Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET! Vrtić skuplji i do 100 maraka

Novi talas poskupljenja vrtića širom Srpske, uzrokovan rastom cijena života, u pojedinim lokalnim zajednicama podigao je mjesečne izdatke roditelja i do 100 maraka, zbog čega zaštitnici prava potrošača, ali i djece upozoravaju da je boravak mališana u predškolskim ustanovama za mnoge porodice postao luksuz. Nakon što su cijene prethodnih godina korigovali privatni vrtići, nove cjenovnike u proteklih nekoliko mjeseci počele su donositi i javne predškolske ustanove širom Republika Srpska.

Tako roditelji u Derventi od početka godine za jedno dijete izdvajaju 250 maraka mjesečno, što je za 100 KM više nego ranije, dok će roditelji u Banjaluci od marta plaćati 210 umjesto dosadašnjih 165 KM. Na isti korak ranije su se odlučile i javne ustanove u Laktašima, Gradišci, Palama i drugim lokalnim zajednicama, gdje roditelji već nekoliko mjeseci plaćaju više cijene boravka svoje djece u vrtićima.

Direktorica vrtića “Trol” u Derventa Gordana Simić pojašnjava da je posljednja korekcija cijene bila prije 13 godina, te da je povećanje bilo neizbježno zbog rasta troškova.

– Došlo je do poskupljenja u troškovima ishrane djece. Dnevni trošak ishrane po djetetu iznosi 11,90 KM i kada se to izračuna na godišnjem nivou, uz odbitak praznika i kolektivnog odmora, dolazi se do iznosa od oko 250 maraka koje plaćaju roditelji – rekla je Simićeva.

Ona dodaje da je ekonomska cijena vrtića znatno viša i iznosi oko 650 maraka, ali razliku pokriva lokalna zajednica.

– U međuvremenu su prošireni kapaciteti, otvoren novi objekat koji prima 140 mališana, te uključeni asistenti za djecu sa poteškoćama u razvoju – kazala je ona i dodala da trenutno u tri objekta smješteno oko 350 djece, dok je na listi čekanja još 110 mališana.

Popusti su predviđeni za porodice sa više djece, za drugo dijete plaća se 75 maraka, a treće i svako naredno je besplatno.

I u Laktašima od prije nekoliko mjeseci roditelji izdvajaju više novca za boravak djece u vrtiću. Direktorica Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Nataša Trninić ističe da je nova cijena 240, dok je ranije bila 200 maraka.

– Poskupljenje energenata i ostalih troškova natjeralo je sve ustanove u Srpskoj na korekcije, ne samo nas. Lokalna zajednica izdvaja značajna sredstva, a povećane su i subvencije za privatne vrtiće, koje sada iznose 150 KM – navela je Trninićeva. U ovoj ustanovi, prema njenim riječima, boravi 536 djece u pet objekata, dok 168 mališana čeka na upis.

– Za porodice sa dvoje djece cijena iznosi 440 KM, uz dodatne olakšice za samohrane roditelje i višečlane porodice – istakla je ona.

Blago povećanje zabilježeno je i u Gradiška, gdje u javnoj predškolskoj ustanovi “Lepa Radić” cijena sada iznosi 200 maraka, umjesto dosadašnjih 180. Kako navodi direktorica Suzana Ivaštanin, za sada ne planiraju nova poskupljenja. U pet objekata upisano je 730 djece, a postoji i lista čekanja.

Ombudsman za djecu RS Gordana Rajić upozorava da samo povećanje cijene ne znači automatski povredu prava djeteta, ali može postati problem ako zbog finansijskih razloga određeni broj djece ostane bez pristupa predškolskom obrazovanju.

– Nadležni moraju procijeniti uticaj ovakvih odluka na porodice i obezbijediti mjere podrške, poput subvencija ili oslobađanja od plaćanja za socijalno osjetljive kategorije – poručila je Rajićeva.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić ocijenila je da je riječ o novom udaru na kućni budžet.

– Roditelji ne mogu da ne šalju djecu u vrtić, jer moraju da rade. Za porodice sa dvoje djece, posebno ako su podstanari ili otplaćuju kredite, ovo je veliki teret. Povećanja plata već su pojela brojna poskupljenja – istakla je Marićeva, dodajući da je pitanje dostupnosti vrtića jedan od ključnih izazova koji utiče i na odlazak mladih porodica sa ovih prostora.

Unazad nekoliko godina poskupljuje boravak u privatnim vrtićima, a roditelji čak za jedno dijete u najvećem gradu Srpske treba da izdvoje i do 600 KM.

(Glas Srpake)

Related Topics:POSKUPLJENJE VRIĆA vrtić

Up Next

Pogledajte gdje danas MLIJEKO LIJE U POTOCIMA, koji je grad sledeći?

Don't Miss

DRINA SE GUŠI U TONAMA SMEĆA, tri države bez rješenja!

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati