Connect with us

Društvo

SKUP NA UKC RS: Zdravstveni radnici nezadovoljni povišicom

Zdravstveni radnici u Republici Srpskoj nisu zadovoljni povećanjem plata koje je u ponedjeljak, 30. marta usvojila Narodna skupština RS, te su tim povodom na Univerzitetskom kliničkom centru RS organizovali informativni skup.

Poručili da ne mogu biti zadovoljni ni najavljenim zdravstvenim dodatkom od 250 KM.

Skup radnika na UKC organizovan je po pozivu predstavnika Samostalnog sindikata radnika u zdravstu i socijalnoj zaštiti i Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, a medicinari očekuju nastavak pregovora i značajnije korekcije primanja u narednom periodu, pišu Nezavisne novine.

Zdravstveni radnici posebno zamjeraju to što je iznos povećanja primanja utvrđen bez, kako kažu, adekvatnog učešća sindikata i socijalnog dijaloga.

“Nije bilo pravog socijalnog dijaloga. Očekujemo da će naredni period donijeti ozbiljnije pregovore koji će rezultirati značajnijim povećanjem plata za sve radnike u zdravstvu”, kazao je Aleksandar Dragušić, predsjednik sindikata u UKC Republike Srpske.

Naveo je da je vrlo važno što se veliki broj radnika odazvao skupu, te da su tako jasno poručili da su oni ti koji se moraju pitati kada je riječ o platama i da ih ne smiju zaobilaziti u dijalogu.

“To je neka polazna osnova u daljoj borbi da poboljšanje standarda radnika u zdravstvu”, dodao je Dragušić.

Traži se povećanje plate od 20 odsto

Za predstavnike radnika dobra je vijest što se uvodi medicinski dodatak od 250 KM, te što je isplata pomjerena sa jula na april ove godine. Ipak, Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske poručuje da povećanje koje su dobili ne predstavlja suštinsko unapređenje standarda i da su radnici nezadovoljni.

“Povećanje od pet odsto i dodatak od 250 KM ne mogu biti dovoljni, smatramo da je to topli obrok i regres. Mi tražimo povećanje plata od najmanje 20 odsto kako bi radnici u zdravstvu bili zadovoljni”, rekao je Mišić.

Ukoliko taj zahtjev ne bude usvojen, najavljuje i da bi sindikat mogao krenuti u drugi vid borbe za svoja prava.

“Masovnost ovoga skupa pokazala da u zdravstvu postoji kritična masa. Radnici u zdravstvu su potcijenjeni”, dodao je Mišić.

Među zaposlene došao je i Nikola Šobot, vršilac dužnosti generalnog direktora UKC Republike Srpske. Najavio je da je povećanje plata od pet odsto samo početak onog što slijedi u narednom periodu.

“Ovo je prvi korak ka poboljšanju statusa radnika. Ja sam godinama u Univerzitetskom kliničkom centru. Sada, kao direktor moje opredjeljenje će biti da kao ustanova najprije vodimo računa o našim radnicima, koji časno i čestito rade svoj posao. Sigurno da ćemo u narednom periodu donijeti nove rezultate, nove usluge ali sigurno i poboljšati status zdravstvenih radnika”, rekao je prvi čovjek UKC-a.

Kazao je da UKC zapošljava oko 3.900 radnika, od čega oko 70 odsto čine zdravstveni radnici koji će biti obuhvaćeni linearnim povećanjem.

Šobot je najavio i da će uskoro u UKC doći do nove izmjene sistematizacije rada kroz koju će, kako je kazao, za još 90 medicinskih sestara i tehničara, na osnovu stručnih i profesionalnih kompetencija, biti povećani koeficijenti i njihova primanja.

Nešto prije skupa na UKC RS, Nikola Šobot se sastao sa Alenom Šeranićem, ministrom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, a jedna od tema je bila i povećanje primanja radnika u zdravstvu.

Šeranić je tom prilikom podsjetio da su plate u zdravstvu Republike Srpske povećane i 2025. godine, u dva navrata – najprije povećanjem plata za medicinske sestre i tehničare i druge zdravstvene radnike srednje i više stručne spreme od 100 KM neto, a zatim i povećanjem od 10 odsto za sve zaposlene u zdravstvu.

“Od 2018. godine do ovog posljednjeg povećanja, plate u zdravstvu Republike Srpske povećavane po raznim modelima, u devet navrata. 2018. godine ukupan mjesečni iznos koji se izdvajao za plate u zdravstvu bio oko 24 miliona KM, a u 2025. godini taj iznos je oko 48 miliona KM”, rekao je Šeranić.

Šta je usvojila Narodna skupština?

Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakonska rješenja kojima su povećane plate zaposlenima u javnom sektoru, uključujući i zdravstvo.

Ukupna primanja u zdravstvu, tvrde iz ministarstva, uvećana su minimalno oko 300 KM, što uključuje povećanje od pet odsto za sve zaposlene u zdravstvu i 250 KM neto (410 KM bruto) u vidu zdravstvenog dodatka kao posebne naknade za one koji nose najveći teret u zdravstvenom sistemu, a novo poćenje plata najavljeno je i od septembra.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno