Connect with us

Svijet

OVDJE SE NALAZI “EVROPSKA BAŠTA POVRĆA”: Može da prehrani pola milijarde ljudi i vidi se iz svemira

“Zovemo ga ‘more plastike’, to je najveći spomenik na planeti posvećen proizvodnji hrane”

“Evropska bašta povrća” se nalazi u Andaluziji, a u pitanju je laboratorija za razvoj i inovacije koja proizvodi povrće za čitav kontinent.

Bašta, na jugu Španije, toliko je ogromna da se može vidjeti čak i iz svemira: ako otvorite Gugl mape i pogledate zapadno od Almerije, vidjećete bijelu mrlju koja izgleda kao glečer, ali kada se zumira, može se vidjeti da je to najveća koncentracija plastenika na svijetu.

Više od 30.000 hektara zemlje je prekriveno plastikom, geometrijskim lavirintom pet puta većim od Menhetna, gdje se svake godine proizvede 3,5 miliona tona povrća, od paradajza, krastavaca, paprika, tikvica do patlidžana i dinja… dovoljno da se prehrani pola milijarde ljudi i generiše promet veći od tri milijarde evra.

“Zovemo ga ‘more plastike’, to je najveći spomenik na planeti posvećen proizvodnji hrane. Ali, to je takođe mjesto posvećeno inovacijama i razvoju, elementima koji garantuju kompanijama kontrolu i, prije svega, povrće 12 mjeseci godišnje”, rekla je Gvadalupe Lopez Dijaz, direktorka projekta eksperimentalnog centra “Fundación Tecnova”.

Kako je dodala, danas je u toku održiva tehnološka revolucija.

“U pitanju je transformacija usmjerena na proizvodnju zdrave, visokokvalitetne hrane uz upotrebu manje vode i energije, uz posvećenost građenju otpornosti na klimatske promjene. Na kraju krajeva, inovativni i preduzetnički duh naših poljoprivrednika već je nekoliko puta transformisao ovu zemlju”, navela je Lopezova.

Kako je nastala evropska bašta povrća?

Ekonomsko čudo je nastalo 1963. godine, na sušnom i sunčanom poluostrvu zvanom Kampo de Dalijas, gdje je region tada zabilježio neke od najnižih stopa ekonomskog rasta u celoj Evropi i izuzetno teške uslove za hortikulturu. Tada su poljoprivrednici počeli da štite usjeve od vetra starinskim tipovima plastenika.

Ubrzo su shvatili da plastenici takođe mogu da raspršuju svetlost, zadržavaju toplotu i čuvaju vlažnost, i tako kontrolišu mikroklimu. Ovo je, zajedno sa sistemom navodnjavanja kap po kap, prirodnim suzbijanjem štetočina i genetskim istraživanjima, omogućilo povećanje broja žetvi, čak i zimi.

Zajednica plastenika, laboratorija i škola

“More plastike” je tako postalo pravi intenzivni poljoprivredni okrug, gdje se, pored plastenika, nalaze rasadnici, hemijske laboratorije, stručne škole i istraživački centri (kao što je “Fundación Tecnova”, gdje se proučavaju efikasnije plastike i usjevi prilagođeni klimi), kao i kompanije za pakovanje i distributivne zadruge. Proizvodi se izvoze svuda, posebno u zemlje sjeverne Evrope.

More plastike je postalo globalni standard za efikasnu, bezbjednu i odgovornu proizvodnju hrane. Danas, dok se planeta suočava sa dvostrukim izazovom ishrane rastuće populacije i zaštite prirodnih resursa, Almerija predstavlja živu laboratoriju. Proizvodi svježu, zdravu hranu tokom cijele godine uz stroge ekološke standarde, naprednu tehnologiju i minimalnu potrošnju vode. Naše postrojenje za desalinizaciju, na primjer, jedno je od najvećih u Evropi i radi od 2015. godine: svakog dana crpi morsku vodu i desalinizuje više od 120 kubnih kilometara vode, što je ekvivalent dva olimpijska bazena na sat”, rekla je tehničarka Patricija Baldan koja radi duž zapadne obale Kamp de Dalijasa u postrojenju za desalinizaciju u Almeriji.

Kakva će biti budućnost “mora plastike”?

Mogući odgovor može se pronaći unutar zidova škole Eskuela Agraria de Vikar, osnovane 1972. godine na obodu sela La Gangosa. Tamo 480 učenika iz različitih dijelova Andaluzije proučava najnovije poljoprivredne tehnike i priprema se za ulazak u svijet rada.

Prema riječima direktora škole Fransiska Valverdea, u narednih 20 godina će poljoprivreda biti pokretana primenjenom vještačkom inteligencijom i naprednim senzorima, dok će način razmišljanja biti orijentisan ka cirkularnoj ekonomiji.

“Naše đake učimo i teoriji i praksi, tako što uzgajamo i plasiramo proizvode na parceli od dva hektara pored škole. Cilj nam je da prenesemo nove tehnologije koje će u budućnosti ne samo osigurati održivost i bezbjednost hrane, već će i ojačati ulogu Almerije kao globalnog referentnog pokazatelja za inovativni rast u kombinaciji sa društvenim razvojem”, objasnio je direktor škole.

Sistem ima i svoje mane

Problemi koje stvara takva intenzivna poljoprivreda ne mogu se poreći. Glavni problemi su povezani sa ljudskom eksploatacijom. U moru plastike, radnu snagu čini više od 70.000 stranih radnika, uglavnom iz Maroka i podsaharske Afrike.

Iako mnogi žive u pristojnim i dostojanstvenim uslovima, često u čistim gradovima sa kompletnim uslugama, većina ih je nedovoljno plaćena, a pojedini žive u nesigurnim uslovima, u seoskim kućama pored plastenika ili između njih.

Uprkos tome što se značajan procenat korišćene plastike pravilno reciklira (85% prema nekim izvorima), i dalje postoje kritične situacije koje uključuju ilegalno odlaganje.

Održivi razvoj mora da postane konkretan cilj i ne može da ide ruku pod ruku sa ljudskom eksploatacijom, zaključuje Gardijan.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno