Svijet
Iran pronašao “AHILOVU PETU” globalne ekonomije: “OVO JE NAJGORI MOGUĆI SCENARIO”
Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je prije tri dana da kroz Ormoski moreuz neće proći “ni litra nafte” dok Teheran, i niko drugi, drugačije ne odluči. Bila je to potvrda da je Iran, kažu analitičari, pronašao Ahilovu petu globalne ekonomije – i odlučio na nju udariti.
Sukob Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom s druge strane, od prvog je dana imao vojnu i energetsku dimenziju. U prvih nekoliko sati od početka američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda je radiom emitovala upozorenja svim brodovima u moreuzu da prolaz nije dopušten. Nije bila to formalna blokada jer Iran nije zatvorio moreuz fizički, ali učinak je bio identičan.
Iran to nije uspio pomoću mornarice, mina ni protivbrodskih projektila, nego pomoću jeftine tehnologije – dronova.
Mehanizam je bio jednostavan. “Sve što je Iran trebao učiniti bilo je nekoliko dronova u blizini moreuza”, objasnila je Helima Kroft, globalna šefica strategije za sirovine u globalnoj investicionoj banci RBC Capital Markets.
“I odjednom su osiguranici i brodske kompanije odlučile da je nesigurno proći kroz tu usku krivinu plovnog puta.”
Bilo je to, kako je Kroft nazvala, “zatvaranje koje su pokrenuli osiguranici” – ne artiljerijska, nego činovnička odluka. Čim su osiguranici povukli police za brodove u tranzitu u Ormuski moreuz, ekonomski se račun za brodare sam od sebe zatvorio.
Najveća energetska kriza u 50 godina
Brodski podaci pokazali su pad prometa od 70 odsto u prvih nekoliko dana, da bi sredinom prve dekade marta promet praktično pao na nulu. Samo su se iranski tankeri koji su nastavili izvoziti naftu prema Kini kretali su se moreuzom.
Prema podacima Zajedničkog pomorskog informacionog centra (JMIC), između 1. i devetog marta kroz moreuz je prošlo svega 39 teretnih plovila. U normalnim okolnostima moreuz dnevno prođe oko 138 brodova.
Posljedice su bile trenutne i globalne. Cijena nafte dostigla je gotovo 120 dolara po barelu, da bi se potom stabilizovala oko 90 dolara. “Suočeni smo s onim što izgleda kao najveća energetska kriza od naftnog embarga 1970-ih”, rekla je Kroft.
“Najgora moguća situacija”
“Kada su analitičari razmišljali o tome što u globalnim naftnim tržištima može poći po zlu, ovo je otprilike najgora moguća situacija.”
Uz naftu, globalna snabdijevanja ukapanim prirodnim plinom (LNG) pala su za 20 odsto, prisiljavajući bogatije azijske ekonomije na takmičenje s Evropom za dostupne kapacitete.
Kolateralne žrtve bile su i države koje nisu učestvovale u sukobu. Irak, koji velik dio svoje nafte izvozi kroz moreuz, morao je zatvoriti neke od najvećih naftnih polja jer bez mogućnosti izvoza jednostavno nije imao gdje spremiti naftu.
Prekinute su snabdjevne rute i za 18 odsto globalnog izvoza peleta željezne rude i gotovo 10 odsto globalne primarne proizvodnje aluminijuma, što je dovelo do oštrog skoka cijena na tržištima metala.
Nafta iz strateških rezervi
Međunarodni odgovor bio je bez presedana. Međunarodna energetska agencija (IEA) 11. marta objavila je koordinirano oslobađanje 400 miliona barela iz strateških rezervi svojih 32 članica, više nego duplo u poređenju s 182.7 miliona barela oslobođenih 2022. nakon početka sukoba u Ukrajini.
“Izazovi s kojima se suočavaju naftna tržišta neviđenih su razmjera pa sam jako zadovoljan što su članice IEA-e odgovorile kolektivnom akcijom neviđenih razmjera”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
Ali u istom je nastupu dodao konstataciju koja je bila mnogo važnija: “Ali, da budem jasan, najvažnija stvar za povratak stabilnog toka nafte i plina je obnavljanje tranzita kroz Ormuski moreuz.”
Četiristo miliona barela, prema Macquarievim analitičarima, ekvivalentno je svega dvadesetodnevnom volumenu koji je u normalnim okolnostima prolazio moreuzom. “Ako to kao da je malo, to je zato što jeste”, kazao je Birlo.
Iranska strategija
“Islamski režim vodi rat iscrpljivanja”, rekao je Greg Roman, izvršni direktor Middle East Foruma. Iran lansira jeftine dronove, a SAD i saveznici presreću ih skupim raketam, “što kreira rat iscrpljivanja koji američko izraelsku stranu jako puno košta.”
S druge strane, uprkos prijetnji potpunom blokadom, Iran je od 28. februara do 11. marta izvezao najmanje 11.7 miliona barela nafte kineskim kupcima kroz isti moreuz koji navodno zatvara.
Peking je, čini se, dobio amnestiju od pravila koja vrijede za ostale. Ta selektivna propusnost moreuza – otvoren za kineske i iranske brodove, zatvoren za sve ostale – nije nedosljednost iranske strategije, nego njeno srce. Iran ne želi trajno uništiti Ormuski moreuz; želi upravljati njime kao polugom.
Kineski ministarstvo vanjskih poslova odmah je pozvalo sve strane na prekid neprijateljstava i garantovanje slobodnog plovidbe kroz moreuz jer Kina je, prema analizi u “Foreign Policy”, kratkoročno izložena: otprilike polovina kineskog uvoza nafte i trećina uvoza LNG-a prolaze Ormuskim moreuzom.
Ali dugoročno bi Kina, koja je godinama gradila strateške rezerve, elektrifikovala ekonomiju i diversifikovala energetsku infrastrukturu upravo anticipirajući takav scenario, mogla bi iz ove krize izaći kao neočekivani pobjednik.
Američki odgovor
Vašingtonu je pitanje Ormuskog moreuza postalo prvim prioritetom. Načelnik združenog stožera SAD-a general Dan Kejn 10. marta rekao je na konferenciji u Pentagonu konferenciji da vojska razmatra opcije za obnavljanje komercijalnog prometa.
“Razmotrićemo čitav spektar opcija za uspostavljanje vojnih uslova koji bi to omogućili”, rekao je. Predsjednik Donald Tramp isti je dan na Truth Socialu poručio Iranu da će biti udaren “dvadeset puta jače” ako nastavi ugrožavati plovidbene rute.
Hoće li te prijetnje biti dovoljne, ili će Ormuski moreuz ostati zatvoren duže nego što iko želi, zavisi o pitanju koje ni Goldman Sachs, ni IEA, ni Bijela kuća ne mogu predvidjeti – koliko dugo Iran može podnijeti ekonomsku i vojnu cijenu vlastitog rata iscrpljivanja.
Istorija geopolitike uči da je odgovor rijetko onaj koji je polazna strana zamislila, navodi “Index“.
Svijet
EKOLOŠKA KATASTROFA U INDONEZIJI: Požari izazvali apokaliptičnu izmaglicu, smog zatvara škole i aerodrome
Ogromni požari u Indoneziji zahvatili su gotovo 900.000 hektara zemljišta, dok se otrovni dim širi susjednim državama, izaziva respiratorne probleme i primorava vlasti da preduzmu vanredne mjere.
Indonezija se suočava sa najtežom sezonom požara u posljednjih više od deset godina, a gust, otrovan dim koji mjesecima prekriva velike dijelove zemlje proširio se i na susjedne države. Milioni ljudi izloženi su opasnom zagađenju vazduha, dok vlasti pokušavaju da pronađu način da zaustave požare, prenosi britanski Gardijan.
Nakon pokušaja izazivanja padavina zasijavanjem oblaka, gašenja požara vodom iz vazduha i angažovanja vojske, indonežanske vlasti odlučile su da isprobaju neuobičajenu metodu borbe protiv dima – raspršivanje suvog leda iz aviona.
Indonežanski ministar za koordinaciju bezbjednosnih poslova Dudung Abdurahman izjavio je da će suvi led biti raspršen iznad provincije Južna Sumatra, po direktnom nalogu predsjednika države.
“Ovaj eksperiment sa raspršivanjem suvog leda sprovodi se po direktnom nalogu predsjednika kako bismo pomogli u borbi protiv zagađenja vazduha u Južnoj Sumatri”, izjavio je Abdurahman, a prenijela državna agencija Antara.
“Najprije ćemo posmatrati rezultate, a ukoliko se metoda pokaže efikasnom, postoji mogućnost da bude primijenjena i u drugim regionima”, dodao je.
Gotovo 900.000 hektara izgorjelo, milioni ljudi u opasnosti
Od januara je širom Indonezije izgorjelo gotovo 900.000 hektara zemljišta, što ovu sezonu požara čini najgorom u posljednjih više od deset godina.
Situaciju dodatno pogoršavaju snažan klimatski fenomen El Ninjo i praksa paljenja vegetacije radi krčenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, posebno za plantaže uljanih palmi.
Milioni Indonežana mjesecima žive pod gustim slojem dima i narandžaste izmaglice koja prizorima daje gotovo apokaliptičan izgled.
Zbog posljedica zagađenja desetine hiljada ljudi zatražile su medicinsku pomoć zbog respiratornih oboljenja.
Istovremeno, raste nezadovoljstvo odgovorom vlasti. Prošle nedjelje podnijeta je kolektivna tužba protiv vlade, u kojoj se ona optužuje za “grubi nemar” u suočavanju sa krizom.
Otrovni dim prešao granice, škole zatvorene, letovi obustavljeni
Dim od požara proširio se na Singapur, Maleziju, pa čak i Filipine, dok su u pojedinim zemljama zatvorene škole, otkazivani letovi i zabilježen porast respiratornih oboljenja.
Istočni Timor saopštio je da će od četvrtka zatvoriti sve škole u zemlji na tri dana, a porodicama je preporučeno da djecu zadrže u zatvorenom prostoru ili da koriste zaštitne maske prilikom izlaska.
Singapur je od ponedjeljka uvio subvencije za liječenje zdravstvenih problema povezanih sa zagađenjem vazduha. Slična mjera posljednji put je bila primijenjena 2015. godine, tokom prethodne velike krize izazvane požarima.
Vlasti Singapura počele su i distribuciju zaštitnih maski N95 građanima koji ispunjavaju uslove.
Tokom prethodne nedjelje Singapur se našao među najzagađenijim gradovima sveta, dok je Kuala Lumpur zauzeo drugo mjesto na toj listi.
Suvi led iz aviona kao posljednja nada
Prema najavama vlasti, avion tipa Cesna trebalo je u četvrtak da rasprši oko 1,5 tona suvog leda iznad grada Palembanga, u Južnoj Sumatri.
Vlada se nada da će ova metoda smanjiti koncentraciju dima i poboljšati kvalitet vazduha i vidljivost.
Tehnika korišćenja suvog leda prvi put je primijenjena četrdesetih godina prošlog vijeka kako bi se podstaklo stvaranje kristala leda u oblacima, prenosi Blumberg.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi efekti mogli biti ograničeni i kratkotrajni.
“Postoji određeni potencijal da se lokalno stanje privremeno poboljša”, izjavio je Rik Makre, profesor saradnik istraživačke grupe za šumske požare Univerziteta Novog Južnog Velsa.
On je objasnio da vremenski sistemi prenose dim sa istoka prema zapadu, zbog čega bi se, čak i ako bi vazduh iznad nekog grada privremeno bio očišćen, novi oblaci dima ubrzo vratili.
“To je neprekidan proces. Neće biti jednostavno i ni na koji način neće predstavljati trajno rješenje”, upozorio je Makre.
Zagađenje četiri puta iznad opasnog nivoa
U indonežanskoj provinciji Centralni Kalimantan indeks zagađenja vazduha ISPU u srijedu je premašio 1.200, što je četiri puta više od granice od 300 koja označava opasan nivo zagađenja.
Snimci lokalnih medija prikazali su gustu izmaglicu koja prekriva grad Palangkaraju i svodi vidljivost vozača na minimum.
Predsjednik Indonezije Prabovo Subijanto naredio je intenziviranje gašenja požara i oštrije mjere protiv osoba osumnjičenih za njihovo izazivanje.
Međutim, vlasti se suočavaju sa velikim poteškoćama, posebno u područjima tresetišta, gdje požari mogu da tinjaju nedjeljama ispod površine zemlje, zbog čega ih je izuzetno teško ugasiti.
Makre je upozorio da bi problem mogao da preraste regionalne okvire.
“Kako vrijeme prolazi i klimatske promjene uzimaju maha, mislim da bi ovo moglo da postane globalni problem, a ne samo nešto za šta jedna zemlja mora da pronađe rješenje”, rekao je on.
“Na globalnom nivou postoji velika međusobna povezanost”, zaključio je Makre.
Svijet
POZNATO IME NAPADAČA U ŠKOLI, sačmaricu mu kupila majka
Šesnaestogodišnji napadač koji je u četvrtak u osnovnoj školi “Silver Rail u Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon, ubio troje dece i 25-godišnju nastavnicu identifikovan je kao Grifin Dž. Džon Drugi, saopštio je danas šef policije Benda Majk Kranc.
Policija je navela da je napadača ubio 36-godišnji muškarac koji se zatekao u školi, dok je osumnjičeni prethodno bio učenik te škole, prenosi CBS njuz.
Napadač je koristio sačmaricu kalibra 12, koju je, prema navodima izvora iz policije, kupila njegova majka.
Kranc je rekao da je na mestu napada pronađena sačmarica “maverik 88” sa pumpom, kao i ranac, a da je napadač ispalio do 15 metaka.
Napadač je u školu ušao nakon što je ispalio nekoliko metaka u stakla na dvokrilnim vratima, a zatim ušao u učionicu za učenike sa posebnim potrebama, gde je otvorio vatru.
Svi nastradali i povređeni pogođeni su u toj učionici, rekao je Kranc.
Motiv napada za sada nije poznat.
Prema policijskim navodima, napadač je prethodno pucao na muškarca koji se vozilom približavao školi i pogodio njegov kamion najmanje tri puta.
Vozač je potom pozvao policiju, dok je drugi muškarac, čija deca pohađaju školu, ušao na školsko parkiralište i sukobio se sa napadačem.
Kranc je rekao da je taj muškarac, identifikovan kao Kejleb Đamanko, iz svog vozila uzeo pištolj kalibra 40 koji je legalno posedovao i ušao u školu.
Tamo je zatekao nastavnicu koja se fizički borila sa napadačem, a zatim je pucao u njega i više puta ga pogodio.
Policija je pohvalila nastavnicu, koja je bacila mobilni telefon na napadača, oborila ga i pokušala da mu oduzme oružje, ocenivši da je time gotovo sigurno sprečila još veće krvoproliće.
U napadu su nastradala deca uzrasta pet, osam i 11 godina, kao i 25-godišnja nastavnica Megan Lambert.
Policija je identifikovala petogodišnjeg Roama Samera, dok imena druge dvoje dece njihove porodice nisu javno saopštile.
Povređene su još jedna sedmogodišnja devojčica i 54-godišnja nastavnica Beki Druri.
Devojčica je u ozbiljnom, ali stabilnom stanju, dok je nastavnica zadobila teške povrede, koje nisu opasne po život.
Istražitelji pregledaju računar, telefon, naloge na društvenim mrežama, istoriju pretrage i druge aktivnosti napadača na internetu, kako bi utvrdili da li je bio opsednut nasiljem ili ranijim masovnim pucnjavama.
Policija je saopštila da je istraga još u početnoj fazi.
Svijet
SMIJENJENA NAKON SAMO PET DANA, ALI TRAMPA I DALJE HVALI: „Niko neće učiniti Ameriku velikom kao on“
Kejti Zakarija, koja je na funkciji portparolke Bijele kuće provela svega nekoliko radnih dana, oglasila se nakon naglog kraja svog mandata – i uprkos svemu, za američkog predsjednika Donalda Trampa imala je samo riječi hvale.
Zakarija je zahvalila Trampu na prilici da radi u njegovoj administraciji, ističući da joj je bila čast da bude dio njegovog tima.
„Predsjednik Tramp je ljubazan, divan, plemenit, pažljiv, pun entuzijazma i izuzetno vrijedan čovjek. Voljela bih da ga više Amerikanaca cijeni. Niko nikada neće učiniti Ameriku velikom na način na koji je to on učinio i na koji to i dalje čini. Bila mi je čast raditi za njega“, navela je Zakarija.
Tramp joj poručio da razmisli da li želi da ostane
Njena izjava dolazi samo dan nakon što je Tramp javno doveo u pitanje njen ostanak na funkciji.
Američki predsjednik rekao je 16. oktobra da bi Zakarija trebalo da „ponovo razmisli“ da li želi da nastavi da obavlja posao portparolke, tvrdeći da su se mediji prema njoj odnosili „veoma, veoma loše“.
„Pitao sam je: ‘Kejti, da li je ovo za tebe? Jer, iskreno, ovo ti ne treba. Ne moraš da dozvoliš da se prema tebi ovako loše odnose’“, rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće.
Opisao ju je kao „veoma prijatnu osobu“ i dodao da bi, da je na njenom mjestu, dobro razmislio o tome da li da ostane na toj funkciji.
Prvo obraćanje trajalo manje od 15 minuta
Zakarija se na funkciji od samog početka našla pod snažnim pritiskom američkih medija.
Njeno prvo obraćanje novinarima u Bijeloj kući trajalo je manje od 15 minuta, a tokom njega odgovorila je na svega tri pitanja.
Nastup je izazvao brojne kritike i otvorio pitanja o njenoj spremnosti za jednu od najizloženijih funkcija u administraciji američkog predsjednika.
Ipak, nakon što je njen mandat završen gotovo jednako brzo kao što je i počeo, Zakarija nije kritikovala Trampa.
Naprotiv – zahvalila mu je, pohvalila ga i poručila da će ga pamtiti kao predsjednika koji je Ameriku učinio velikom.
Mandat je trajao samo nekoliko dana, ali je završna poruka Zakarije prema Trampu ostala potpuno lojalna.
-
Politika3 dana ago“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???
-
Banjaluka3 dana agoŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)
-
Politika3 dana agoSAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!
-
Banjaluka1 dan agoSTRANCI OČARANI BANJALUKOM! Šta je to što u grad na Vrbasu privlači turiste iz cijelog svijeta?
-
Banjaluka3 dana agoŠKOLSKE UNIFORME U BANJALUCI: Roditelji i učenici zadovoljni, projekat se širi
-
Društvo3 dana agoKRAH TEKSTILNOG GIGANTA IZ BILEĆE! Vlasnici proglasili bankrot, stotinu radnika ostavljeno na cjedilu!
-
Društvo2 dana agoTRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?
-
Društvo3 dana agoDOK JE BANJALUKA JOŠ SPAVALA, ON JE VEĆ MISLIO NA PACIJENTE! Kako je izgledao radni dan i životni put dr Gorana Talića!
