Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

O situaciji na Bliskom istoku

Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

– Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

(Sputnjik) Foto: Tanjug/AP

Rusija podržava politički dijalog sa Sjedinjene Američke Države, ali bez velikih očekivanja, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u intervjuu za indijski portal Frstpost.

– Težeći pronalaženju istinski kompromisnih rješenja, danas podržavamo politički dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika očekivanja nemamo – izjavila je Zaharova.

Diplomata je istakla da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u svakom slučaju, spremna da sasluša i prizna Rusiji pravo na postojanje vitalnih interesa duž njenih granica.

Govoreći o sukobu u Ukrajina, ona je istakla da sponzori Vladimira Zelenskog, prije svega iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, čine sve da ga produže i spreče njegov skori završetak.

Moskva je, kako je navela, spremna za regulisanje situacije, dok Kijev “nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove”.

– Važno je i trezveno gledati na geopolitičke realnosti: priznati da Krim, Donbas i Novorusija pripadaju Rusija, obezbijediti uvažavanje naših legitimnih zabrinutosti i obnoviti balans u sferi bezbednosti u Evropa i svijetu. Potrebni su pravno obavezujući dogovori i mehanizmi koji garantuju da se kriza neće ponoviti – istakla je Marija Zaharova.

Ona je dodala i da je Rusija spremna da dosljedno pomaže u rješavanju situacije oko Ormuskog moreuza, kao i da namjerava da nastavi jačanje spoljnotrgovinskih veza i izvoza nafte u Indija.

Švajcarska poslednjih godina sve više privlači radnike iz inostranstva, prije svega zbog visokih plata i stabilnog tržišta rada.

Mnogi razmišljaju o preseljenju u ovu alpsku zemlju u potrazi za boljim životnim standardom, a interes dodatno podstiče činjenica da se u brojnim sektorima posao može pronaći relativno brzo.

Prema podacima koje prenosi Business Insider, prosječna godišnja bruto plata za puno radno vrijeme iznosi oko 78.000 švajcarskih franaka, odnosno približno 83.000 evra. Visoka produktivnost, koja je među najvećima u zemljama OECD-a, zasniva se na dobro obrazovanoj i kvalifikovanoj radnoj snazi.

U sektorima poput finansija, IT-a, inženjerstva i medicine zarade su još veće i kreću se između 90.000 i 140.000 evra godišnje. Trenutno se radnici najviše traže u zdravstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, građevini, transportu i logistici.

Posebno su traženi fizički radnici, IT stručnjaci i medicinske sestre, a u mnogim slučajevima zapošljavanje je moguće gotovo odmah.

Ko ima najvišu platu?

Najviše plate koncentrisane su u većim ekonomskim centrima. Područje oko Ciriha okuplja brojne međunarodne kompanije, a sam grad generiše značajan dio prihoda finansijskog sektora. Lucern se ističe razvijenim tehnološkim sektorom i startapima, dok je Ženeva jedno od svjetskih diplomatskih središta, sa brojnim međunarodnim organizacijama, ambasadama i stranim kompanijama.

Kako domaće stanovništvo ne može da zadovolji potrebe tržišta rada, Švajcarska se u velikoj mjeri oslanja na dolazak kvalifikovanih stranih radnika. Procjenjuje se da svaka treća firma ima manjak zaposlenih, dok se kod velikih kompanija taj udio penje i do polovine. Upravo zbog toga poslodavci nude vrlo konkurentne uslove, a gradovi poput Ciriha, Ženeve i Bazela ubrajaju se među one sa najvišim primanjima na svijetu.

Zanimljivo je da prilike ne postoje samo za visokoobrazovane stručnjake, već i za radnike različitih profila.

„Najvažnije je dobro obrazovanje. Ko je spreman da radi, može dobro da zaradi“, kaže Matijas Esterman, Nijemac koji se u Švajcarsku preselio prije tri decenije.

Uslovi rada

Radna nedjelja u pravilu traje između 38,5 i 42,5 sati, a pravila o radnom vremenu i odmorima strogo se poštuju. Ipak, visoke plate prate i visoki životni troškovi. Kirije, zdravstveno osiguranje i svakodnevni izdaci znatno su skuplji nego u mnogim drugim evropskim zemljama, ali odnos primanja i troškova i dalje je povoljan za većinu zaposlenih.

Na primjer, cijena bioskopske karte iznosi oko 20 franaka (21 evro), obrok u restoranu oko 25 franaka (27 evra), dok mjesečna članarina za teretanu iznosi oko 85 franaka (90 evra). Kirija za dvosoban stan u centru Ciriha počinje od oko 2.000 franaka, u Ženevi od 1.200, a u Bazelu od približno 1.000 franaka.

Osim finansijskih prednosti, Švajcarska nudi i visok nivo bezbjednosti, kvalitetan životni standard i stabilnu ekonomiju, što je čini privlačnom kako za porodice, tako i za one koji traže dugoročnu karijeru u inostranstvu, piše Blic.