Connect with us

Društvo

Policija zlostavlja uhapšene, u Banjaluci tuku BEJZBOL PALICOM, tužioci prozvani zbog PASIVNOSTI

Ustavni sud BiH je još u aprilu 2018. godine donio odluku da tužioci i sudovi u BiH trebaju odmah pokrenuti zvaničnu istragu o navodima o zlostavljanju uhapšenih, odnosno pritvorenih osoba koji su im predočeni čak i u odsustvu relevantne medicinske dokumentacije.
Od ove odluke do danas prošlo je gotovo 8 godina, a situacija se nije nimalo promijenila, naprotiv policijska brutalnost je sve učestalija, a odgovornosti nema.

Posljednji izvještaj Evropskog komiteta za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) konstatovao je brojne primjere mučenja u više policijskih agencija u BiH, a posebno je navedeno više slučajeva koji su se dogodili u Banjaluci.

No, krenimo redom.
Represija policije, konkretno u Banjaluci u proteklim mjesecima ide do te mjere da se na ulici presreću mladići i djevojke koji nemaju veze sa kriminalnim aktivnostima, niti su bilo kada bili u sukobu sa zakonom.

Ulični pregled, čitaj pretres, poprima dramatične razmjere onog trenutka kada mladić ili djevojka iz džepa izvade smotuljak papirne maramice. Drama i napetost prestaju kada se utvrdi da u spornom papiru nije ono, što se organi reda nadaju da bi moglo biti.

Od septembra prošle godine u Banjaluci je pretučeno više desetina osoba. Premlaćivanje je dokumentovano, a fotografije i snimci su svojevremeno preplavili društvene mreže. Posebno zabrinjavajuće bilo je što su u ovim premlaćivanjima učestvovale maskirane osobe u civilu, dok su im “leđa” čuvali policijski službenici. Sve se nezvanično pravdalo da su pretučene „BI“ osobe, odnosno bivši osuđenici za različita krivična djela. Nijedan slučaj nije bio dio akcije u kojoj je zaplijenjena droga ili bilo šta slično.

U međuvremenu tuku se i oni koji nisu osuđeni, ali se i ta pendrekologija „pegla“ da su i ovi skloni kršenju zakona, jer su protiv njih podneseni izvještaji zbog počinjenih krivičnih djela.

Ako slučajno nekome ova „peglanja“, zvuče poznato, nisu jedini.
Da se nezakonite stvari dešavaju u policijskim pritvorima i policijskim stanicama u Banjaluci konstatovao je kako već rekosmo u svom posljednjem izvještaju i Evropski komitet za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (CPT).

U izvještaju za BiH pored onog suštinskog zaključka da se godinama ništa ne mijenja, evidentirani su različiti oblici mučenja uhapšenih u policiji u Banjaluci, Tuzli, Sarajevo i Kotor Varoši, od udaranja pesnicama, šutiranja do udaranja bejzbol palicom. Prozvani su pripadnici Žandarmerije, SAJ-a, Jedinica interventne policije u Sarajevu, ali i pojedini inspektori i „obični“ policijski službenici.

– Delegacija CPT je ponovo primila brojne navode o fizičkom zlostavljanju pritvorenih lica od strane policajaca u oba entiteta. Navodno fizičko zlostavljanje se uglavnom sastojalo od šamara, udaraca pesnicama, nogama, udaraca palicama i udaraca cijevi pištolja ili automatske puške u različite dijelove tijela. Navodno zlostavljanje su uglavnom vršili pripadnici specijalnih interventnih jedinica, kao što su Specijalna interventna policija Kantona Sarajevo i Tuzla, Žandarmerija i Antiteroristička jedinica Policije RS (SAJ), a u manjoj mjeri i kriminalistički inspektori i uniformisani policajci Federalne, Kantona Sarajevo i policije RS, očigledno kako bi prisilili osumnjičene da priznaju određena krivična djela ili da daju informacije- navodi se u izvještaju CPT.
Stručna komisija CPT u svom izvještaju je konstatovala da je bejzbol palicom pretučena uhapšena žena u Banjaluci. Da, svi su oni mahom bili osumnjičeni za teška krivična djela.

Niko nije pozvan na odgovornost zbog ovih mučenja, jer je sistem ukovao sve, od tužilaca do ljekara.

Godinama CPT konstatuje jedne te iste propuste u policijskim stanicama u BiH, ali sada se otišlo i korak dalje pa su prozvani i tužioci, zbog nepostupanja.

– U nekim slučajevima, sami tužioci su se raspitivali o postupanju policije tokom policijskog pritvora ili o porijeklu povreda koje su ispitani pokazali. Međutim, kada su suočeni sa vjerodostojnim tvrdnjama o policijskom zlostavljanju, velika većina osoba koje je delegacija intervjuisala izjavila je da je reakcija nadležnih tužilaca bila pasivna i da su, u nekim slučajevima, odbacili njihove tvrdnje navodeći da je navodno zlostavljanje posebna stvar ili su pokušali da opravdaju prekomjernu upotrebu sile sugerišući da su osumnjičeni za krivična djela svakako pružali otpor hapšenju- navode se u izvještaju CPT ua BiH objavljenom u januru ove godine.

Dodaju kako je zbog pasivnog odnosa tužilaca, delegacija CPT razgovarala sa predsjednikom VSTS.

– Kao nastavak svoje procjene kvaliteta istraga slučajeva zlostavljanja od strane policije, delegacija se sastala sa predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, kako bi razgovarali o njihovoj ulozi u obezbjeđivanju otkrivanja i efikasne istrage navoda o zlostavljanju. Tokom sastanka, delegacija je podijelila svoje nalaze da, širom zemlje, tužioci nastavljaju da pokazuju pasivan stav ili nedostatak interesovanja kada se suočavaju sa pritvorenim licima koja su imala vidljive povrede ili koja su iznijela konkretne tvrdnje o fizičkom zlostavljanju u policijskom pritvoru. Predsjednik VSTS-a složio se da je neophodno usvojiti sveobuhvatnu metodologiju za istragu navoda o fizičkom zlostavljanju i da nema opravdanja za njihovo odbacivanje kada su tužioci suočeni sa takvim navodima- navodi CPT.
Ujedno su iz CPT ponovili svoju preporuku da kada se tužilačke i sudske vlasti suoče sa direktnim navodima o fizičkom zlostavljanju od strane policijskih službenika, da odmah preduzmu mjere da evidentiraju navode, nalože forenzički medicinski pregled pritvorene osobe i osiguraju da se navodi brzo i temeljno istraže.

– Dalje, VSTS BiH treba da usvoji Metodologiju za sprovođenje istraga o navodima o mučenju i zlostavljanju od strane policije (Metodologija), kao obavezno uputstvo VSTS-a, ministarstava unutrašnjih poslova na entitetskom i kantonalnom nivou i Ministarstva bezbjednosti- zaključio je CPT.
Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

VELIKO SRCE MALE DUNJE: Po drugi put donirala kosu za teško oboljelu djecu

Učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Srbija” iz Crkvine kod Šamca Dunja Maslić drugi put je donirala kosu za Udruženju “Iskra” koje pruža podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti jer, kako kaže, želi da sva djeca budu zdrava i srećna.

I prije tri godine donirala svoju dugu kosu

Djevojčica Dunja je i prije tri godine donirala svoju dugu kosu, a sada se drugi put odlučila za ovaj nesebičan gest kako bi doprinijela izradi perika za djecu koja se tokom liječenja suočavaju sa gubitkom kose.

– Želim mir i zdravlje, da sva djeca žive srećno, da humanost kao vrlina bude dio svih nas –  rekla je ova mala humanitarka, koja je aktivna i u Kulturno-umjetničkom društvu “Posavina” iz Crkvine.

Njena majka Marina rekla je Srni da je Dunju prije tri govine motivisala jedna djevojčica za koju je čula da je donirala kosu, te da je odmah izrazila želju da isto učini.

Čekale su pola godine da kosa dovoljno poraste, majka je čak mislila da će Dunja zaboraviti, međutim nije.

– Podsjetila me. Bio je septembar, onda sam je odvela kod frizerke koja joj je odsjekla kosu, odmah smo je spakovali i poslali Udruženju „Iskra“ – ispričala je Marina Maslić Srni.

Majka Marina kaže da je preponosna na taj kćerkin gest, jer je puštala kosu da raste samo da bi je odsjekla i donirala i nekom vratila osmjeh.

– Preponosni smo na njenu humanost i zrelost u tako malo godina – istakla je Marina.

Podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav

Direktor škole “Srbija” u Crkvini Radenka Mirosavljević rekla je Srni da je Dunja, iako je učenica nižih razreda, svojim postupkom pokazala zrelost, plemenitost i saosjećanje.

– Njena spremnost da pomogne onima kojima je podrška najpotrebnija zaslužuje veliko poštovanje i divljenje. Ponosni smo što je Dunja dio naše škole i što svojim primjerom podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav prema ljudima . rekla je Mirosavljevićeva.

Ona je istakla da Dunjina odluka da drugi put donira kosu djeci koja se bore sa teškom bolešću zaslužuje najdublje poštovanje i divljenje i poželjela je da ovaj postupak bude inspiracija svima.

Nastavi čitati

Društvo

GDE SU NESTALE NAŠE MILIJARDE?! Svaku litru goriva debelo plaćamo za puteve, a automobili nam propadaju u rupama!

Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA NA DJELU! “Claude Mythos” ruši bezbjednost banaka, spremite se za najmasovnije napade ikada!

Model vještačke inteligencije Claude Mythos kompanije Anthropic rekordnom brzinom pronalazi softverske „rupe“. Njegova zloupotreba mogla bi omogućiti sajber napade. Banke i regulatori su uznemireni. Zbog čega?

Na prvi pogled, to zvuči kao specijalizovana tema, nešto što zanima samo najzagriženije IT entuzijaste: jedna nova vještačka inteligencija (AI) pronalazi slabosti u softveru brže nego ikada prije. Međutim, upravo to u globalnom finansijskom sistemu može postati ozbiljan rizik za njegovu stabilnost. Banke, berze, pružaoci platnih usluga i osiguravajuća društva zavise od pouzdanog i bezbjednog softvera.

Ako vještačka inteligencija sada brže otkriva bezbjednosne propuste, onda ih kriminalci takođe mogu brže iskoristiti. Stručnjaci već govore o sistemskom riziku za globalni finansijski sistem.

Povod za raspravu je Claude Mythos – novi vrhunski AI model američke kompanije Anthropic. U eksperimentalnim okruženjima već je otkrio hiljade izuzetno kritičnih bezbjednosnih propusta u softveru, takozvane „zero-day“ ranjivosti, koje su prethodno decenijama ostale neotkrivene. Osim toga, model je sposoban da samostalno programira složene sajber napade.

Zašto regulatori upozoravaju na rizike vještačke inteligencije
Evropska centralna banka (ECB) u tome vidi ozbiljnu prijetnju za finansijski sistem te je nedavno čak sazvala hitan sastanak evropskih banaka. Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), ključni međunarodni nadzornik finansijske stabilnosti grupe G20, govori o „novim i naprednim rizicima za globalnu finansijsku stabilnost“.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) u AI modelima poput Mythosa vidi opasnost za globalni finansijski sistem te upozorava na „potencijalni makrofinansijski šok“. Prema analizi MMF-a, ekstremni gubici izazvani sajber incidentima mogli bi dovesti do problema u finansiranju, podstaći sumnje u solventnost finansijskih institucija i izazvati šire poremećaje na tržištima.

Dovoljno je zamisliti da tako moćan AI model poput Mythosa „cilja“ globalnu bankarsku infrastrukturu – na primjer centralni komunikacioni sistem SWIFT, preko kojeg banke širom svijeta bezbjedno razmjenjuju naloge za plaćanje i druge finansijske poruke.

Moguća šteta bila bi ogromna. Napadači bi mogli manipulisati platnim tokovima vrijednim milijarde – i uništiti povjerenje u banke i finansijski sistem. Sama kompanija Anthropic svoj novi model vještačke inteligencije smatra previše opasnim te ga zasad uglavnom drži „pod ključem“, ali radi na tome da ga u narednim sedmicama učini dostupnim svim klijentima.

Project Glasswing treba da zaštiti kritičnu IT infrastrukturu
Za sada samo odabrane kompanije i organizacije imaju kontrolisan pristup Claudeu Mythosu u okviru „Project Glasswing“. Među njima su Amazon, Microsoft, Apple, Google, Nvidia i JPMorgan Chase. Cilj je brže identifikovati i otkloniti bezbjednosne ranjivosti u kritičnoj softverskoj infrastrukturi.

Nije slučajno što stručnjaci Mythos nazivaju klasičnom „dual-use tehnologijom“: novi AI model nije samo potencijalno ultimativno sajber oružje, već i najmoćniji alat za odbranu od sajber napada.

Planirano je da i Agencija Evropske unije za sajber bezbjednost (ENISA) dobije pristup modelu Mythos kompanije Anthropic. Međutim, konkretni uslovi još moraju biti dogovoreni, saopšteno je u ponedjeljak. Do tada evropske banke ostaju izvan tog sistema – ali, prema mišljenju stručnjaka, djelovati moraju već sada.

Banke u evrozoni moraju više ulagati u sajber bezbjednost, uvjeren je Luis de Gindos. „Moramo nastojati da povećamo svijest finansijskih institucija, banaka, o potrebi dodatnih ulaganja u sajber bezbjednost“, naglašava odlazeći potpredsjednik ECB-a.

Banke moraju brže zatvarati bezbjednosne propuste
Prema stručnjacima, ključnu ulogu imaju takozvani „patch gapovi“, odnosno period između otkrivanja i zatvaranja bezbjednosne rupe. Za njihovo otklanjanje banke su do sada ponekad uzimale i više sedmica – pristup koji bi u novoj eri vještačke inteligencije mogao otvoriti vrata sajber kriminalu velikih razmjera.

To za banke znači i veća ulaganja u ljudske resurse: „Banke sada moraju izdvajati više novca kako bi zaposlile stručnjake koji će te rupe zatvoriti što je brže moguće“, naglašava Daniel Kröger, portfolio menadžer u društvu za upravljanje imovinom DWS, u razgovoru za finansijsku redakciju javnog servisa ARD.

Vrijeme je presudno: jer nije riječ samo o Anthropicu i modelu Claude Mythos Preview, već i o uporedivim AI sistemima koji bi uskoro mogli postati dostupni pojedinim kriminalnim akterima ili državama poput Rusije i Kine.

Logan Graham, šef vodećeg tima za IT bezbjednost u Anthropicu (Frontier Red Team Lead), upozorio je u američkom magazinu Wired: „Moramo se sada pripremiti za svijet u kojem će ove sposobnosti biti široko dostupne za 6, 12 ili 24 mjeseca.“

Vještačka inteligencija postaje stres-test za banke i regulatore
AI model Mythos kompanije Anthropic predstavlja alarm za uzbunu – za banke, kompanije i regulatore. U pitanju nije ništa manje od stabilnosti globalnog finansijskog sistema. Već je finansijska kriza iz 2008. godine pokazala da je često dovoljna i sama sumnja ili glasina da bi neka banka mogla imati probleme kako bi izazvala velike poremećaje na tržištu.

Nevjerovatne sposobnosti Claudea Mythosa signal su da se odbrambeni sistemi moraju hitno ojačati. Evropske banke pritom moraju paziti da ne zaostanu: Project Glasswing za sada američkim institucijama daje vremensku prednost u procesu „zatvaranja“ bezbjednosnih rupa.

Međunarodna saradnja između onih koji rade na razvoju vještačke inteligencije, banaka, kompanija i regulatora sada je potrebnija nego ikad. Jer sajber kriminal ne poznaje granice – baš kao što granice ne poznaju ni finansijske krize. SEEbiz

Nastavi čitati

Aktuelno