Politika
APIF U PROBLEMU! Računovođe spremni na tužbu zbog haotične aplikacije!
Uporni kvarovi i rušenje aplikacije Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske zbog opterećenja u posljednjoj sedmici pred predaju završnih finansijskih izvještaja doveli su do ruba nerava računovođe koji strahuju da zbog toga neće ispoštovati ionako nerealno postavljene rokove.
Računovođe govore da im je dosta neprijateljskog odnosa i maltretiranja sa njihovim očajnim informatičkim rješenjima koji više ne rade nego što rade i koji pucaju na svako veće opterećenje.
Mnogi među njima bijesni su zbog nerealnih rokova koji im se postavljaju za predaju završnih izvještaja (28. februar), a da im za to nisu obezbijeđeni adekvatni uslovi. Kažu da su spremni i da ih tuže, ako dođe do situacije da zbog “raspale” aplikacije zakasne sa predajom i dobiju kazne.
“Meni je dosta ovog maltretiranja. Moja firma predaje izvještaje za preko 30 klijenata i za svakog od njih po nekoliko puta moramo da unesemo podatke. Ako ne uspijemo da unesemo prije isteka roka i dođemo u situaciju da platimo kazne, neće se na tome završiti, tužićemo ih i tražiti nadoknadu. Nije naša odgovornost što njihova aplikacija ne radi“, rekla nam je jedna knjigovođa iz Banjaluke.
Kaže da sada dokumentuje svaki put kad joj izbaci grešku i kad padne aplikacija. Sve će to iskoristiti, kaže, kada bude podnijela tužbu.
Kazna za kašnjenje sa predajom je inače po klijentu 50 KM, ali za firmu koja ima preko 30 klijenata, kaže da to nije mali iznos, pogotovo ako se ima u vidu da te kažnjava onaj ko ti propisuje rokove i ne dopušta da ih ispoštuješ.
Računovođa iz biroa “Ekonomik” Snježana Savić govori da su svi na rubu živaca i da je samo pitanje hoće li i koliko zakasniti sa predajom.
Neispravna aplikacija, a rok skraćen
Kaže da su računovođe molile APIF da produži rokove za predaju na 2. mart, ali da su odbijeni, iako je 28. februar subota i bilo bi logično da rok bude do ponedjeljka. “Njihov sistem neprestano pada i mi ne možemo da unosimo podatke. Sve što unesemo, izbriše sistem, a mi gubimo sate i sate ponavljajući postupak. Umjesto da nam zbog toga produže rok, oni su nas obavijestili da je rok u petak, 27. februara, dan ranije i da će od ponedjeljka krenuti sa kaznama“, kaže Savić.
Kaže da su dobili obavještenje da je aplikacija preopterećena zbog velikog unosa podataka u vrijeme predaje završnih računa.
“To nije naš problem, njihova je obaveza da nam obezbjede stabilnu aplikaciju za rad. Ako aplikacija ne radi, logično bi bilo da produže rok. To je barem lako, kad god im se ukaže prilika, oni neki praznik proglase za neradni dan, zašto je onda ovo problem da nam se izađe u susret“, kaže Savić.
Nije neobično da informatički dio usluga APIF-a ne radi. Poznati su po tome da im sajt radi “na guranje” i da gotovo svakodnevno postoje problemi u pristupu njihovim registrima, ali ih to nikada nije posebno potresalo.
Inače, računovođe muče muku i sa drugim aplikacijama za predaju obračuna, posebno sa onom Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojoj nije strano istovjetno ponašanje u vrijeme predaje. Međutim, znalo se dešavati da im UIO odobri prolongiranje rokova da bi stigli završiti posao.
Zbog toga su ranije tražili od Ministarstva finansija Republike Srpske da se rok za predaju godišnjih finansijskih izvještaja produži sa 28. februara do 31. marta zbog ogromnog opterećenja u tom periodu.
Međutim, njihov zahtjev je odbijen uz obrazloženje da bi svako pomjeranje ugrozilo obračun bruto domaćeg proizvoda i obaveze prema Eurostatu, iako iste obaveze imaju i Srbija, Hrvatska i Crna Gora, ali su svojim računovođama dali fleksibilnije rokove za predaju, piše Capital.
Od APIF-a smo pokušali da dobijemo odgovore u vezi upornih kvarova u njihovom informatičkom dijelu, ali nisu odgovorili na njih, a ni direktor Duško Milunović se nije javljao na naše pozive niti je odgovorio na poruku.
Politika
OHR posvađao AMERIKU I EVROPU
Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.
Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.
Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.
Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.
Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.
Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?
Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.
Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.
Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.
Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.
Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.
Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.
Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.
Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.
Politika
NA TERET GRAĐANA: Predstavništvu RS u Moskvi odobreno novih 390.000 KM
Vlada Republike Srpske odobrila je dodatnih 390.000 maraka Predstavništvu RS u Rusiji, potvrđeno je za CAPITAL.
Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS preciziraju da su dodatna sredstva odobrena za „podršku realizaciji posjeta visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske Ruskoj Federaciji“.
„Predstavništvu u Moskvi odobrena su dodatna sredstva za podršku učešću visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske na proslavi 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi 9. maja, zatim na Međunarodnom forumu bezbjednosti od 26. do 29. maja, te učešću na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu od 3. do 6. juna 2026. godine“, navodi se u odgovoru resornog ministarstva na pitanja CAPITAL-a.
U odgovoru se precizira da je Vlada odluku o odobravanju dodatnih sredstava donijela 21. maja.
Podsjećamo, budžetom Srpske predviđeno je da će ove godine za rad predstavništava Republike Srpske širom svijeta biti izdvojeno 15 miliona maraka. Najviše novca, dva miliona maraka, dobilo je upravo Predstavništvo u Rusiji, ali šefu tog Predstavništva Dušku Peroviću to očigledno nije dovoljno, pa mu je Vlada odobrila dodatnih 390.000 KM ili skoro 20 odsto u odnosu na odobreni budžet.
Poslije predstavništva u Moskvi, najviše para dobilo je predstavništvo u Beču kome je odobreno 1,45 miliona KM. Slijedi predstavništvo u Beogradu kome je dodijeljeno 1,2 miliona maraka, dok je Predstavništvo u Vašingtonu dobilo tačno milion KM.
Predstavništvo u Francuskoj dobilo je 950.000, a u Belgiji 900.000 KM. Slijedi predstavništvo u Njemačkoj koje je dobilo 760.000 KM, zatim u Grčkoj 480.000 KM, a najmanje je dobilo predstavništvo u Izraelu kome je odobreno 350.000 KM.
capital.ba
Politika
OD HERCEGOVAČKIH BRDA DO BANJALUČKIH NASELJA: Stanivuković u dinamičnoj sedmici terenskih aktivnosti
Navikli smo da gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a, Draško Stanivuković učestvuje na maratonima i preskače prepreke, ali posljednjih dana pokazuje da je neumoran i na terenu — od Hercegovine do Pala, pa nazad u Banju Luku, uz ritam koji odaje čovjeka punog energije, u stalnom pokretu, spremnog da u istom danu razgovara s građanima, obiđe mnoga udruženja, klubove, znamenitnosti, porodice, ali i da vodi gradske poslove.
U svega nekoliko dana, njegova ruta obuhvatila je gotovo cijelu Republiku Srpsku. Da ne krije da mu za narod ništa nije naporno i teško, potvrdio je i sam gostujući na jednoj televiziji kada je otkrio da njegov radni dan često bude ispunjen obavezama koje se završavaju u večernjim satima, a već sutradan ga čekaju nove.
Stanivuković je sudeći po objavama na društvenim mrežama u proteklim danima imao intenzivan raspored.
„Danas sam u Ljubinju završio posjetu Hercegovini šetnjom i razgovorom sa ljudima… posebno mjesto i posebni ljudi“, poručio je tokom obilaska ovog kraja, gdje je posjetio i stari hram posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, naglašavajući važnost kulturno-duhovnog naslijeđa i lokalne zajednice.
U Gacku je dan bio posvećen sportu i mladima. Posjete fudbalskom i odbojkaškom klubu, razgovori sa sportistima i podrška radu klubova predstavljeni su kao nastavak politike ulaganja u mlade i lokalne sredine. „Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam“, poručio je tokom susreta sa sportistima.
Paralelno s tim, Stanivuković je prisustvovao i obilježavanjima važnih istorijskih datuma, gdje je, kako navodi, želio odati poštovanje ličnostima i događajima koji su obilježili noviju istoriju Republike Srpske, uključujući i pomen generalu-pukovniku Momiru Taliću u Piskavici.
Ono što njegovu politiku i kao gradonačelnika i kao predsjednika PSS-a obilježava jeste kontinuirana prisutnost na terenu, ali i u Banjoj Luci, gdje najavljuje mnoge projekte, uz poruku da se paralelno vodi računa o svakom dijelu grada.
„Krećemo u veliku obnovu svih dječijih igrališta u Banjoj Luci… izdvajamo milion KM“, poručio je, predstavljajući jedan od aktuelnih projekata gradske administracije. Ubrzo je najavio i uvođenje civilnog roka, ali i uniformi u škole.
Njegovi saradnici, članovi i funkcioneri PSS-a dodatno prate ovu dinamiku, kroz susrete sa građanima, organizacione aktivnosti i terenske posjete koje, kako kažu u PSS-u, imaju za cilj ne samo jačanje Pokreta Sigurna Srpska, nego i slušanje konkretnih problema svakog čovjeka.
Upravo taj spoj terenskog rada, institucionalnih obaveza i političke prisutnosti definiše njegovu dinamiku — od hercegovačkih brda do banjalučkih naselja, uz poruku da se politika, kako je i sam Stanivuković više puta naglasio, vodi „među ljudima i sa ljudima“.
-
Svijet3 dana agoKOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
-
Društvo22 sata agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
-
Društvo1 dan agoLEGALIZACIJA BESPRAVLJA: Umjesto rušenja, za gradnju uz rijeke plaćaće se naknada?
-
Hronika2 dana agoAUTOMOBIL ZAVRŠIO U RIJECI: Teška nesreća u Banjaluci, ima povrijeđenih
-
Politika1 dan agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Banjaluka2 dana agoGRAD DISAO KAO JEDAN: Završen deveti Moto-fest (FOTO)
-
Hronika2 dana agoALARMANTAN PORAST SLUČAJEVA: Sve više djece na meti predatora u Srpskoj
-
Politika1 dan agoSNSD NOKAUTIRAN U ISTOČNOJ ILIDŽI: Božovićev SDS odnio ubjedljivu pobjedu za MZ!
