Connect with us

Politika

NOVCA IMA ZA SVE, ali ne i za vrhunske sportiste!

Koliko država ulaže u vrhunske sportiste? Sudeći prema skijašima koji su BiH i Republiku Srpsku predstavljali na zimskim Olimpijskim igrama u Italiji, gotovo ništa. Novac se ulaže u klubove bliske vlastima, ili udruženja preko kojih se izvlače budžetska sredstava za finanasiranje političkih partija. Marko Šljivić je na ovogodišnjim zimskim Olimpijskim igrama ostvario istorijski rezultata za BiH osvojivši 23. mjesto u disciplini slalom. Uspjeh, koji iziskuje ogromna novčana sredstva, Šljivić je ostvario samo zahvaljujući svojoj porodici.

Umjesto priprema za učešće na Olimpijadi, on je bio primoran da radi kako bi obezbijedio novac za odlazak u Italiju. Pomoći od institucija BiH i Republike Srpske nije bilo, ali je zato pomoć došla, vjerovali ili ne, od Kineza. „Ja sam bio primoran čak i da radim jedan period, sa Hon Kongom kao pomoćni trener njihove reprezntacije, pa su se roditelji te djece koju sam trenirao svojevoljno ponudili da me finansiraju za sezonu, kako bih se kvalifikovao za Olimpijske igre, dok je država stajala okrenutih leđa, istakao je Marko Šljivić, olimpijac i član skijaškog kluba „Jahorina“

Institucije ne samo da ne pomažu vrhunskiim sportistima već se izgleda trude i da im odmognu.

„Poražavajuće je i kad se vidi da te stipendije koje dobijemo sa strane, država oporezuje i onda više mi dajemo državi, nego što država daje nama“, zaključio je Šljivić.

Finanasijskom podrškom ovom vrhunskom sportisti nije se proslavila ni opština Pale. Ova lokalna zajednica za „Skijaški klub Jahorina“, čiji je Marko član za ovu godinu odvolila je 14 hiljada maraka. A , za Skijaški klub Sarajevo – Istočno Sarajevo, za koje nastupaju paljanski olimpijci Strahinja Erić i Teodora Delipara 10 hiljada KM.

Nordijsko smučarski klub „Romanija“ i Smučarski klub „Pale “ koji već godinama unazad takođe imaju olimpijske takmičare, dobili su 5, odnosno 10 hiljada.

Istovremeno Udruženje Eko Tur, koje se povezuje sa jednim od funkcionera opštine Pale a bavi se promocijom multikulturalnih vrijednosti, nagrađeno je sa 20 hiljada maraka.

„Nažalost, to se sve na kraju svede na lična poznanstva, na političke uticaje, na kontakte i onda se taj novac dijeli praktično onako kako nekolicina ljudi koji su u prilici da odlučuju raspoređuje. Mlo se vodi računa o instinskim prijedlozima sportskih kolektiva i reprezentacija, nego se ide po nekim drugim aršinima“, rekao je Ljubiša Tanić predsjednik Batlon saveza RS i BIH

I grantovi za sport Savjeta ministara BiH, dijele se po stranačkoj pripadnosti a ne po ostvarenim sportskim rezultatima.

“Vi kad uzmete taj spisak raznih sportskih organizacija koje su dostavile svoje programe Savjetu ministara, vi ćete vidjeti da tu ima 30 nekih klubova iz Bugojna, 15 nekih drugih klubova uz zapadne Hercegovine i to samo ukazuje na to, da se to sve dijelilo onako kako bi rekli, po babu i po stričevima. Kako koji ministar, vjerovatno ima uticaja, tako je taj novac i raspoređivan“, naglašava Tanić.

Po svemu sudeći, nije važno da li ste olimpijac, svjetski, evropski ili balkanski prvak, važno je u kojoj ste političkoj partiji ili ko je na čelu kluba za kojeg trenirate. Naprijemjer, ako ste član Udruženja ljubitelja lova, a premijer je ljubitelj lova, možete dobiti velika finanasijska sredstva. Isto važi i za ljubitelje četvorotočkaša, ili propalih lokalnih fudbalskih klubova u koje se ulažu stotine hiljada maraka, a osim želje da stvore nekog novog Ronalda ili Mesija, nemaju nikakve druge rezultate.

(BN) Foto: BN

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno