Connect with us

Društvo

ZABORAVLJENI CENTAR MOĆI POD KOZAROM: Šta kriju zidine Vrbaškog grada?

Moderna istraživanja otkriće precizan izgled tvrđave iz 13. vijeka i impozantne crkve Svetog Đorđa

Zavičajni muzej Gradiška, uz podršku Gradske uprave i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, započeo je istraživanja starog grada iz trinaestog vijeka u Gornjim Podgradcima, poznatog kao Vrbaški grad, koristeći najmoderniju tehnologiju (LiDAR) za prostorno lasersko skeniranje i izradu visokopreciznih trodimenzionalnih modela reljefa, zemljišta i infrastrukturnih objekata.

Prvi rezultati omogućili su do sada najbolji pregled izgleda utvrđenja, kao i potencijale za dalja istraživanja. Sadašnja iskopavanja, navodi arheolog Dušan Kojić, fokusirana su na prikupljanje podataka iz starih iskopa.

Novi pristup će pomoći u osmišljavanju strategije iskopavanja i narednih istraživanja ovog značajnog arheološkog lokaliteta. Bićemo u mogućnosti da saznamo izgled tvrđave, građevinsku strukturu, unutrašnjost, okruženje… Istraživanjem pomoću modernih tehnologija utvrdićemo faze izgradnje i života u tvrđavi“, pojasnio je Kojić. Zajedno sa Zavičajnim muzejom iz Gradiške, u ovom projektu učestvuje Arheološki institut iz Beograda.

Proučavanje tvrđave, od koje su sačuvani zapadni bedem i najjača, donžon kula koja je bila mjesto posljednje odbrane, važno je, prema navodima Uglješe Vojvodića, arheologa iz Beograda, zbog novih saznanja o sistemu odbrane i bezbjednosti prostora, te uloge utvrđenja u zaustavljanju prodora Osmanlija.

Najstariji zapis iz 1244. godine

Vrbaški grad na litici, na nadmorskoj visini 285 metara, pored puta Gradiška – Mrakovica, prvi put se pominje u Povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine, kao administrativni centar župe Vrbas.

Prema istorijskim dokumentima, Vrbaški grad je 1398. godine posjetio car Svetog Rimskog carstva Sigismund, što jasno ukazuje na njegov značaj.

Gospodari Vrbaške župe, kojoj je pripadao ovaj grad, bili su blagajski knezovi Babonići. Istoričarka Jelena Mrgić Radojčić u studiji o Donjim Krajima navodi da je Vrbaška župa zauzimala područje između rijeke Moštanice na zapadu, Save na sjeveru i Vrbasa na istoku te se na jugu prostirala do obronaka Kozare.

Vrbaški grad dužine 50 metara, kao središte župe, koji je počev od 1981. godine istraživao Milan Đurđević, arheolog Zavičajnog muzeja iz Gradiške, je na vrhu brda Pavetnjak, blizu Gornjih Podgradaca.

U knjizi “Stari bosanski gradovi” istoričar Hamdija Kreševljaković navodi da su ovo utvrđenje, poprište burnih događaja, Osmanlije osvojile 1537. godine, kada ga je zapovjednik Andrija Radulović, u nemogućnosti dalje odbrane, zapalio i napustio.

Nakon toga, Vrbaški grad nije obnovljen niti naseljen. Sačuvan je zapadni zid dužine 21 metar, debljine pri temelju 1,45 metara i visine 4,3-5 metara.

Na visini od četiri metra su otvori 24 x 12 cm, na jednakim razmacima, duž cijelog zida. Služili su za utvrđivanje nosivih greda drvene konstrukcije koju su koristili branioci grada.

Srednjovjekovna tvrđava Vrbaški grad i crkva Svetog Đorđa, koja čini istu cjelinu, proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Crkva Svetog Đorđa

U podnožju Vrbaškog grada, sa južne strane, 2016. godine pronađena je impozantna srednjovjekovna crkva posvećena Svetom Đorđu, sa polukružnom apsidom, postavljena u pravcu istok – zapad. Arheolozi tvrde da se radi o bogomolji zavidnih dimenzija koja se može svrstati među najveće crkve tog perioda na širem području.

Ustanovljeno je da je crkva građena od lomljenog i tesanog kamena vezanog krečnim malterom, a pronađena je i opeka kojom su popločane podnice“, navodi arheolog Bojan Vujinović, koji je, zajedno sa stručnjacima Zavičajnog muzeja iz Gradiške, u posljednje dvije decenije angažovan na istraživanju crkvišta.

Zidovi su široki oko metar, dok su u temeljnoj zoni 1,6 metara. Gradnja crkve i njena arhitektonska rješenja mogu se dovesti u vezu sa kombinacijom romaničkog i gotičkog stila.

Pojava takvog stila u izgradnji sakralnih objekata nije novina, jer građevinski majstori u srednjem vijeku evidentno dolaze sa zapada i iz Dalmacije“, smatra Vujinović.

Istraživanjem su pronađena i dva od ukupno četiri potpornja, a nacrtao ih je Nikola Bilogrivić 1936. godine, prilikom djelimičnih istraživanja ovog sakralnog objekta.

Na istoj lokaciji pronađen je i srebrenjak iz druge polovine 15. vijeka hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, jednog od najmoćnijih i najbogatijih kraljeva u Evropi svog vremena.
Nastanak Podgradaca

U blizini grada i crkve razvijalo se i predgrađe kao naselje, pa se smatra da su tako nastali Gornji Podgradci. Krajem turskog perioda, 1855. godine, u Podgradcima je otvorena pilana na vodeni pogon, koja je, osim domaćih, zapošljavala i radnike iz čitave Austrougarske monarhije. Time se povećavao broj stanovnika, a naselje širilo, sve do današnjih dana.

Društvo

Lidija Vukićević iz Sarajeva “ŽALIM RATKA MLADIĆA i svakog našeg generala koji je ubijen u Hagu”

Velika srpska glumica Lidija Vukićević trenutno boravi u Sarajevu, odakle se oglasila nakon što se našla u centru polemike zbog toga što je javno reagovala na smrt generala Ratka Mladića.

Svojom reakcijom iskazala je žal i poštovanje prema nekadašnjem srpskom komandantu, a pojedinci iz Bosne i Hercegovine su pozvali na bojkot serije “Bos ili Hadžija” koja se trenutno snima u Sarajevu, a u kojoj igra Lidija.

“Nema raskida saradnje – nema gledanja!“, poručuje se u pozivu na bojkot koji je objavio izvijesni Ervin na društvenim mrežama, koji je ovim potezom, očigledno pokušao da srpskoj glumici oduzme pravo na lični stav i čuvanje nacionalnog identiteta. Upravo o tome govorila je Lidija Vukićević u iskrenom intervjuu za “Kurir”, bez straha, istakavši da je ponosna na svoju zemlju, koju zove najljepšom zemljom na svijetu.

“General Mladić je naš veliki general”

“Ne znači da, ako dođem u Sarajevo, postajem neko ko se odriče svog. Ne znači da kad prođem kroz Hrvatsku da se odričem bilo čega svog. General Mladić je naš veliki general i za sve srpske generale ću tako uvijek da kažem. Kao i za sve naše nacionalno. Da, jeste, uvijek ću da podržim, makar bila među Muslimanima i Hrvatima. Ne sviđa im se da radim seriju iza koje stoji produkcije Hajp iz Srbije, mene ne plaćaju muslimani. Ja savršeno sarađujem sa Mirkovićem koji ima široke vidike i nema problem. On hoće da se smiri situacija”, počela je Lidija priču za “Kurir”.

Glumica poštuje srpski nacionalni identitet, ali to je ne sprečava da ima sjajne odnose sa kolegama islamske vjeroispovijesti, kao i da poštuje narod BiH.

“Mi, Srbi, nikad nismo imali problem da radimo sa muslimanskim glumcima sa kojima se sjajno slažem. Bila sam i na Baščaršiji, ljudi su se slikali sa mnom, izljubili smo se, a ta ostrašćena grupa koja ne želi da radim u seriji, to su oni koji bi sutra opet otpočeli rat između naroda. Ja sam u vlasti koja drži do sebe i poštujem svoj nacionalni identitet”, poručila je jasno glumica.

“Dosta smo bili žrtve”

Ona je, takođe, otkrila da se dogodilo nekoliko neprijatnosti tokom boravka u Sarajevu.
“Ponosna sam na predsjednika i na srpski narod, dosta smo bili žrtve svakojakih nacija. Ako im ne odgovara, ovog momenta pakujem kofere i vraćam se u Srbiju. Ja sam to i htjela da uradim jer sam čula nekoliko komentara, poslije toliko ljubavi koju sam doživjela u Sarajevu, bilo je dvoje-troje koji su mi rekli da nisam dobrodošla ovdje, a kako to da nikom ništa ne fali kad dođe u Srbiju?”, pita ona.

“Ako nisam dobrodošla, eto mene u najljepšoj zemlji – Srbiji”

Lidija Vukićević je direktno istakla koliko voli svoju zemlju.

“Nikad nismo bili vinovnici rata, uvijek smo htjeli pomirenje. Ukoliko nisam dobrodošla – odlično, baš mi je drago, eto mene u najljepšoj zemlji na svijetu, Srbiji. Uvijek ću da stavim polomljeno srce za svakog generala”, jasna je bila glumica.

Nema straha

Glumica je hrabro govorila o cijeloj situaciji i otkrila nam je da čak zbog ostrašćenih pojedinaca nije željela ni da mijenja hotel u kom boravi,a koji se nalazi u centru grada.

“Znate koliko sam se uplašila, neću moći da spavam noćas. Nikoga se ne plašim. U centru sam Sarajeva. Htjeli su da mi promijene hotel da bih bila bezbjednija, ali neću da mijenjam hotel zbog pojedinaca. Nemam nikakav problem da izađem na ulicu”, rekla je ona i dodala da nikada nikog nije osuđivala.

“Nikada nisam rekla ružnu riječ protiv muslimana. Nikada nisam osuđivala, bilo je žrtava sa obje strane. Uvijek ispadaju samo Srbi krivci!”.

“Srbi nisu genocidan narod”

Bez straha, Lidija Vukićević pokazuje da se ničega i nikoga ne plaši, jasno istakavši da Srbi nisu genocidan narod.

“Evo iz centra Sarajeva: Srbi nisu genocidan narod. Reći ću milion puta, ne plašim se. Mogu da me sačekuju i da rade šta hoće. Ostala sam da bih im pokazala da se ne plašim. Možda bi se neko na mom mjestu vratio, ali ja neću. Volim Srbiju, nismo genocidan narod, žalim Ratka Mladića i svakog našeg generala koji je ubijen u Hagu”, rekla je, a zatim nam je otkrila kako su kolege islamske vjeroispovijesti sa kojima radi na projektu reagovali na nemilu situaciju u kojoj se našla:

“Ne bojim se ni malo. Nikada ne generalizujem. Ima divnih ljudi ovdje. Pola glumačke ekipe je zasulio i plakalo što mi se ovo dogodilo. I to muslimani. Ovi koji su protiv, nisu svi, već neka ostrašćena gurpa, a ja ću uvijek da stanem uz Srbiju. Ne moram nigdje da idem”.

“Idem uzdignute glave”

Iako je otkrila da je savjetovana da ne izlazi iz hotela, Lidija je na kraju razgovora odlučno poručila da ide da se prošeta centrom Sarajeva, uzdignute glave.

“Zamislite idete ulicom i kažu vam: ‘Nisi dobrodošla’. Idem uzdignute glave. Saša Mirković želi da napravi spoj, da radimo ko što smo radili u staroj Jugoslaviji. Ovog trenutka idem da prošetam po centru Sarajeva, iako su mi rekli da ne izlazim – izaći ću, nisam zatočenik. Idem da se prošetam Sarajevom”.

Za kraj, u svom prepoznatljivom stilu, hrabro je poručila sljedeće:

“Sarajevo je divno. Neću da generalizujem. A što se tiče snimanja, mogu odmah da se vratim, ali moram prvo da se prošetam”, zaključila je Lidija Vukićević u iskrenom razgovoru za “Kurir“.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura ide do 39 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo uz umjerenu oblačnost, a poslije podne ponegdje se očekuje slaba kiša.

U široj regiji oko rijeke Save moguće su i kraće lokalne nepogode uz jak vjetar i pojavu grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, većinom jugoozapadnog smjera, u sjevernim područjima, sjevernog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, na jugu do 26, a najviša dnevna od 30 do 36, na jugu do 39 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

VJEROVALI ILI NE! U ovom gradu u Srpskoj prodata samo tri stana

Kvadrat novogradnje u Srpskoj u prvih šest mjeseci ove godine prosječno je koštao 3.011 KM.

To je za 116 KM, odnosno 3,7% manje nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Najviše prosječne cijene kvadrata u prvih šest mjeseci ove godine zabilježene su u Trebinju – 4.526 KM, zatim na Jahorini, odnosno u opštini Trnovo – 4.491 KM, te u Banjaluci – 4.009 KM, prenosi Srpska info.

Istovremeno, broj prodatih novih stanova značajno se razlikovao od grada do grada.

Kada je riječ o prodaji, najviše završenih novih stanova prodato je u Banjaluci – 350, zatim na području Istočnog Sarajeva – 318, dok je u Trebinju prodajom obuhvaćen 161 stan.

S druge strane, najmanje stanova prodato je u Gradišci – svega 3, dok je u Derventi prodato 47, a u Tesliću i Foči po 55 završenih novih stanova.

Podsjetimo, u Srpskoj je u drugom tromjesečju ove godine završen i prodat rekordan broj novih stanova, a kvadrat novogradnje u prosjeku je koštao skoro 3.200 KM.

Prodato je 670 stanova, najviše za jedno drugo tromjesečje od 2016, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna cijena kvadrata iznosila je 3.193 KM, a najskuplja novogradnja bila je na Jahorini, u opštini Trnovo – 4.491 KM po kvadratu. Slijede Trebinje sa 4.476 KM i Banjaluka gdje je kvadrat 4.154 KM.

Za 670 novih stanova, prosječne površine 54 kvadratna metra, kupci su ukupno izdvojili 114,6 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno