Connect with us

Region

FABRIKA DRONOVA, ROBOTI I VEŠTAČKA INTELIGENCIJA! Vučić predstavio plan Srbija 2030

Živimo u vremenu početka velikih sukoba u svijetu i zato je najvažniji cilj Srbije u narednih deset godina očuvanje mira, stabilnosti i slobode države, poručio je juče predsjednik Aleksandar Vučić na predstavljanju nacionalne strategije razvoja Srbija 2030 i vizije razvoja do 2035. godine u Palata Srbija.

Predsjednik Srbije istakao je da je očuvanje slobode i nezavisnosti države osnovni zadatak u narednom periodu.

– Jedina vrijednost koju moramo da branimo, uz mir i stabilnost, jeste sloboda i nezavisnost naše zemlje. Moramo da istrpimo provokacije različitih faktora u regionu, ali ne smijemo pokazati slabost. Svi znaju da nismo kukavice i da nismo slabiji, ali moramo pokazati stratešku pamet i opredijeljenost za mir, da čuvamo naš narod i naše ljudske resurse – istakao je Vučić.

Svijet ulazi u period velikih sukoba

Vučić je podsjetio da je još ranije upozoravao na moguće sukobe na Bliskom istoku i u Iranu, i prije nego što su počeli, ali da mu mnogi tada nisu vjerovali.

– Ovo je tek početak sukoba, ne samo na Bliskom istoku nego širom svijeta. Pred nama je period velikih pritisaka i globalnih tenzija – rekao je predsjednik Srbije.

Prema njegovim riječima, sve su jači pritisci da se okonča rat između Russia i Ukraine, ali je uvjeren da taj sukob neće uskoro završiti.

– Nastaviće se sukobi i rađaće se novi, još teži. Plašim se da bi mogli završiti i sa najtežim žrtvama u istoriji čovječanstva jer bi moglo biti korišćeno oružje koje je do sada samo jednom upotrijebljeno – upozorio je Vučić.

Srbija ostaje vojno neutralna

Predsjednik Srbije naglasio je da će država nastaviti politiku vojne neutralnosti.

– Vojna neutralnost donijela je Srbiji mnogo poštovanja u svijetu. Moramo da snažimo našu vojsku, ali i da sarađujemo sa svima – rekao je Vučić.

On je podsjetio na dobre odnose Srbije sa Russia i sve snažniju saradnju sa China, ali je naglasio da je važno graditi dobre odnose i sa zemljama članicama NATO.

– Ne smijemo nikada više dozvoliti da budemo žrtva bilo čijih napada – poručio je.

Vučić je dodao da će država izdvajati više od 2,5 odsto BDP-a za vojsku i policiju, te da će u narednim godinama u odbrambeni sektor biti uloženo najmanje 15 milijardi evra.

Otvara se fabrika modernih dronova

Jedna od važnih vijesti jeste i otvaranje prve fabrike modernih dronova u Srbiji u saradnji sa inostranim partnerima.

– Do sada smo imali različite projekte sklapanja manjih dronova poput „Komarac 1“ i „Komarac 2“. Sada prelazimo na mnogo ozbiljniju proizvodnju i već od kraja aprila imaćemo punu proizvodnju – najavio je Vučić.

Kako je istakao, podignut je i nivo proizvodnje raketa, granata i municije.

– Ne radimo to zato što se spremamo za sukob, već upravo da bismo sačuvali mir. Snažna vojska je jedina garancija da ćemo ostati bezbjedni – rekao je predsjednik Srbije.

Digitalna vojska i vještačka inteligencija

Vučić je naglasio da će Srbija u narednom periodu veliku pažnju posvetiti razvoju vještačke inteligencije.

– Uskoro će biti formirane prve jedinice koje će se baviti primjenom vještačke inteligencije i digitalizacijom vojske. Radićemo na stvaranju digitalne vojske po uzoru na Israel – rekao je Vučić.

Srbija dobija fabriku humanoidnih robota

Predsjednik Srbije najavio je i otvaranje prve fabrike humanoidnih robota.

Fabriku će pokrenuti kompanija Mint, koja već posluje u Srbiji.

– Godišnje se u svijetu proda između šest i devet hiljada humanoidnih robota. Mi ćemo u Srbiji proizvoditi 1.000 humanoidnih robota, kao i 10.000 robota pasa sa različitim namjenama – rekao je Vučić.

On je podsjetio da je upravo dolazak kompanije Mint bio jedan od važnih investicionih projekata u Loznica, a da će nova proizvodnja biti pokrenuta i u Šabac.

Prema njegovim riječima, Srbija je danas 39. na svijetu po spremnosti za razvoj i primjenu vještačke inteligencije.

Demografija najveći izazov

Vučić je naglasio da je demografska politika najveći problem Srbije.

– Problem nije u novcu. Upravo tamo gdje su najveće plate imamo najmanje djece. Moramo promijeniti svijest i shvatiti da djeca moraju biti na prvom mjestu – poručio je.

Plate, penzije i minimalac do 2030.

Predsjednik Srbije iznio je i projekcije ekonomskog razvoja.

Prema planu:

prosječna plata u 2030. godini biće 1.320 evra

prosječna penzija 750 evra

minimalna plata 760 evra

On je podsjetio da je minimalna plata 2012. godine iznosila 172 evra, dok je 2025. dostigla 551 evro.

Rekordna izgradnja puteva

Vučić je istakao da je Srbija u posljednjih 12 godina ostvarila istorijski napredak u izgradnji puteva.

Do sada je izgrađeno 622 kilometra autoputeva i brzih saobraćajnica, dok je trenutno u izgradnji još 380 kilometara.

Među najvažnijim projektima su:

Moravski koridor

Fruškogorski koridor

brza saobraćajnica Požarevac – Golubac

autoput Beograd – Zrenjanin – Novi Sad

Do 2035. planirana je izgradnja još 578 kilometara autoputeva.

– Kada se sve završi, Srbija će imati ukupno 1.580 kilometara autoputeva, što je ogroman uspjeh za zemlju naše veličine – rekao je Vučić.

Velika ulaganja u zdravstvo

Predsjednik je najavio i velika ulaganja u zdravstveni sistem.

Ukupno će biti investirano oko pet milijardi evra, a dodatnih 2,5 milijardi biće uloženo u infrastrukturne projekte od 2028. do 2035. godine.

– Ključni cilj je da potpuno ukinemo liste čekanja u zdravstvu i da se rad ljekara nagrađuje po učinku – rekao je Vučić.

Razvoj cijele Srbije

Vučić je poručio da država mora više ulagati u manje gradove i unutrašnjost zemlje.

– Ljudi moraju osjetiti da je državi jednako važna i Bajina Bašta i Zaječar i Pirot i Sombor i Kula, a ne samo veliki gradovi – naglasio je predsjednik Srbije.

Na kraju obraćanja Vučić je poručio da je cilj strategije Srbija 2030 stvaranje moderne države koja razvija tehnologiju, industriju i infrastrukturu, ali istovremeno vodi računa o svakom građaninu.

– Napredak nema smisla ako se ne brinemo o običnom čovjeku. Naš cilj je snažna država, ali prije svega država koja čuva svoj narod – zaključio je Vučić.
Kurir

Related Topics:

Region

SKANDAL U KOMŠILUKU: Ustaška pjesma odjekivala na otkrivanju murala, podignuta optužnica

Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv 41-godišnje žene koja je na društvenoj mreži objavila snimak otkrivanja Armadinog murala na Vežici, tokom kojeg se čula ustaška pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”.

Tereti se za krivično djelo javnog podsticanja na nasilje i mržnju, prenosi Index.

Prema saopštenju Državnog tužilaštva Hrvatske (DORH), optužnica je podignuta pred Opštinskim sudom u Rijeci, a ženi se stavlja na teret da je u oktobru 2026. godine na svom profilu objavila snimak okupljanja građana na kojem se čuje pesma čiji tekst poziva na mržnju prema osobama određene nacionalne pripadnosti.

Šta se dogodilo na Vežici?
Podsjetimo, 17. oktobra u Kvaternikovoj ulici u Rijeci održano je otkrivanje murala posvećenog gradu Rijeci i HNK Rijeci. Tokom okupljanja sa razglasa je puštena pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”, koja veliča ustaški režim i zločine nad Srbima.

Snimak događaja pojavio se na društvenim mrežama, nakon čega je policija pokrenula kriminalističku istragu protiv 41-godišnje žene koja ga je objavila i 31-godišnjeg muškarca koji je organizovao okupljanje.

Organizator kažnjen sa 700 evra
Riječka policija je 23. oktobra saopštila da je 41-godišnjakinja objavljivanjem snimka omogućila neograničenom broju korisnika društvene mreže pristup sadržaju kojim se veliča ustaški režim i podstiče mržnja prema ljudima zbog njihove nacionalne pripadnosti.

Protiv nje je tada podneta krivična prijava, a današnjom optužnicom slučaj je dobio nastavak pred sudom.

Policija je utvrdila i da je 31-godišnji organizator okupljanja omogućio javno puštanje sporne pesme. Zbog narušavanja javnog reda i mira izdat mu je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 700 evra.

Gradonačelnica osudila puštanje pjesme
Na događaj je reagovala i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, koja je osudila puštanje ustaške pjesme na javnom okupljanju.

– Moje je uvjerenje da zločinački logori smrti nisu rekvizit navijačke kulture, niti su dio gradskog identiteta – poručila je Rinčić u saopštenju 21. oktobra.

Naglasila je da veličanje počinilaca masovnih zločina vređa dostojanstvo žrtava i da je takvo ponašanje posebno neprihvatljivo u Rijeci, gradu sa antifašističkom istorijom.

Šta slijedi?
Za krivično djelo javnog podsticanja na nasilje i mržnju iz člana 325. stav 1. Krivičnog zakona Hrvatske predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Podizanje optužnice ne znači da je 41-godišnja žena proglašena krivom. O njenoj krivičnoj odgovornosti odlučivaće sud.

U današnjem saopštenju DORH nije objavio dodatne pojedinosti o sadržaju objave niti o okolnostima koje su prethodile njenom objavljivanju.

Organizator kažnjen sa 700 evra
Riječka policija je 23. oktobra saopštila da je 41-godišnjakinja objavljivanjem snimka omogućila neograničenom broju korisnika društvene mreže pristup sadržaju kojim se veliča ustaški režim i podstiče mržnja prema ljudima zbog njihove nacionalne pripadnosti.

Protiv nje je tada podneta krivična prijava, a današnjom optužnicom slučaj je dobio nastavak pred sudom.

Policija je utvrdila i da je 31-godišnji organizator okupljanja omogućio javno puštanje sporne pesme. Zbog narušavanja javnog reda i mira izdat mu je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 700 evra.

Gradonačelnica osudila puštanje pjesme
Na događaj je reagovala i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, koja je osudila puštanje ustaške pjesme na javnom okupljanju.

– Moje je uvjerenje da zločinački logori smrti nisu rekvizit navijačke kulture, niti su dio gradskog identiteta – poručila je Rinčić u saopštenju 21. oktobra.

Naglasila je da veličanje počinilaca masovnih zločina vređa dostojanstvo žrtava i da je takvo ponašanje posebno neprihvatljivo u Rijeci, gradu sa antifašističkom istorijom.

Šta slijedi?
Za krivično djelo javnog podsticanja na nasilje i mržnju iz člana 325. stav 1. Krivičnog zakona Hrvatske predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Podizanje optužnice ne znači da je 41-godišnja žena proglašena krivom. O njenoj krivičnoj odgovornosti odlučivaće sud.

U današnjem saopštenju DORH nije objavio dodatne pojedinosti o sadržaju objave niti o okolnostima koje su prethodile njenom objavljivanju.

Nastavi čitati

Region

NASTAVLJENA ČISTKA: Generalni direktor RTV Goran Karadžić podnio ostavku

Generalni direktor Radio-televizije Vojvodine (RTV) Goran Karadžić podnio je danas, 30. oktobra, ostavku na tu funkciju, čime su nastavljene kadrovske promjene u javnim medijskim servisima Srbije.

Kako je saopštila Radio-televizija Vojvodine, Karadžić je na funkciju generalnog direktora stupio 20. oktobra 2023. godine, dok je od 5. septembra iste godine obavljao dužnost vršioca dužnosti generalnog direktora.

Razlozi njegove ostavke nisu navedeni u saopštenju.

Nekoliko ostavki u RTV-u
Karadžićeva ostavka uslijedila je nakon nekoliko odlazaka s rukovodećih pozicija u RTV-u tokom ove sedmice.

U ponedjeljak, 26. oktobra, ostavku je podnio glavni i odgovorni urednik Prvog televizijskog programa RTV-a Nenad Ćaćić, a na njegovo mjesto imenovan je Blažo Popović.

Dan kasnije, 27. oktobra, ostavke su podnijele i vršilac dužnosti direktora Prvog programa Radija RTV Verica Batić i urednica veb-redakcije Vesna Iskrin.

RTV se javno izvinila gledaocima
Promjenama u rukovodstvu prethodilo je i javno izvinjenje koje je RTV uputila gledaocima u Dnevniku emitovanom 26. oktobra.

Informativna emisija počela je snimcima proslave izborne pobjede Studentske liste, nakon čega je voditelj Goran Eror pročitao izvinjenje zbog načina na koji je pokrajinski javni servis godinama izvještavao.

“Deo ovih slika Radio-televizija Vojvodine noćas je ostala dužna gledaocima, ali oni nisu jedini”, rekao je Eror, govoreći o snimcima proslave koji prethodne večeri nisu prikazani.

U nastavku je pročitana poruka dijela zaposlenih u RTV-u.

“Prećutkivalo se, žmurilo na jedno oko, jednostrano informisalo, nekritički izveštavalo. Nisu se postavljala prava pitanja, a neka pitanja nisu postavljana uopšte i zbog toga gledaocima dugujemo izvinjenje”, navedeno je u programu.

Zaposleni su poručili da su se zalagali za slobodan rad novinara i urednika, u skladu s etičkim principima, ali da ta borba nije na vrijeme donijela željene rezultate.

Ostavka direktorice RTS-a i smjene osam urednika
Velike promjene dogodile su se i na Radio-televiziji Srbije (RTS).

Generalna direktorica RTS-a Manja Grčić podnijela je ostavku 28. oktobra, navodeći da je odluku donijela nakon razmatranja okolnosti u kojima javni servis trenutno funkcioniše.

Prije podnošenja ostavke smijenila je Bojanu Mlađenović s mjesta glavne i odgovorne urednice Informativnog programa i predložila da tu funkciju preuzme Borivoje Uskoković.

Dan kasnije, 29. oktobra, smijenjeno je još osam urednika Informativnog programa RTS-a, među kojima i urednici centralnog Dnevnika u 19.30 časova.

Prema informacijama koje je objavio N1, dužnosti su razriješeni Vesna Šiljegović, urednica Dopisništva, Nikolina Rakić, urednica Regiona, Gorislav Papić, urednik emisije “Oko”, Zoran Stanojević, urednik Sajta, i Suzana Gvozdenović, urednica Dijaspore.

Smijenjeni su i urednici centralnog Dnevnika Milica Nedić, Dušan Ubović i Ruža Jeremić Turudić.

Studentska lista tražila ostavke rukovodstva
Kadrovske promjene uslijedile su nakon što je Studentska lista, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra, zatražila ostavke rukovodstva i urednika Informativnog programa RTS-a.

U otvorenom pismu od 27. oktobra studenti su optužili javni servis za selektivno izvještavanje, neravnopravan tretman političkih aktera i nedovoljno kritičko preispitivanje postupaka vlasti.

Zatražili su i formiranje privremene uprave RTS-a u dogovoru s reprezentativnim sindikatima, do izbora novog rukovodstva u skladu sa zakonom.

Ostavke i smjene u oba javna servisa tako su uslijedile u danima nakon parlamentarnih izbora i zahtjeva za promjenama u načinu rada medija u Srbiji.

Nastavi čitati

Region

KO SU SMIJENJENI UREDNICI RTS-A: Od rada za BBC do višedecenijske karijere na Javnom servisu

Smjenama osmoro urednika prethodila je ostavka generalne direktorke RTS-a Manje Grčić.

Na Radio-televiziji Srbije smijenjeno je osmoro urednika Informativnog programa. Odluku je glavni urednik Borivoje Uskoković. Među njima su novinari koji su decenijama radili na Javnom servisu, ali i oni koji su na uredničke pozicije došli posljednjih godina.

Zoran Stanojević

Zoran Stanojević rođen je 1965. godine u Beogradu. Novinarstvom je počeo da se bavi kao srednjoškolac, a prvi honorar zaradio je crtajući stripove za “Omladinske novine”. Poslije srednje škole upisao je fiziku, ali se tokom studija sve više posvetio novinarstvu.

Početkom devedesetih počeo je da radi za američku televizijsku mrežu NBC, za koju je izvještavao sa prostora bivše Jugoslavije. Radio je i za nedjeljnik “Vreme”, a potom je prešao u BBC-jevu redakciju gdje je izvještavao na srpskom jeziku.Na RTS je došao 2006. godine. Uređivao je i vodio emisije “Oko” i “Oko magazin”, “Takovska 10”, “Dnevnik u 23” i Jutarnji program. Bio je i pomoćnik glavnog urednika za nove medije, a obavljao je funkciju odgovornog urednika internet portala RTS-a.

Dobitnik je nagrade “Dimitrije Davidović” za urednika godine, koju mu je Udruženje novinara Srbije dodelilo 2009. godine.

Vesna Šiljegović
Vesna Šiljegović bila je urednica Dopisništva RTS-a, a prema pojedinim medijskim izvještajima bila je zadužena i za redakciju emisije “Srbija danas”. Na tu funkciju imenovana je u junu 2026. godine, kada je za zamjenika urednika Dopisništva postavljen Novica Savić.

Nikolina Rakić

Nikolina Rakić rođena je 1995. godine u Trsteniku. Novinarstvom je počela da se bavi još tokom srednje škole, kada se prijavila na konkurs lokalne televizije. Nakon audicije dobila je priliku da se prvi put oproba pred kamerama.

“To je bila moja želja negde od najranijeg detinjstva, ali se tokom školovanja negde sakrila ili su je preplavila druga interesovanja, pa sam u jednom trenutku želela da se bavim farmacijom, stomatologijom, a najveću dilemu sam imala između Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih nauka. Ipak, prelomilo je to što sam se tokom raspusta između druge i treće godine gimnazije prijavila na konkurs lokalne televizijske stanice u Trsteniku. Izabrana sam na toj audiciji kao novo lice i to mi je otvorilo vrata za ulazak u svet novinarstva. Posle prvog nastupa pred kamerama nisam imala dilemu da je televizijsko novinarstvo moj put”, ispričala je za Telegraf.

Na RTS-u je radila kao reporterka i voditeljka, a u junu 2026. imenovana je za odgovornu urednicu Jutarnjeg programa i Beogradske hronike. Pre toga je na tim pozicijama bila Dubravka Aleksić.

Gorislav Papić

Gorislav Papić rođen je 1980. godine u Sarajevu. Sa porodicom se preselio u Novi Bečej, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a novinarsku karijeru počeo je u nedjeljniku “NIN”.

Jedan studentski rad o književnom kritičaru Borislavu Mihajloviću Mihizu pomogao mu je da dođe do redakcije “NIN-a”. Tadašnji urednik Slobodan Reljić procijenio je da tekst nije za objavljivanje, ali da njegov autor ima potencijal.

Papić je na RTS prešao 2010. godine, na insistiranje tadašnjeg direktora Aleksandra Tijanića. Godinama je uređivao i vodio emisije “Oko” i “Oko magazin”, koje se bave političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama.

Dobitnik je nagrade “Aleksandar Tijanić” za novinarsku borbenost, koju mu je Udruženje novinara Srbije dodijelilo 2016. godine.

O Papiću se pisalo i zbog psovke koju je izgovorio tokom emisije na RTS-u, što je izazvalo negativne komentare gledalaca.

Suzana Gvozdenović

Suzana Gvozdenović Puzović bila je odgovorna urednica Programa za dijasporu RTS-a. Na toj poziciji nalazila se od 2019. godine, kada je predstavljena kao urednica redakcije.

Program za dijasporu obuhvata emisije namenjene Srbima koji žive u inostranstvu, a među njima je i “Srbija na vezi”.

Govoreći o ulozi te redakcije, Gvozdenović je istakla važnost povezivanja ljudi koji žive van Srbije sa zemljom porijekla.

“Povezivanje svih nas, ma gde živeli, najvažniji je zadatak Programa za dijasporu RTS, naša misija”, rekla je Gvozdenović prilikom predstavljanja nove televizijske sezone 2019. godine.

U razgovoru za RTS navela je da se novinarstvom bavi tri i po decenije, od čega je oko dvije decenije posvetila ljudima koji žive van Srbije i temama dijaspore. Dobitnica je i priznanja “Kapetan Miša Anastasijević” za 2024. godinu

Milica Nedić
Milica Nedić rođena je u Surdulici, a završila je Zemunsku gimnaziju i Filološki fakultet u Beogradu, na smjeru za srpski jezik i književnost.

Na Radio-televiziji Beograd počela je da radi honorarno 1990. godine, a četiri godine kasnije postala je stalno zaposlena. U početku je uređivala i vodila Beogradski i Jutarnji program, a od 2000. godine postala je deo Informativnog programa RTS-a, gdje je radila kao urednica i voditeljka Dnevnika.

Tokom karijere izvještavala je o radu Skupštine i Vlade Srbije, pratila izborne kampanje i vodila razgovore sa političkim zvaničnicima. U martu 2024. obeležila je tri decenije rada na Javnom servisu.

Za dugogodišnji rad i negovanje kulture govora, 2024. godine dobila je Plaketu Fonda “Branislav Mane Šakić”.

Javno je govorila o teškoj borbi sa koronavirusom. Ispričala je da je 20. februara uređivala i vodila Dnevnik, iako se osjećala veoma loše, a da je već narednog dana završila u bolnici. Imala je obostranu upalu pluća i provela je dvije nedjelje u bolnici, a oporavak je bio dug i težak.

Dušan Ubović
Dušan Ubović jedan je od urednika centralnog Dnevnika RTS-a u 19.30 koji su smenjeni odlukom Borivoja Uskokovića.

Za razliku od nekih kolega sa spiska, o njegovom obrazovanju, početku karijere i privatnom životu nema mnogo podataka u javno dostupnim biografijama i intervjuima.

U vestima o kadrovskim promenama na RTS-u navodi se njegova urednička funkcija u centralnom Dnevniku, jednoj od najgledanijih informativnih emisija Javnog servisa.

Ruža Jeremić Turudić
Ruža Jeremić Turudić takođe je bila urednica centralnog Dnevnika u 19.30.

Kako je došlo do smjena?
Smenama osmoro urednika prethodila je ostavka generalne direktorke RTS-a Manje Grčić. Prije podnošenja ostavke, ona je smijenila Bojanu Mlađenović sa mjesta glavne i odgovorne urednice Informativnog programa i predložila Borivoja Uskokovića za njenog nasljednika.

Uskoković je potom donio odluku o smeni urednika Dopisništva, Regiona, emisije “Oko”, sajta RTS-a, Programa za dijasporu i centralnog Dnevnika.

U izjavi za FoNet rekao je da RTS mora da radi u javnom interesu i da obezbijedi zastupljenost različitih društvenih grupa.

“Poenta je u tome da ćemo raditi sve ono što je u javnom interesu, da ćemo imati zastupljene na našim ekranima sve društvene grupe u ovoj zemlji. Svi oni koji nisu mogli da kažu nešto u ovoj kući ili su bili zaobilaženi na ovaj ili onaj način, dobiće prostor”, poručio je Uskoković.

Nastavi čitati

Aktuelno