Svijet
OVDJE SE NALAZI “EVROPSKA BAŠTA POVRĆA”: Može da prehrani pola milijarde ljudi i vidi se iz svemira
“Zovemo ga ‘more plastike’, to je najveći spomenik na planeti posvećen proizvodnji hrane”
“Evropska bašta povrća” se nalazi u Andaluziji, a u pitanju je laboratorija za razvoj i inovacije koja proizvodi povrće za čitav kontinent.
Bašta, na jugu Španije, toliko je ogromna da se može vidjeti čak i iz svemira: ako otvorite Gugl mape i pogledate zapadno od Almerije, vidjećete bijelu mrlju koja izgleda kao glečer, ali kada se zumira, može se vidjeti da je to najveća koncentracija plastenika na svijetu.
Više od 30.000 hektara zemlje je prekriveno plastikom, geometrijskim lavirintom pet puta većim od Menhetna, gdje se svake godine proizvede 3,5 miliona tona povrća, od paradajza, krastavaca, paprika, tikvica do patlidžana i dinja… dovoljno da se prehrani pola milijarde ljudi i generiše promet veći od tri milijarde evra.
“Zovemo ga ‘more plastike’, to je najveći spomenik na planeti posvećen proizvodnji hrane. Ali, to je takođe mjesto posvećeno inovacijama i razvoju, elementima koji garantuju kompanijama kontrolu i, prije svega, povrće 12 mjeseci godišnje”, rekla je Gvadalupe Lopez Dijaz, direktorka projekta eksperimentalnog centra “Fundación Tecnova”.
Kako je dodala, danas je u toku održiva tehnološka revolucija.
“U pitanju je transformacija usmjerena na proizvodnju zdrave, visokokvalitetne hrane uz upotrebu manje vode i energije, uz posvećenost građenju otpornosti na klimatske promjene. Na kraju krajeva, inovativni i preduzetnički duh naših poljoprivrednika već je nekoliko puta transformisao ovu zemlju”, navela je Lopezova.
Kako je nastala evropska bašta povrća?
Ekonomsko čudo je nastalo 1963. godine, na sušnom i sunčanom poluostrvu zvanom Kampo de Dalijas, gdje je region tada zabilježio neke od najnižih stopa ekonomskog rasta u celoj Evropi i izuzetno teške uslove za hortikulturu. Tada su poljoprivrednici počeli da štite usjeve od vetra starinskim tipovima plastenika.
Ubrzo su shvatili da plastenici takođe mogu da raspršuju svetlost, zadržavaju toplotu i čuvaju vlažnost, i tako kontrolišu mikroklimu. Ovo je, zajedno sa sistemom navodnjavanja kap po kap, prirodnim suzbijanjem štetočina i genetskim istraživanjima, omogućilo povećanje broja žetvi, čak i zimi.
Zajednica plastenika, laboratorija i škola
“More plastike” je tako postalo pravi intenzivni poljoprivredni okrug, gdje se, pored plastenika, nalaze rasadnici, hemijske laboratorije, stručne škole i istraživački centri (kao što je “Fundación Tecnova”, gdje se proučavaju efikasnije plastike i usjevi prilagođeni klimi), kao i kompanije za pakovanje i distributivne zadruge. Proizvodi se izvoze svuda, posebno u zemlje sjeverne Evrope.
“More plastike je postalo globalni standard za efikasnu, bezbjednu i odgovornu proizvodnju hrane. Danas, dok se planeta suočava sa dvostrukim izazovom ishrane rastuće populacije i zaštite prirodnih resursa, Almerija predstavlja živu laboratoriju. Proizvodi svježu, zdravu hranu tokom cijele godine uz stroge ekološke standarde, naprednu tehnologiju i minimalnu potrošnju vode. Naše postrojenje za desalinizaciju, na primjer, jedno je od najvećih u Evropi i radi od 2015. godine: svakog dana crpi morsku vodu i desalinizuje više od 120 kubnih kilometara vode, što je ekvivalent dva olimpijska bazena na sat”, rekla je tehničarka Patricija Baldan koja radi duž zapadne obale Kamp de Dalijasa u postrojenju za desalinizaciju u Almeriji.
