Plutajući otpad ponovo je zatrpao rijeku Drinu kod Višegrada, potvrđujući da dosadašnje mjere nisu dovele do trajnog rješenja problema koji se godinama ponavlja, posebno tokom zimskih mjeseci kada kiše i bujice nose smeće sa neuređenih deponija uzvodno.

Aktivisti upozoravaju da se veliki nanos plastike, ambalaže i drugog komunalnog otpada ponovo akumulirao na površini Drine, formirajući plutajuću deponiju ispred akumulacije hidroelektrane u Višegradu.

Nije pronađeno sistemsko rješenje za izvor problema
Ovakvi prizori, slični onima koji se svake godine ponavljaju i koji su u prošlosti privlačili pažnju medija i aktivista, jasno ukazuju da nije pronađeno sistemsko rješenje za izvor problema.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Feni su kazali da se problem nagomilavanja plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada može trajno riješiti jedino uklanjanjem divljih i neuređenih deponija uzvodno, ali da za to nedostaje puna regionalna koordinacija tri države iz kojih otpad dolazi.

Apel za rješavanje problema
Iz Ministarstva navode da se, kao nadležni organ za upravljanje otpadom, aktivno uključuju i apeluju na rješavanje ovog problema, koji se, kako ističu, javlja i u drugim dijelovima RS.

Dodaju da se, u skladu sa Memorandumom o razumijevanju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine između ministarstava RS i Republike Srbije, radi na zajedničkom rješavanju problema karakterističnih za pogranična područja, uključujući i rijeku Drinu.

“Međutim, resorno nadležno ministarstvo iz Crne Gore, uprkos nastojanjima RS i Srbije, nije u dovoljnoj mjeri angažovano na rješavanju ovog pitanja. Podsjećamo da su 2019. i 2021. godine formirane mješovite stručne radne grupe, te da je održan trilateralni sastanak ministara nadležnih za zaštitu životne sredine Srbije, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i tada nadležnog ministarstva iz Crne Gore, ali nije bilo konkretnog pomaka niti uklanjanja uzroka problema”, tvrde u Ministarstvu ekologije RS.

Zahtjevi Ministarstva
Kažu da Ministarstvo od 2019. godine, svaki put kada dođe do nagomilavanja otpada, upućuje zahtjeve za hitno preduzimanje mjera radi zaštite rada Hidroelektrane Višegrad i Elektroprivrede RS, kao i sprječavanja zagađenja rijeke Drine.

Zahtjevi su upućivani Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Inicijativa za održavanje sastanka u Višegradu pokrenuta je 2023. godine, ali do sastanka nije došlo jer nije potvrđeno učešće svih pozvanih, prvenstveno predstavnika iz Crne Gore”, ističu u Ministarstvu.

Naglašavaju da je trajno rješenje moguće samo uklanjanjem divljih i lokalnih deponija uzvodno, sa obala Drine, Lima, Rzava, Tare i njihovih pritoka, te podsjećaju da je upravljanje otpadom u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

“Jedinice lokalne samouprave uzvodno od akumulacije u sve tri države imaju obavezu da uklone deponije sa obala rijeka, čime bi se spriječilo gomilanje plutajućeg otpada”, navode iz Ministarstva.

Nerazvijen sistem ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom
Kao dodatne uzroke problema ističu nerazvijen sistem ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom u sve tri države, neodgovorno odlaganje otpada od pojedinaca i kompanija, kao i nedovoljnu svijest građana o značaju zaštite životne sredine.

Iz Ministarstva poručuju da je neophodno nastaviti i intenzivirati saradnju između nadležnih institucija iz triju država kako bi se spriječilo ponavljanje situacije iz godine u godinu.

Drina, poznata po svojim smaragdnim vodama i turističkom potencijalu, ponovno je zamijenjena prizorom plutajuće deponije, što dodatno potvrđuje da dosadašnje mjere nisu riješile osnovni problem izvora otpada, njegovog upravljanja i regionalne koordinacije vlasti.

Radnici Hidroelektrane „Višegrad“ godišnje izvuku između 6.000 i 8.000 kubnih metara plutajućeg otapada iz Drine. Upozoravaju da sami ne mogu riješiti ovaj problem, prenosi Fena.