svi ulazi, koji su bili zatrpani nakon bombardovanja, ponovno su otvoreni, potporno područje je uglavnom obnovljeno, a neki tuneli su sada prohodni, prema analizi CNN-a i Sama Laira, istraživača iz Centra James Martin za studije neproliferacije (CNS).

Na aerodromu Hamadan u zapadnom Iranu popunjeni su krateri od bombi na pisti i popravljena su skloništa za avione. Iran je takođe brzo obnovio svoje najveće i najnovije postrojenje za proizvodnju projektila na kruto gorivo u Šahrudu, tehnologiju koja omogućuje brzo korištenje projektila većeg dometa.

“Mislim da je najvažnija lokacija Šahrud. Šteta je ondje vrlo brzo sanirana”, rekao je Lair. “Tokom rata se ondje gradila i nova proizvodna linija koja nije oštećena i sada je vjerojatno u funkciji. To, suprotno očekivanjima, znači da bi proizvodnja raketnih motora na kruto gorivo sada mogla biti veća nego prije rata, barem na toj lokaciji.”

Utvrđivanje nuklearnih lokacija
Uprkos tome što izražava fleksibilnost u ograničavanju svog nuklearnog programa, Iran ubrzano utvrđuje nekoliko svojih nuklearnih postrojenja, koristeći beton i velike količine zemlje kako bi ukopao ključne lokacije, pokazuju novi satelitski snimci i analiza Instituta za znanost i međunarodnu bezbjednost (ISIS).

Satelitski snimci visoke rezolucije od 10. februara 2026. pokazuju da Iran nastavlja ojačavati ulaze u tunele u podzemnom kompleksu uklesanom u planinu blizu Natanza. Na ulazima je vidljiv svježi beton, što povećava zaštitu od mogućih vazdušnih napada. Na lokaciji su primijećeni i kamioni te druga građevinska oprema.

U nuklearnom postrojenju poznatom kao ‘Taleghan 2’ u vojnom kompleksu Parčin jugoistočno od Teherana, satelitski snimci objavljene ove sedmice pokazuju da je Iran dovršio betonski sarkofag oko lokacije i sada ga prekriva zemljom, navodi institut sa sjedištem u Vašingtonu.

“Postrojenje bi uskoro moglo postati potpuno neprepoznatljiv bunker, što mu pruža znatnu zaštitu od vazdušnih napada”, upozorio je predsjednik ISIS-a David Albright u objavi na X-u.

“Mislim da Iran obnavlja svoje nuklearne i raketne programe, vjerovatno brže nego što je Izrael tvrdio da je moguće tokom operacije ‘Lav u usponu’”, rekao je za CNN Jeffrey Lewis, istaknuti naučnik za globalnu bezbjednost na koledžu Middlebury, referišući se na izraelske napade u junu. “Obnova zgrada, kao i neke druge informacije, upućuju na to da je Iran uspio zamijeniti tu opremu ili je premjestiti na sigurne podzemne lokacije prije napada”, dodao je.

Promjene u vrhu vlasti
Prošlogodišnji sukob s Izraelom razotkrio je slabosti u iranskim zapovjednim strukturama, pri čemu je vrhovni vođa Ali Hamenei navodno postajao sve teže dostupan, a ovlaštenja su se prenosile na pokrajinske guvernere. Teheran je od tada ojačao Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost na čelu s Hameneijevim pouzdanikom Alijem Larijanijem i osnovao novo tijelo – Savjet za odbranu – za upravljanje u ratnim uslovima.

Ratni veteran i bivši zapovjednik Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) Ali Šamkani, koji je preživio izraelski pokušaj atentata tokom prošlogodišnjeg rata, ovog je mjeseca imenovan sekretarom Savjeta za odbranu. Cilj je “sveobuhvatno jačanje odbrambenih priprema” i razvoj “mehanizama za suzbijanje nadolazećih prijetnji”, objavio je Nour News, medij povezan s iranskim bezbjednosnim aparatom.

Hamidreza Azizi, gostujući suradnik na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je da Šamkanijevo imenovanje signalizira da se Iran priprema za mogućnost američkog udara s ciljem obezglavljivanja vodstva, potencijalno ciljajući i samog vrhovnog vođu.

“Pitanje nasljeđivanja nakon Hameneija postaje sve neposrednije i oni se za to pripremaju… Hoće li do toga doći ili ne, zavisi o mnogim faktorima, poput razmjera potencijalnog američkog napada. Ali to je, barem koliko ja vidim, ono što se događa unutar sistema”, rekao je za CNN.

Obračun s neistomišljenicima
Izraelskim napadima u junu prethodila je sofisticirana infiltracija izraelske špijunske agencije Mossad, taktika koja je pojačala već postojeću paranoju iranskog režima. Iran je pojačao gušenje neslaganja usred zabrinutosti da bi rat mogao potaknuti promjenu režima.

Prošlog mjeseca bezbjednosne snage brutalno su ugušile proteste širom zemlje, ubivši hiljade i uhapsivši još mnogo više ljudi u najsmrtonosnijem obračunu s demonstrantima u istoriji Islamske Republike.

Režim je optužio prosvjednike da su izraelski špijuni i angažirao paravojne snage Basidž kako bi ugušio demonstracije podstaknute lošim privrednim uslovima, koje su prerasle u pozive na promjenu režima.

Produbljivanje paranoje režima okrenulo se i prema unutra. Prošle sedmice iranske bezbjednosne snage privele su četvoricu istaknutih reformista koji su vodili kampanju za predsjednika Masuda Pezeškiana, optuživši ih za podsticanje protiv “unutrašnje atmosfere” i rad “na uništavanju nacionalnog jedinstva… širenjem neistinitih stavova protiv zemlje”.

Vojne vježbe
Dok su iranski pregovarači razgovarali s američkim predstavnicima u Ženevi, Iran je pokrenuo pomorske vježbe u Perzijskom zaljevu kako bi demonstrirao svoje sposobnosti regionalnim saveznicima Vašingtona.

IRGC je po prvi put zatvorio dijelove Hormuškog tjesnaca na nekoliko sati dok je provodio vježbe, izvijestili su iranski mediji. Kroz ovaj ključni tjesnac, smješten između Perzijskog i Omanskog zaljeva, prolazi petina globalne dnevne proizvodnje nafte.

Iranska mornarica takođe je održala zajedničku vježbu s Rusijom u Omanskom zaljevu i sjevernom Indijskom okeanu, gdje su dvije strane izvele vježbu “ponovnog zauzimanja simuliranog otetog broda”.

Ovog mjeseca SAD je u regiju poslao dva nosača aviona, od kojih je jedan oborio iranski dron koji mu se agresivno približio u Arapskom moru. Ranije su se dvije topovnjače IRGC-a približile tankeru pod američkom zastavom u Hormuškom tjesnacu i prijetile da će se ukrcati i zaplijeniti brod, prema portparolu američke vojske.

Usred američkog vojnog jačanja i iranskih ratnih priprema, stručnjaci kažu da iranski zvaničnici pokušavaju poslati poruku SAD-u. “Iranska je taktika uvjeriti Sjedinjene Države da će rat biti skup”, rekao je Vali Nasr, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins. “Ovo nije kao u junu. Neće biti kao u Venecueli. Sjedinjene Države moraće se suočiti s određenim troškovima i moraju ih izračunati prije nego što napadnu Iran”, kazao je.

Related Topics:

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno