Connect with us

Svijet

DIJAGNOZE ZA BOGATE: Trećina studenata na prestižnim američkim fakultetima ima “posebne potrebe”

Na elitnim američkim univerzitetima vlada epidemija “posebnih potreba”. Po trećina studenata, navodno, ima “dijagnozu”. Barem dio toga može da se objasni modom ovog vremena i imetkom roditelja.

Na Stenfordu, jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu, 38 odsto studenata je registrovano kao osobe sa teškoćama. Na Amherstu 34 odsto, na Harvardu i Braunu više od 20 odsto. To nije greška u kucanju. To je stvarnost koju niko nije predvidio, piše Vreme.

Ukoliko vam dodijele dijagnozu mentalnih poteškoća, univerzitet vam omogućava razna prilagođavanja poput dodatnog vremena na ispitima, fleksibilnih rokova i odvojenih prostorija za polaganje, što vam dozvoljava da radite svojim tempom i pokažete znanje bez vremenskog pritiska. Uz to dobijate i mogućnost snimanja predavanja i pristup mirnijem okruženju za testiranje.

Prije petnaest godina, udio osoba sa smetnjama bio je ispod pet odsto. Na lokalnim koledžima koji primaju studente bez obzira na ocijene ili porodični budžet, udio je i dalje na stabilnih 3-4 odsto. Šta se dogodilo? I zašto se dogodilo samo na elitnim univerzitetima?

BROJEVI KOJI NEMAJU SMISLA
Postoji nešto veoma čudno u ovim podacima. Jer ako je varijetet biološka realnost, ako je hiperaktivni poremećaj (ADHD) genetska predispozicija, ako je anksioznost poremećaj mozga… onda bi stopa tih teškoća trebalo da bude otprilike ista svuda. Možda malo viša kod siromašnijih koji nemaju pristup zdravstvenoj njezi. Možda malo viša kod ljudi izloženih traumama.

Ali ne bi trebalo da bude deset puta viša kod bogatijih, privilegovanih, akademski najuspešnijih mladih ljudi u zemlji. Pa ipak, jeste. Student na Stenfordu ima deset puta veće šanse da bude registrovan kao osoba sa smetnjama u odnosu na studenta na lokalnom koledžu. Ne zato što je bolesniji. Ne zato što ima veće teškoće u učenju. Razlog je mnogo komplikovaniji. I mnogo tužniji.

Prvi faktor je promjena dijagnostičkih kriterijuma. Godine 2013. izašao je DSM-5, nova verzija psihijatrijskog priručnika. Snižen je kriterijum za ADHD sa šest na pet simptoma. Proširena je starosna granica za početak simptoma sa 7 na 12 godina.

Zvuči beznačajno, zar ne? Ali istraživanja pokazuju da je ta tehnička promjena kvalifikovala dodatnih 5,2 odsto studenata za dijagnozu. To nisu novi slučajevi. To su isti ljudi kod kojih su primijenjena drugačija mjerila.

Drugi faktor je relaksiranje standarda za dokumentaciju. Nakon 2008. godine, kada su izmijenjeni zakoni o invaliditetu u Americi, univerzitetima je preporučeno da daju veću težinu ličnim pričama studenata, a manju medicinskim dokazima. Istraživanje Univerziteta u Džordžiji iz 2013. pokazuje da većina univerziteta zahtijeva samo potvrdu ljekara za specijalne uslove studiranja zbog ADHD-a. Samo potvrdu. Ne detaljnu procjenu. Ne objektivne testove.

Treći faktor je realan: mentalno zdravlje studenata se zaista pogoršalo. Istraživanje iz 2023. godine pokazuje da je 44 odsto studenata prijavilo simptome depresije, 37 odsto anksioznosti, 15 odsto je razmišljalo o samoubistvu. To su užasavajuće brojke. I one jesu realne.

Ali evo paradoksa – mentalno zdravlje se pogoršalo svuda, i na elitnim univerzitetima i na lokalnim koledžima. A stopa registracije smetnji porasla je samo na elitnim univerzitetima.

PRIČA O NOVCU
Uzmimo ovako: Džejmsovi roditelji mogu da priušte privatnog psihijatra, a on naplaćuje 2.000 dolara za procjenu. Psihijatar preporuči dodatno vrijeme na ispitima, mogućnost pauza, fleksibilne rokove.

Marija pohađa lokalni koledž. Osjeća istu anksioznost. Ima iste teškoće sa koncentracijom. Ali njena porodica nema 2.000 dolara za privatnu procjenu. Univerzitet nema resurse da pruži besplatne procjene. Marija nastavlja bez prilagođene nastave.

Ko je od njih dvoje osoba sa poteškoćama? Ko zaslužuje pomoć? Sistem je odlučio: Džejms zaslužuje, Marija ne. Ne zato što je Džejms bolesniji već zato što je bogatiji.

Profesorka Elison Herison sa Univerziteta Kvins izvela je mali eksperiment – napravila je lažni neuropsihološki izvještaj. Student u izvještaju ima normalne rezultate na svim kognitivnim testovima. Nijedan objektivan dokaz problema. Ali izvještaj sadrži dvosmislene formulacije koje sugerišu ADHD: jezik koji zvuči stručno a zapravo ništa ne kaže. Poslala je taj izvještaj odjeljenjima za podršku studentima sa posebnostima u razvoju na različitim univerzitetima.

Rezultat? Sto odsto odobrenja. Svaki univerzitet je dao studentu dodatno vrijeme na ispitima. Za studenta koji nema nijedan dokaz stvarnog problema.

STRAH KOJI UPRAVLJA ODLUKAMA
Univerziteti su zastrašeni tužbama. Ako odbiju studenta, a taj student može da potvrdi diskriminaciju, univerzitet može da izgubi milione dolara u sudskim postupcima.

Ako pak odobre studentu kojem možda ne treba pomoć, tada nema posljedica. Možda malo više posla za profesore. Možda komplikovanije ocjenjivanje. Ali nema tužbe. Pa šta racionalan administrator radi? Odobrava sve. Najbolje je igrati na sigurno.

Jedan profesor je na Redditu anonimno napisao: “Trošim više vremena brinući o potrebama studenata van učionice nego u njoj”.

Zamislite da vodite kurs sa sto studenata. Od njih sto, čak 38 ima priznate poteškoće. To znači: 38 različitih pravila za ispite. Nekima treba dodatno vrijeme, nekima posebne prostorije, nekima čitači, drugima pauze. Neki mogu da odlože esej bez najave. Neki mogu da traže ponovno ocjenjivanje. Neki dolaze u vašu kancelariju plačući dok objašnjavaju zašto nisu mogli da urade zadatak.

I univerzitet vam kaže: vaša odgovornost. Brinite o njima. Budite empatični. Uzimajte časove obuke o “prvoj pomoći za mentalno zdravlje”.

Ali niko ne pita šta kada profesor pukne od preopterećenja! Ko brine o njemu?

ISTRAŽIVANJA KOJA KOMPLIKUJU SVE
Studija Univerziteta Kvins iz 2021. pokazuje: studenti koji su imali više posebnih uslova u srednjoj školi imali su značajno niže ocjene na univerzitetu. Kako sad to? Zar posebni uslovi ne podstiču razvoj učenika?

Moguća objašnjenja: prilagođavanja nastave uopšte ne rade ono što mislimo da rade. Prilagođavanja pomažu tokom škole, ali ne pripremaju studente za realnost. Studenti sa više posebnih uslova možda zaista imaju teže probleme, ali je moguće da (i ovo je nelagodno) posebni uslovi u učionici čak štete napretku.

Neki univerziteti predlažu novo rješenje: univerzalni dizajn. Umjesto da se prilagođavaju nekima, da dizajniraju nastavu i ispite tako da budu pristupačni svima. Fleksibilni rokovi za sve. Više načina da prikažete znanje. Audio i vizuelni materijali. Tehnologija koja pomaže svima.

Ali onda se postavlja pitanje: ako svi mogu da odlažu eseje, šta je poenta roka? Ako svi mogu da biraju kako će biti testirani, šta diploma potvrđuje? Ako nema zajedničkih standarda, kakvo značenje ima sertifikat? I ponovo smo na istom mjestu: balansiranje između pomoći i standarda.

ODNOS PREMA MENTALNOM ZDRAVLJU
Generacija studenata odrasla je vjerujući da mentalno zdravlje treba tretirati jednako ozbiljno kao fizičko zdravlje. Da traženje pomoći nije slabost. Da specijalne potrebe nisu sramota. To je napredak. To je dobro.

Ali ta ista kultura promjene stvorila je okruženje gdje je normalno reći “imam anksioznost” nakon teškog ispita. Gde je normalno reći “moj ADHD” kada se teško koncentrišete. Gde samodijagnostikovanje postaje novi identitet.

Granica između kliničkog poremećaja i ljudskih poteškoća postala je toliko nejasna da čak ni kliničari ne mogu da se slože gde se nalazi.

Related Topics:

Svijet

EVROPA NA KOLJENIMA ZBOG ENERGENATA! Ursula “Kroz prozor smo bacili temelj naše ekonomije!”

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen priznala je da je gubitak jeftinog uvoza energenata pogodio ekonomiju Evropske unije, koja se sada suočava sa cijenama energije znatno višim nego njeni glavni konkurenti.

Jeftini energenti više nisu temelj evropske ekonomije

EU je nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine drastično smanjila uvoz ruske nafte i gasa, dok se Brisel obavezao da će do 2027. godine potpuno ukinuti ruska fosilna goriva.

Troškovi energije od tada su porasli u velikom dijelu Unije, a dodatni pritisak donio je i rat između SAD, Izraela i Irana.

Govoreći na poslovnoj konferenciji u Parizu, Fon der Lajen rekla je da se evropski ekonomski model dugo oslanjao na nekoliko ključnih faktora, među kojima je bio i jeftin uvoz energenata.

Prema njenim riječima, stubovi koji su nekada predstavljali osnovu prosperiteta EU sada su „nestali“.

Cijene energije mnogo veće nego u SAD i Kini

Fon der Lajen nije detaljno obrazlagala razloge rasta troškova energenata, ali je ukazala na ogromnu razliku u odnosu na konkurente.

– Evropske cijene i dalje su dva do tri puta veće nego u Sjedinjenim Državama i Kini – rekla je predsjednica Evropske komisije.

Njemačka priznala cijenu prekida sa ruskom energijom

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) prošlog mjeseca priznao je da je odluka Berlina da uvede embargo na rusku energiju glavni uzrok „kontinuirane energetske krize“ koja je narušila konkurentnost njemačke industrije.

Prije 2022. godine, Rusija je obezbjeđivala oko 55 odsto njemačkog uvoza prirodnog gasa.

Francuski predsjednik Emanuel Makron ranije ove godine ocijenio je da se EU nalazi u „vanrednom režimu“ zbog rasta troškova energije nakon zamjene ruskog gasa skupljim tečnim prirodnim gasom, odnosno LNG-om, iz SAD.

Evropi prijeti problem sa zalihama gasa

„Fajnenšel tajms“ je u junu, pozivajući se na projekcije konsultantske kuće „Vud Makenzi“, objavio da bi EU mogla u narednu sezonu grijanja ući sa najnižim rezervama gasa u posljednjih 15 godina.

Pojedine članice EU u međuvremenu su se protivile novim ograničenjima ruskog gasa, dok Brisel insistira na okončanju dugoročnog uvoza počev od naredne godine.

Uprkos tome, blok je nedavno povećao kupovinu ruskog LNG-a, objavio je „Blumberg“.

Brisel ne odustaje od potpunog prekida

Evropska komisija, međutim, tvrdi da će nastaviti sa planom potpunog ukidanja uvoza ruskih energenata, čak i u slučaju fizičkih nestašica ili prijetnje nestankom struje.

Moskva je više puta ocijenila sankcije EU, posebno one usmjerene na ruski energetski sektor, kao samoporažavajuće mjere koje narušavaju konkurentnost Evropske unije.

Rusija je u međuvremenu veliki dio izvoza energenata preusmjerila na druga tržišta, prije svega u Aziju.

Nastavi čitati

Svijet

BEZ TRUNKE SKROMNOSTI! Tramp objavio rang-listu predsjednika SAD, SEBE PROGLASIO NAJBOLJIM!

Donald Tramp proglasio je sebe najvećim predsjednikom u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, prema tabeli koju je objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Na listi je neke od najpoznatijih američkih predsjednika svrstao među „velike“, dok su se njegovi politički rivali našli na samom dnu.

Tramp je sebe u tabeli stavio na prvo mjesto, u kategoriju „najveći“.

Među predsjednike koje je ocijenio kao „velike“ uvrstio je Džordža Vašingtona, Abrahama Linkolna i Tomasa Džefersona.

Obama i Bajden među „najvećim gubitnicima“

Na drugom kraju Trampove liste nalaze se „najveći gubitnici“.

U tu kategoriju svrstao je, između ostalih, bivše demokratske predsjednike Baraka Obamu i Džozefa Bajdena, koje Tramp često kritikuje.

Kategorija „skoro veliki“ rezervisana je za predsjednike poput Teodora Ruzvelta, Grovera Klivlenda, Džona Adamsa i Džejmsa Noksa Polka.

Klinton prosječan, Bjukenen ispod prosjeka

U kategoriju „prosječnih“ predsjednika Tramp je, između ostalih, stavio Bila Klintona.

Među predsjednicima koje je ocijenio kao „ispod prosjeka“ našli su se Džejms Bjukenen i Kelvin Kulidž.

Istraživanje pokazalo Trampovu popularnost među republikancima

Objavljivanje liste uslijedilo je nakon istraživanja CNN-a, prema kojem 53 odsto republikanskih birača navodi Trampa kao predsjednika Republikanske stranke kojem se najviše dive.

Iza njega su se, prema tom istraživanju, našli Ronald Regan (Ronald Reagan) i Abraham Linkoln.

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNO LUDILO ILI OČAJNIČKI POTEZ? Zelenski naredio 1.000 napada dronovima dnevno na Rusiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je naredio vojsci te zemlje da poveća broj udara dronovima dugog dometa na Rusiju, na 1.000 dnevno, u odnosu na oko 300 takvih udara dnevno koliko ih je bilo u dosadašnjem periodu.

Postoji veoma specifičan cilj i mi ćemo taj zadatak ispuniti, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Ukrinform.

On je kazao da je o tome bilo riječi na sastanku vrhovnog komandanta, gdje se razgovaralo o isporuci oružja za zaštitu od ruskih napada.

“Danas sam bio u štabu. Ključno je da maksimiziramo naše naoružanje kako bismo se zaštitili od ruskih udara na Ukrajinu. Glavna stvar je naša zaštita od letjelica šahed, i da naše duboke udare na Rusiju učinimo još češćim”, kazao je Zelenski.

Prema njegovim riječima, cilj je da se dnevno koristi oko 1.000 dronova za udare dugog dometa u Rusiji.

Nastavi čitati

Aktuelno