Iran je saopštio da konačni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama još nije na vidiku, uprkos tome što obje strane posljednjih sedmica intenzivno rade na okviru mogućeg dogovora kojim bi se smirila kriza na Bliskom istoku. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaji izjavio je da su određene razlike između dvije strane smanjene, ali je naglasio da Teheran ostaje veoma oprezan zbog dubokog nepovjerenja prema Vašingtonu.

Pregovori bez konačnog proboja

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, SAD i Iran posljednjih dana razgovaraju o mogućem okviru sporazuma koji bi uključivao postepeno otvaranje Ormuskog moreuza, ublažavanje dijela sankcija i ograničenja iranskog nuklearnog programa. Ipak, iranske vlasti poručuju da još nema garancija da će američka strana poštovati eventualni dogovor, navodi “apa“. Bagaji je istakao da “nikakav sporazum nije neposredno pred potpisivanjem”, uprkos medijskim spekulacijama o velikom diplomatskom pomaku.

Američki zvaničnici, uključujući predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, prethodno su govorili da pregovori ulaze u završnu fazu i da postoji mogućnost postizanja dogovora u narednim danima. Međutim, izvori bliski pregovorima upozoravaju da su ključna pitanja i dalje neriješena, posebno ona koja se odnose na obogaćivanje uranijuma i ukidanje sankcija.

Nuklearni program ostaje najveći kamen spoticanja

Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Vašington insistira da Teheran značajno ograniči obogaćivanje uranijuma i odustane od zaliha visoko obogaćenog materijala, dok Iran tvrdi da ima pravo na mirnodopski nuklearni program u skladu sa međunarodnim pravom. Analitičari podsjećaju da je upravo pitanje obogaćivanja uranijuma godinama najveća prepreka u američko-iranskim pregovorima.

Iranski zvaničnici naglašavaju da neće prihvatiti sporazum koji bi izgledao kao “kapitulacija pod pritiskom”, dok dio političkog vrha u Teheranu i dalje otvoreno sumnja u američke namjere. Slične poruke posljednjih mjeseci dolazile su i od vrhovnog vođe i drugih visokih iranskih funkcionera, koji upozoravaju da prethodna iskustva sa SAD otežavaju novo povjerenje.

Ormuski moreuz i rat u regionu dodatno komplikuju situaciju

Pregovori se odvijaju u trenutku kada je Ormuski moreuz i dalje pod snažnim vojnim pritiskom, nakon višemjesečnih sukoba između Irana, SAD-a i Izraela. Taj pomorski prolaz jedan je od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi veliki dio globalnog izvoza nafte i gasa. Zbog nestabilnosti u regionu cijene energenata posljednjih mjeseci naglo su porasle, dok međunarodne kompanije i dalje upozoravaju na ozbiljne rizike po svjetsku ekonomiju.

Prema navodima medija, dio pregovora odnosi se i na produženje primirja i smirivanje sukoba u Libanu i drugim regionalnim žarištima. Ipak, diplomate upozoravaju da bi svaki novi incident mogao brzo ugroziti krhke razgovore između Teherana i Vašingtona.

Oprez i dalje dominira sa obje strane

Iako obje strane javno govore o napretku, i u Vašingtonu i u Teheranu vlada oprez zbog mogućnosti da pregovori ponovo propadnu, kao što se dešavalo i ranije. Stručnjaci ocjenjuju da će naredni dani biti ključni za budućnost odnosa dvije zemlje i stabilnost cijelog regiona Bliskog istoka.

Strahovi da će američki predsjednik Donald Tramp izvršiti invaziju na Kubu sve su veći.

Dolazak jednog čovjeka u Havanu, kojeg je direktor CIA doveo na rijedak sastanak sa visokim kubanskim zvaničnicima i predstavio kao paravojnog vođu koji je ubio njihove ljude u rezidenciji u Karakasu tokom hvatanja predsjednika Nikolasa Madura, doveo je tenzije do ključanja i otvorio pitanje da li će se na Kubi odviti “repriza Venecuele”.

Uzbunu na Kubi oglasilo je američko podizanje optužnice protiv 94-godišnjeg Raula Kastra, propraćeno dolaskom nosača aviona “nimic” i grupe plovila u Karipsko more u jeku rata koje SAD vode na Bliskom istoku, dok se ostrvo, čije stanovništvo proživljava agoniju zbog blokade i nedostatka goriva, struje i praktično svega, naoružava dronovima i upozorava na “krvoproliće”.

Sam Tramp je često upozoravao da je “Kuba sljedeća”.

“Vodeći sponzor terorizma”

Ali, kubanske vlasti su podizanje optužnice protiv Kastra protumačile kao znak da započnu pripremu za odbranu od američke invazije. Kritičari optužuju Bijelu kuću da time stvara izgovor za takav napad. Trampova administracije optužuje Kubu da pomaže američkim protivnicima, poput Rusije i Kine, i da je nabavila moćne dronove za koje tvrde da se mogu koristiti za napad.

– Kuba ne samo da poseduje oružje koje je nabavila od Rusije i Kine, već na svojoj teritoriji pruža gostoprimstvo i ruskom i kineskom obavještajnom prisustvu. Zato je Kuba oduvijek predstavljala pretnju po nacionalnu bezbjednost SAD. Ona je vodeća država sponzor terorizma – rekao je američki državni sekretar Marko Rubio, prenosi Blic.

“Prijetnja na nivou Nikaragve”

Ali, neki zvaničnici smatraju da je to “suludo”.

– Kubanski režim nije ništa veća prijetnja po nacionalnu bezbjednost od Nikaragve. Prosto je ludo tvrditi tako nešto, naročito ako se to koristi kao opravdanje za vojnu akciju – rekao je “Hilu” demokratski kongresmen Džim Hajms.

Kad je direktor CIA Džon Retklif bio u Havani prošle sedmice radi sastanka sa visokim zvaničnicima Kube, posjeta koju je CNN opisao kao “dolazak Lucifera za Kubance”, sa sobom je poveo jednog od operativaca iz misije hvatanja Madura u januaru, kako tvrde izvori “CBS njuza”. Venecuela i Kuba su bile saveznice prije zarobljavanja Madura, a u američkoj akciji je poginulo 32 kubanskih tjelohranitelja. Kubanci su takođe zauzimali niz ključnih pozicija u venecuelanskim vojno-obaveštajnim službama.

Izvori CBS-a su istakli da je Retklif na sastanku predstavio Kubancima paravojnog vođu kao čovjeka koji je ubio njihove ljude u Karakasu. To je možda imalo za cilj da pošalje određenu poruku, navodi CBS, dodajući da je CIA odbila da komentariše

Na sastanku je bio i Raul Rodrigez Kastro, unuk bivšeg predsjednika Kube Raula Kastra protiv kojeg je manje od sedmicu dana od tada podignuta optužnica zbog obaranja dva civilna aviona 1996.

Zvaničnik CIA je prošle sedmice rekao da je Retklif na sastanku razgovarao o “bezbjednosnim pitanjima, u kontekstu da Kuba više ne može da bude utočište za protivnike u zapadnoj hemisferi”

Prema CBS-u, prisustvo paravojnog oficira na sastanku u Havani možda je imalo za cilj da pošalje određeni signal.

Repriza Venecuele

Prema Pbs.org, Trampova strategija prema Kubi sve više liči na “priručnik za Venecuelu”:

naftna blokada

rastuće američko vojno prisustvo

federalne optužnice

prijetnje intervencijom

Ali stručnjaci kažu da slična kampanja pritiska ne znači i slične rezultate.

Tramp je intervenciju u Venecueli video kao fantastičan uspjeh i pokušao je da reprodukuje taj model na drugim mjestima, uključujući Iran. Ali očigledno je da je Kuba, kao i Iran, veoma drugačija zemlja od Venecuele – rekao je za PBS Brajan Finukejn, savjetnik Međunarodne krizne grupe.

“Na Kubi nema Delsi”

Na prvom mestu, ako bi SAD zbacile kubansko rukovodstvo, ne postoji očigledan naslednik koji bi sarađivao sa Trampovom administracijom, rekao je Finukejn. U Venecueli je Madurova zamjenica Delsi Rodrigez preuzela vlast uz odobrenje SAD i ostala na funkciji. Kubanski zvaničnici su anonimno rekli da “na Kubi nema Delsi”

Drugo, broj američkih snaga u Karipskom moru sada manji od ogromnog vojnog gomilanja uz obalu Venecuele uoči hvatanja Madura

Treće, optužnica protiv 94-godišnjeg bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra, kako se navodi, ima manji efekat nego kad se aktuelni predsjednik Venecuele optuži za trgovinu drogom, a to iskoristi kao opravdanje za njegovo hapšenje

Šta bi Kuba donijela SAD

Dok Venecuela ima prirodne resurse, a kako piše Rojters, američke kompanije su stale u red da proizvode naftu u toj južnoameričkoj zemlji u kojoj je izvoz naglo skočio, Kuba nema sličan resurs.

Njena državna turistička industrija zaostajala je za drugim karipskim destinacijama po cijeni i kvalitetu čak i prije ovogodišnjeg naglog pada, koji su dodatno pogoršale nestašice povezane sa Trampovom kampanjom “maksimalnog pritiska”.

“Mala vjerovatnoća mirnog rješenja”

Tramp je, nakon podizanja optužnice protiv Kastra, rekao da “ne misli da je potrebno” da dođe do eskalacije. Ali, komentari Marija Rubia ostavili su otvorenu opciju vojne intervencije protiv Kube. On je rekao da je Trampova želja uvijek bila diplomatsko rješenje, ali da je “sa Kubom mala vjerovatnoća da do toga dođe”.

– Kuba neće moći da nas nadmudri čekanjem niti da kupuje vreme. Kao što sam rekao i u kontekstu Irana, predsjednikova želja je uvijek mirno pregovaračko rješenje. Kad je reč o Kubi, vjerovatnoća da se to dogodi nije velika – rekao je on, prenio je “Hil”.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas, 25. maja, da će SAD ili imati dobar sporazum sa Iranom, ili će se nositi sa tom zemljom “na drugi način”.

“SAD će dati diplomatiji svaku šansu za uspjeh prije nego što počnu da tragaju za alternativnim rješenjima”, rekao je Rubio novinarima u Nju Delhiju, prenosi Rojters.

On je potvrdio da “postoji prilično čvrsta stvar na stolu” u smislu sposobnosti Irana da otvori Ormuski  moreuz i da Teheran uđe u veoma stvarne, značajne, vremenski ograničene pregovore o nuklearnom pitanju.

“Nadamo se da možemo to da izvedemo”, rekao je Rubio.

Izjave američkog državnog sekretara su uslijedile nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio očekivanja o sporazumu, istakavši u nedjelju da je rekao svojim pregovaračima da ne žure.

“On ne žuri i neće sklopiti loš dogovor. Predsjednik neće sklopiti loš sporazum”, rekao je Rubio o Trampu.

Rubio je dodao da Izrael uvijek ima pravo da se zaštiti od napada koji ugrožavaju njegovu bezbjednost.