Kakva će biti budućnost “mora plastike”?
Mogući odgovor može se pronaći unutar zidova škole Eskuela Agraria de Vikar, osnovane 1972. godine na obodu sela La Gangosa. Tamo 480 učenika iz različitih dijelova Andaluzije proučava najnovije poljoprivredne tehnike i priprema se za ulazak u svijet rada.
Prema riječima direktora škole Fransiska Valverdea, u narednih 20 godina će poljoprivreda biti pokretana primenjenom vještačkom inteligencijom i naprednim senzorima, dok će način razmišljanja biti orijentisan ka cirkularnoj ekonomiji.
“Naše đake učimo i teoriji i praksi, tako što uzgajamo i plasiramo proizvode na parceli od dva hektara pored škole. Cilj nam je da prenesemo nove tehnologije koje će u budućnosti ne samo osigurati održivost i bezbjednost hrane, već će i ojačati ulogu Almerije kao globalnog referentnog pokazatelja za inovativni rast u kombinaciji sa društvenim razvojem”, objasnio je direktor škole.
Sistem ima i svoje mane
Problemi koje stvara takva intenzivna poljoprivreda ne mogu se poreći. Glavni problemi su povezani sa ljudskom eksploatacijom. U moru plastike, radnu snagu čini više od 70.000 stranih radnika, uglavnom iz Maroka i podsaharske Afrike.
Iako mnogi žive u pristojnim i dostojanstvenim uslovima, često u čistim gradovima sa kompletnim uslugama, većina ih je nedovoljno plaćena, a pojedini žive u nesigurnim uslovima, u seoskim kućama pored plastenika ili između njih.
Uprkos tome što se značajan procenat korišćene plastike pravilno reciklira (85% prema nekim izvorima), i dalje postoje kritične situacije koje uključuju ilegalno odlaganje.
Održivi razvoj mora da postane konkretan cilj i ne može da ide ruku pod ruku sa ljudskom eksploatacijom, zaključuje Gardijan.
Svijet
NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona
Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.
U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.
Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.
Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.
Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.
Svijet
SAD PONOVO GAĐALE IRAN: Ima mrtvih, Teheran prijeti odmazdom
Američka vojska napala je iranske vojne ciljeve na ostrvu Larak kako bi sprečila postavljanje novih pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, a iranski mediji navode da su dvije osobe poginule.
Američka vojska izvela je napad na iranske vojne ciljeve kako bi sprečila postavljanje pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, rekao je jedan američki zvaničnik, prenosi Axios.
Ovo je prvi poznati američki napad na teritoriji Irana od kraja jula, kada je predsjednik SAD Donald Tramp obustavio dvonedeljnu vojnu kampanju u području moreuza.
Američka vojska prošle nedjelje završila je uklanjanje svih mina iz glavnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.
Tramp je tada poručio da je Iran obaviješten da će svaki brod ili čamac koji bude pokušao da postavi nove mine biti “odmah i sistematski uništen”.
“Politika nulte tolerancije prema postavljanju mina na snazi je u punom obimu”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
Iranska novinska agencija Tasnim, povezana sa Iranskom revolucionarnom gardom, objavila je da je napad izveden dronom i da su dve osobe poginule, dok su još dvije ranjene.
“Američke snage su ranije danas pogodile dva iranska lansera na ostrvu Larak. Primijećeno je da se snage Iranske revolucionarne garde pripremaju da lansiraju rakete sa pomorskim minama u Ormuski moreuz”, rekao je portparol Centralne komande američke vojske, kapetan Tim Hokins.
On je dodao da američke snage pažljivo prate situaciju i da su spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz moreuz.
Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na američki napad.
“Na napad će odgovoriti sinovi Irana, a agresor će biti kažnjen”, navedeno je u saopštenju.
Svijet
PLJAČKA KAO IZ „BRZIH I ŽESTOKIH“: Krali piletinu iz kamiona u pokretu, pa se sukobili s policijom
Nevjerovatna pljačka na auto-putu u Egiptu, tokom koje su razbojnici iz kamiona u pokretu ukrali više od 100 kilograma smrznute piletine, završila je oružanim sukobom s policijom. Trojica osumnjičenih su poginula, a još trojica su uhapšena.
Sve se dogodilo 25. avgusta na auto-putu u Kairu, kada je šestočlana grupa presrela kamion koji je iz fabrike prevozio oko četiri tone smrznute piletine.
Filmska scena na auto-putu
Na snimku koji je napravio vozač drugog automobila vidi se kako se pikap približava zadnjem dijelu kamiona.
Dvojica muškaraca potom se penju na prednji dio vozila, otvaraju vrata hladnjače i počinju da iznose kutije sa piletinom.
Sve vrijeme kamion i pikap su u pokretu.
Snimak je ubrzo postao viralan na društvenim mrežama, a prizori su brojne korisnike podsjetili na akcione filmove, posebno serijal „Brzi i žestoki“.
Vozač kamiona, kako je saopšteno, nije ni znao da se pljačka odvija sve dok nije stigao na odredište.
Naknadno je utvrđeno da je iz hladnjače nestalo oko 105 kilograma piletine.
Policija pronašla šestoricu osumnjičenih
Egipatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su istražioci, između ostalog zahvaljujući snimku pljačke, uspjeli identifikovati svih šest osumnjičenih.
Kako je navedeno, riječ je o osobama koje su odranije imale kriminalne dosijee, a policija je pronašla njihova skrovišta na području Kaira i Kaljubije.
Međutim, hapšenje nije prošlo mirno.
Prema navodima egipatskih vlasti, osumnjičeni su prilikom pokušaja hapšenja otvorili vatru na policiju, nakon čega je došlo do oružanog sukoba.
Trojica poginula, trojica uhapšena
U razmjeni vatre trojica osumnjičenih su poginula, dok su preostala trojica uhapšena.
Policija je tokom akcije zaplijenila oružje i pikap korišten u pljački.
Pronađen je i dio ukradene piletine, kao i drugi predmeti za koje istražioci sumnjaju da potiču iz ranijih krađa.
Od bizarne krađe smrznute piletine usred vožnje do oružanog obračuna s policijom – slučaj je od nesvakidašnje pljačke prerastao u jednu od najbizarnijih kriminalističkih priča iz Egipta posljednjih dana.
-
Politika2 dana agoDRINIĆ “Srpska je vječna dok su joj djeca vjerna, u IMLJANIMA BISTA GENERALU RATKU MLADIĆU” (VIDEO)
-
Hronika2 dana agoZATAŠKAN INCIDENT U DOBOJU? Policijski motocikl udario biciklistu, otvorena brojna pitanja
-
Politika11 sati agoPORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!
-
Politika16 sati ago„Otpustite ministre, a ne trudnice“! HITNA ZAŠTITA žena zaposlenih na određeno
-
Politika3 dana ago„ŽELIMO DA BUDEMO PRISUTNI MEĐU LJUDIMA“ PSS stigao u Derventu, Stanišić i Đukić najavili konkretne korake!
-
Politika3 dana agoHAG BLOKIRA PREDAJU TIJELA MLADIĆA! Otkriveno zašto Srbija još ne može da preuzme posmrtne ostatke generala
-
Region1 dan agoVučić o Tompsonovom koncertu u Vukovaru “NACIZAM JE U DIJELU EVROPE POVAMPIREN!
-
Banjaluka1 dan agoVIŠE OD 500 POKLONA! Sutra centralni događaj „Velikog početka“ u Banjaluci
