Connect with us

Svijet

KINA I IRAN NAKON AMERIČKOG NAPADA: Da li Peking napušta saveznike?

Kina i Iran nalaze se u centru nove geopolitičke krize nakon dramatičnih poteza američke administracije.

U kratkom roku američki predsjednik Donald Tramp “sklonio” je dva najbliža saveznika Pekinga – predsednika Venecuele Nikolasa Madura i iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija.

Prvi je sada u okovima u pritvorskom centru u Njujorku nakon što su ga američke specijalne snage otele iz Karakasa u vanrednoj noćnoj raciji. Drugi je ubijen u smjelom dnevnom bombardovanju centra Teherana u zajedničkoj misiji SAD i Izraela.

Nakon toga, Kina je odgovorila gnevno, ali mlako – osuđujući zarobljavanje ili ubistvo suverenog vođe i očigledni pokušaj SAD da promjene režim, dok je Iranu izrazila svoje prijateljstvo. Ali Peking je učinio malo više od toga osim što je posmatrao kako njegov geopolitički rival mijenja pravila angažovanja.

Za kineskog lidera Si Đinpinga, na djelu je tvrdokorni pragmatizam.

Iran je na kraju ispod njegovih glavnih prioriteta, uključujući stabilnost odnosa sa SAD, posebno sada kada se sprema na predstojeći samit sa Trampom u Pekingu kasnije ovog mjeseca. Kina bi takođe mogla da pozdravi pažnju Vašingtona i preusmjeravanje vojnih resursa sa Indo-Pacifika, rekli su stručnjaci.

“Kina je prijatelj po lijepom vremenu – mnogo riječi, malo rizika”, rekao je Krejg Singlton, viši direktor za Kinu u Fondaciji za odbranu demokratija sa sjedištem u Vašingtonu.

Singlton smatra da će Peking govoriti u Ujedinjenim nacijama, ali će izbjegavati pružanje bilo kakve značajne podrške Teheranu.

Iako je Peking najveći kupac iranske nafte, strateški značaj zemlje za Kinu je daleko ograničeniji nego što mnogi pretpostavljaju. Vojna saradnja između dvije zemlje je ostala ograničena, a trgovinski i investicioni tokovi su u sjenci onih sa nekoliko zemalja Persijskog zaliva, dok Peking nastoji da održi uravnotežene veze širom Bliskog istoka.

“Kina ne vidi nikakvu korist u pojačavanju tenzija sa SAD zbog Irana”, rekao je Vilijam Jang, viši analitičar u belgijskom tink-tenku Međunarodna krizna grupa.

“Ona i dalje pridaje veći značaj održavanju trgovinskog primirja i ukupne stabilnosti u bilateralnim odnosima sa SAD, tako da neće željeti da ugrozi pozitivan zamah koji je izgradila sa Trampovom administracijom tokom prošle godine”, navodi Jang.

Kina i Iran: Proračuni Pekinga nakon američke intervencije
Kina je dugo bila najvažniji izvor diplomatske i ekonomske podrške za Iran. Pored kupovine najvećeg dijela iranskog izvoza nafte, Peking je osudio ono što naziva “jednostranim” američkim sankcijama uvedenim Iranu i podržao insistiranje Teherana da je njegov nuklearni program mirnodopskog karaktera.

Posljednjih godina, Kina je podigla globalni ugled Irana uključivanjem u grupe koje podržava Peking, kao što su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju, proširujući diplomatski prostor Teherana u vrijeme zapadne izolacije.

Kineske firme su takođe isporučivale hemikalije koje se koriste u iranskom raketnom programu i pomogle u izgradnji njegove domaće infrastrukture za nadzor. Peking tvrdi da je njegova trgovina sa Iranom u skladu sa međunarodnim pravom.

Ali Kina se dosljedno klonila direktnog učešća u sukobima svojih partnera, pokazujući malo interesovanja za miješanje u pitanja bezbjednosti na Bliskom istoku izvan zaštite sopstvene imovine.

Ta uzdržanost je bila očigledna tokom sukoba Irana sa Izraelom prošle godine i kasnijih američkih vazdušnih napada, kada je Kina slično ponudila samo retoričku podršku.

“Kina je dugo izbjegavala da se predstavlja kao garant bezbjednosti i zemljama globalnog Juga, jer američko učešće u Avganistanu i Iraku služi kao upozorenje koje odvraća Peking od ostvarivanja takve ambicije”, rekao je Jang.

Kina i Iran pod pritiskom – energetski i bezbjednosni izazovi
Ali kratkoročni poremećaji za Kinu, posebno na energetskom frontu, ostaju neizbježni. Skoro sav iranski izvoz sirove nafte završio je u Kini, a to čini oko 13% ukupnog kineskog unosa sirove nafte morskim putem.

Uprkos značajnom uvozu iranske nafte, analitičari vjeruju da bi kratkoročni uticaj trebalo da bude upravljiv, jer je Kina diverzifikovala svoje snabdijevanje naftom tokom godina.

Ipak, veća glavobolja za Peking izgleda da je opsežan sukob u regionu i veliki poremećaji u Ormuskom moreuzu – ključnoj transportnoj ruti za sirovu naftu iz zemalja uključujući Saudijsku Arabiju i Kuvajt.

Mao Ning, portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova, naglasila je važnost moreuza za trgovinu i pozvala na hitan prekid vatre.

“Očuvanje bezbjednosti i stabilnosti u ovom regionu služi zajedničkim interesima međunarodne zajednice”, rekla je na konferenciji za novinare.

Ćutanje Si Đinpinga
Kina će vjerovatno iskoristiti američku vojnu intervenciju u Iranu kako bi pojačala svoju poruku, posebno zemljama globalnog Juga, da Vašington djeluje kao hegemonistička sila, dok se Peking predstavlja kao zagovornik nemiješanja.

Neki kineski analitičari tvrde da nepružanje bezbjednosnih garancija partnerima predstavlja proračunat pristup Pekinga koji ga razlikuje od SAD.

“To Kini daje veću fleksibilnost, smanjuje rizik od strateškog preopterećenja i izbjegava troškove koji dolaze sa osiguravanjem bezbjednosti saveznika”, rekao je Zičen Vang.

“Ali to takođe ograničava sposobnost Pekinga da oblikuje teške bezbjednosne ishode kada kriza postane nasilna”, dodao je, upozoravajući da bi kineska neaktivnost mogla dodatno ohrabriti Trampove rizične poteze, piše Telegraf.rs.

Kina i Iran ostaju povezani strateškim interesima, ali aktuelna kriza pokazuje da Peking bira pragmatizam umjesto otvorene konfrontacije sa SAD.

Related Topics:

Svijet

SAD NEĆE UDARITI NA IRAN PRIJE IZBORA: Tramp donio odluku, ali jedna stvar ostaje otvorena

Sjedinjene Američke Države neće pokrenuti napad na Iran prije međuizbora koji će u SAD biti održani u novembru, izjavila je zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

Keli je u intervjuu za Al Džaziru ponovila stav američkog predsjednika Donalda Trampa da se Iran nalazi u teškoj vojnoj i ekonomskoj situaciji. Istovremeno je poručila da će američki pritisak na Teheran biti nastavljen.

Prema njenim riječima, blokada će ostati na snazi u punom obimu, dok „nafta kroz Ormuski moreuz nastavlja da teče u rekordnim količinama“.

Netanjahu traži novu akciju protiv Teherana

Pitanje mogućeg novog sukoba ponovo je otvoreno nakon razgovora Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prošle sedmice.

Netanjahu je, prema navodima iz razgovora, upozorio na ono što Izrael smatra „zabrinjavajućim potezima“ Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

Jedan američki zvaničnik rekao je izraelskoj televiziji da je Tramp više puta mijenjao stav o mogućoj vojnoj akciji. Prema njegovim riječima, američki predsjednik je Netanjahuu poručio da nastavi sa pripremama, ali mu nije dao čvrsto obećanje da će SAD pokrenuti napade.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi se američka politika prema Iranu mogla promijeniti nakon novembarskih izbora.

U Vašingtonu nema saglasnosti o novom ratu

Prema navodima američkog zvaničnika, najviše podrške obnovi širih vojnih operacija protiv Irana u američkoj administraciji daju ministar odbrane Pit Hegset i američka Centralna komanda (CENTCOM).

Većina Trampovih savjetnika, međutim, navodno smatra da je za sada bolje nastaviti sa sankcijama i ekonomskim pritiskom na Teheran.

Takav pristup znači da Vašington, barem prema trenutno dostupnim izjavama, ne planira neposrednu novu vojnu akciju protiv Irana, ali istovremeno ostavlja otvorena vrata za promjenu politike ukoliko procijeni da se situacija oko iranskog nuklearnog programa dodatno pogoršava.

Za sada je, prema poruci iz Bijele kuće, prioritet nastavak ekonomskog pritiska, dok bi pitanje eventualnog šireg vojnog sukoba moglo ponovo doći u prvi plan nakon američkih međuizbora.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO VRIJEĐAO NOVINARA, A ONDA NAPAO ILHAN OMAR I SOMALIJU: “To je smeće od države”

Donald Tramp ponovo se sukobio s novinarom u Bijeloj kući, a potom iznio uvredljive tvrdnje o Somaliji, Ilhan Omar i somalijskoj zajednici u Minesoti.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo se sukobio s novinarom u Ovalnom uredu Bijele kuće, a potom iznio uvredljive tvrdnje o Somaliji, kongresmenki Ilhan Omar i somalijskoj zajednici u američkoj saveznoj državi Minesoti.

Do ove situacije došlo je tokom predstavljanja programa vrijednog 25 miliona dolara, namijenjenog nagrađivanju zviždača koji prijavljuju prevare. Kada je novinar počeo postavljati pitanja o promjenama u parku Ist Potomak, uključujući izgradnju novog golf terena, Tramp ga je prekinuo.

“Tiho, tiho. Šta nije u redu s tobom? Jesi li ti bolestan čovjek?”, upitao je američki predsjednik.

“Koliko znam, nisam, gospodine”, odgovorio je novinar, na šta je Tramp uzvratio: “Zapravo mislim da nešto nije u redu s tobom.”

Riječ je o Endruu Feinbergu, dopisniku lista “Indipendent” iz Bijele kuće.

Sukob se nastavio i na društvenim mrežama. Potpredsjednik SAD Džej Di Vens podijelio je snimak događaja i Feinberga nazvao “imbecilnim novinarom”. Feinberg mu je odgovorio da bi, ako ga već vrijeđa, trebalo da ima dovoljno hrabrosti da označi njegov profil.

Tramp iznio uvrede na račun Somalije i Ilhan Omar

Na istom događaju Tramp je govorio i o kongresmenki Ilhan Omar, prvoj članici Kongresa SAD somalijskog porijekla. Izjavio je da bi ona mogla završiti u zatvoru, naglašavajući da je to njegovo mišljenje, te je opisao kao bolesnu i veoma nepoštenu osobu koja mrzi SAD.

“Ona dolazi iz države koja zapravo nije ni država, Somalije. To je smeće od države”, rekao je Tramp.

Dodao je da Somalija nema vladu i da njeni stanovnici “samo trče okolo i pucaju jedni na druge”.

Američki predsjednik kritikovao je i somalijsku zajednicu u Minesoti, tvrdeći da je upropastila tu saveznu državu i da većina njenih pripadnika ne bi trebalo da bude u SAD.

Trampove izjave uslijedile su sedmicu nakon što su federalni agenti pretresli dom Ilhan Omar u Vašingtonu zbog navoda o imigracionoj prevari.

Omar je istragu opisala kao smiješnu, stranačku i fašističku.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL U NJEMAČKOJ ZBOG NAZIVA SUPE: Jelovnik u bolnici podigao veliku buru u javnosti

Naziv “Zigeunersuppe” izazvao je kritike u Drezdenu zbog diskriminišućih konotacija. Bolnica pokreće provjeru automata za hranu.

Naziv supe koji se još uvijek pojavljuje u prehrambenoj ponudi izazvao je kritike na društvenim mrežama. Nakon upozorenja da je riječ o diskriminišućem izrazu, bolnica u Drezdenu pokrenula je provjeru kako bi utvrdila gdje se automat nalazi i ko njime upravlja.

Naziv “Zigeunersuppe”, odnosno “ciganska supa”, na automatu za hranu koji se navodno nalazi u gradskoj bolnici u Drezdenu izazvao je raspravu na društvenim mrežama u Njemačkoj. Kritike su usmjerene na izraz koji mnogi pripadnici zajednica Sinta i Roma smatraju diskriminišućim zbog njegove istorijske povezanosti sa predrasudama, društvenim isključivanjem i progonom.

Slučaj je otvorio pitanje primjerenosti takvih naziva u javnim ustanovama, naročito u bolnici, koja bi trebalo da predstavlja mjesto jednakog i dostojanstvenog postupanja prema svim ljudima, bez obzira na njihovo porijeklo.

Kritike zbog izraza opterećenog istorijom
Na sporni naziv upozorile su stranice na društvenim mrežama “Aktivistmuss” i “Hogesatzbau”, koje se, prema sopstvenom opisu, bave javnim isticanjem govora mržnje i njegovih autora. U objavi su kritikovale činjenicu da se proizvod s takvim nazivom navodno nudi u automatu u bolnici Drezden-Fridrihštat.

Autori objave ironično su primetili kako se čini da je jelovnik automata ostao zarobljen u 1970-im godinama, iako je reč o 2026. godini. Pritom su istakli da je neprihvatljivo da se u ustanovi koja se oslanja na savremenu medicinu i naučni napredak istovremeno koristi naziv koji dio stanovništva doživljava kao uvredljiv.

U objavi su pozvali bolnicu da provjeri natpise na svojim automatima i uskladi ih sa savremenim standardima poštovanja i nediskriminacije.

Izraz “Zigeuner” istorijski se upotrebljavao za Rome i Sinte, ali ga danas mnogi pripadnici tih zajednica smatraju pogrdnim. Iako se naziv “Zigeunersuppe” dugo zadržao u gastronomskoj ponudi na njemačkom govornom području, njegova upotreba se sve češće preispituje upravo zbog diskriminišućih konotacija.

Bolnica pokrenula provjeru
Uprava gradske bolnice u Drezdenu reagovala je na javne kritike i poručila da slučaj shvata ozbiljno.

“Želimo aktivno da doprinesemo razjašnjenju ovog slučaja. Automat prikazan na fotografiji zasad nam nije poznat”, izjavila je portparolka bolnice za njemački portal TAG24.

Dodala je da bolnica istražuje gdje se automat nalazi i ko je odgovoran za njegovo upravljanje. Nakon što prikupe dodatne informacije, proveriće okolnosti i preduzeti potrebne korake kako bi se slučaj razjasnio.

Iz odgovora bolnice nije proizilazilo da je već potvrđeno da se sporni automat nalazi u njenom prostoru. Upravo zato uprava najprije nastoji da utvrdi njegovu lokaciju i odgovornost za ponuđene proizvode.

Pohvale zbog brze reakcije
Nakon odgovora bolnice, stranica “Hogesatzbau” objavila je novu poruku u kojoj je pohvalila njenu reakciju. Autori su posebno istakli spremnost na komunikaciju i najavljenu promenu oznaka na automatima.

“Tako se to radi! Upozorenje, otvorenost za razgovor i razumevanje”, poručili su, zahvalivši bolnici na brzoj, ljubaznoj i uvažavajućoj povratnoj informaciji.

Nastavi čitati

Aktuelno